Top News
578 prikaza

Rekorder: Ludbreg lani iz EU povukao 3068 kuna po stanovniku

Ludbreg
Vjeran Žganec Rogulja/ PIXSELL
Najviše je u prošloj godini iz europskih fondova povukao Zadar za projekte od 70 milijuna kuna

Prije dva mjeseca portal gradonačelnik.hr objavio je veliku analizu korištenja EU fondova u tri godine mandata lokalnih vlasti, od 2013.-2015., koja je pokazala da gradovi još uvijek u dovoljnoj mjeri ne koriste mogućnosti koje im pruža članstvo Hrvatske u EU. Jer, pored određenog broja vrlo uspješnih gradova koji su sredstvima EU-a u ovom razdoblju realizirali milijunske projekte, čak 58 ih u tom razdoblju samostalno nije povuklo niti kune iz EU fondova.

Nakon što je Ministarstvo financija objavilo podatke o izvršenju lokalnih proračuna za 2016., provjerili smo kakva je situacija sa korištenjem EU fondova i jesu li gradovi u posljednjoj godini mandata prošle vlasti ipak napravili pomak naprijed. Gradonačelnik.hr ustanovio je, međutim, da je situacija čak i lošija nego prethodnih godina. Lani, pokazuju ovi podaci, niti kune EU sredstava nije povuklo gotovo polovica gradova, njih 63.

Ovdje se napominje da to što gradovi samostalno nisu iskoristili niti lipe iz EU fondova ne znači to nisu uspjela neka njihova poduzeća ili institucije, ali to se iz ovih podataka ne vidi. No, s druge strane, u odnosu na ranije godine, značajno se popravio prosjek iskorištenih sredstava, odnosno cifre koje su gradovi uspjeli realizirati.

Zbog siromaštva ljudi hranu traže po kontejnerima 600.000 gladnih Ekonomix EU posrće pod siromaštvom, iznenadit će vas gdje je Hrvatska

U trogodišnjem razdoblju od 2013-2015. najveći godišnji prosjek iskorištenih EU sredstava imao je Senj – 626,88 kuna po stanovniku, dok je najuspješniji po ovom kriteriju lani bio Ludbreg, koji je iz EU fondova uspio povući čak čak 3.068 kuna po stanovniku. Gradonačelnik Dubravko Bilić kaže kako su u posljednje četiri godine realizirani EU projekti u grad doveli investicije vrijednosti 32 milijuna kuna isključivo europskog novca, a među najvećim projektima navodi sanaciju nekadašnjeg odlagališta otpada Meka.

'No, ne stajemo tu i već sada imamo odobrenih šest projekata vrijednih narednih 48 milijuna kuna, a realizacija projekata počinje u rujnu. Za nas je posebno važan projekt arheološkog parka koji je vrijedan 16 milijuna kuna. Taj projekt znači preobrazbu samog središta grada i povećanje turističkih kapaciteta. Tu je i nekolicina drugih projekata koji su prijavljeni u vrijednosti od 15 milijuna kuna dok za određen broj projekata nema povratne informacije s državne razine i ne zna se što je s njima', ističe Bilić.

Dodaje kako se ne vode samo za "velikim" projektima, već su im bitni i oni koji poboljšavaju svakodnevni život, primjerice umirovljenika, pa tako provode projekte poput "Živimo zajedno, starimo kvalitetno", "Integrativan Ludbreg" i sl. 'Riječ je o projektima koji su financirani s iznosima između 20 i 40 tisuća kuna, ali aktivnosti koje se u sklopu njih održavaju od velikog su značaja u svakodnevici naših sugrađana. Projekte radimo vlastitim gradskim snagama, znamo što želimo, poznajemo naš grad i njegove stanovnike, a prepoznali smo i ulogu projekata u poboljšanju standarda', ističe Bilić.

Nakon Ludbrega, najviše su po stanovniku iz EU fondova povukli u Križevcima – 1.474 kune, potom Grubišnom Polju – 1.126 kuna, Murskom Središću – 755 kuna, te Vinkovcima – 738 kuna. Novi gradonačelnik Križevaca Mario Rajn objašnjava kako Grad Križevci već nekoliko godina uspješno povlači sredstva iz EU fondova, a upravo 2016. je realiziran najveći projekt – Razvojni centar i tehnološki park Križevci, vrijedan 37,881 milijun kuna, od čega je EU sufinancirala 33,6 milijuna.

'Cilj ovog projekta je bio izgraditi poduzetničku infrastrukturu namijenjenu malim i srednjim poduzetnicima, a koji po subvencioniranoj cijeni mogu koristiti uredske, izložbeno-prodajne i proizvodne prostore. U ovom trenutku u Razvojnom centru i tehnološkom parku su 22 korisnika, a uskoro će ih doći još nekoliko', kaže Rajn i navodi i ostale EU projekte - BA Biking kojim je izgrađeno i uređeno 3,9 kilometara biciklističkih staza, uređeno parkiralište površine preko 2.000 kvadratnih metara, vidikovac i četiri odmorišta za bicikliste, projekt "Pomozimo jedni drugima" kojim su osigurani pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju, a sredstva su dobivena i za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu Osnovne škole "Vladimir Nazor" Križevci.

Aleksandar Vučić na predizbornom skupu vladajuće koalicije Poglavlje 23 Top News Hrvatska blokirala Srbiju: To nije dobro za Hrvatsku

'Naravno da ovdje ne stajemo, već aktivno pripremamo nove projekte, a sve u cilju poboljšanja kvalitete života građana Grada Križevaca', zaključuje novi gradonačelnik. U top deset gradova koji su iskoritili najviše EU sredstava po stanovniku plasirali su se i Umag, Buje, Čabar, Ozalj i Beli Manastir. Kada gledamo ukupnu raspodjelu EU sredstava po gradovima, najviše je u prošloj godini povukao Grad Zadar – 12,76 posto.

Pročelnik za EU fondove Šime Erlić pojašnjava kako je Grad Zadar do sada u ulozi partnera ili nositelja projekta proveo 15 EU projekata vrijednih više od 70 milijuna kuna, a trenutno provodi 20 EU projekata, ukupne vrijednosti preko 90 milijuna kuna. 'Tu je i novi financijski instrument namijenjen gradovima, a kojim je Gradu Zadru stavljeno na raspolaganje 35 milijuna eura do 2020. godine. Gledajući ukupno iznos provedenih projekata i projekata u provedbi dolazimo do iznosa koji je uistinu značajan za gradski proračun i koji je značajno povećao investicijski potencijal Grada', ističe Erlić.

Kao najveći i najkompleksniji projekt izdvaja obnovu Kneževe palače za koji su među prvima dobili novac iz Strukturnih fondova – 38 milijuna kuna, te su ga uspješno priveli kraju krajem prošle godine. 'Nova Kneževa palača svečano je otvorena u veljači ove godine, a Zadar je njome dobio vrhunski uređeni i opremljeni izložbeni prostor, koncertnu dvoranu, nove multimedijalne sadržaje… ukratko, novi kulturno i društveno središte grada', ističe Erlić i dodaje da su, nakon uređenja Kneževe palače, osigurana EU sredstva za uređenje Providurove palače čime će Zadar u roku od dvije godine dobiti preko 5.000 m2 reprezentativnog kulturnog prostora u centru grada.

Dobili su, dodaje, i sredstva za uređenje gradskih bedema u tematsku kulturno povijesnu šetnicu sa novim sadržajima, a koji se idealno poklopio sa upisom bedema pod UNESCO-vu zaštitu. Kao važan projekt za razvoj poduzetničke start-up scene Erlić navodi i projekt pokretanja prve coworking scene u Zadru - COIN- coworking Zadar - kojim se uredio coworking prostor za poduzetnike te se formirala coworking zajednica poduzetnika iz Zadra.

COIN je danas platforma za povezivanje poduzetnika putem koje im je omogućeno umrežavanje, niži troškovi poslovanja, prezentacija, educiranje, itd., a sve sa krajnjim ciljem stvaranja povoljnijeg okruženja za poduzetnike. Uz to, uz pomoć Europskog socijalnog fonda Grad Zadar već treću godinu za redom financira oko 60 pomoćnika u nastavi sa 2,5 milijuna kuna po pedagoškoj godini, što je dovelo do toga da su pomoćnici u nastavi postali naš obrazovni standard.

Sjednica Vlade Nacionalni autizam Top News Ljudi u Hrvatskoj misle da ih se ne tiče što svijet ključa

Za uspješnost u korištenju EU fondova Erlić ističe važnost mreže partnera, dobru suradnja sa institucijama poput Razvojne agencije, Sveučilišta, županije, te brojnih institucija i udruga koje djeluju u svojim područjima, a čiji projekti i projektne ideje su ključni kod razrade i prijave projekata na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava.

'Također iznimno su važni izgrađeni ljudski kapaciteti bez kojih je nezamisliva priprema i provedba EU projekata i koje je potrebno graditi godinama. U Hrvatskoj sustavno fali osoba sa ovim znanjima i ponajviše zato imamo problema sa većom apsorpcijom EU sredstava. Iako je svakim danom broj osoba koje se specijaliziraju za rad na EU projektima sve veći, to nije dovoljno obzirom na sredstva koja su stavljena na raspolaganje i rokove koji su pred nama.

U tom smislu važno je da se institucije nastave jačati i da se intenzivno radi na stvaranju novih kadrova u ovom području', zaključuje Erlić. Iza Zadra, drugi grad s najvećim udjelom iskorištenih EU sredstava u Hrvatskoj je opet Grad Križevci – 11,57 posto potom Karlovac – 10,04 posto, Vinkovci – 9,68 posto, Ludbreg – 9,66 posto, Grad Zagreb – 9,39 posto, Umag – 3,64 posto, Vukovar – 3,55 posto, Osijek – 3,13 posto, te Grubišno Polje koje je iskoristilo 2,71 posto ukupnih EU sredstava dodijeljenih hrvatskim gradovima.

Što se tiče županija, preko četvrtinu svih EU sredstava povukla je Sisačko-moslavačka – 26,17 posto. Na drugom je mjestu Virovitičko-podravska županija – 10,33 posto, potom Grad Zagreb – 9,09 posto, Ličko-senjska županija – 8,26 posto i Zadarska – 6,60 posto. Gledajući per capita, najviše je novca povukla Ličko-senjska županija – 451 kunu po stanovniku, potom Sisačko-moslavačka – 422 kune, Virovitičko-podravska – 339 kuna, Karlovačka – 135 kuna, te Zadarska – 108 kuna. Od općina, daleko je najuspješnija u povlačenju EU sredstava općina Motovun – čak 7.218 kuna po stanovniku, gotovo 3.000 više od drugoplasirane općine Primorski Dolac. Na trećem je mjestu općina Veliki Grđevac – 3.627 kuna, Vižinada – 3.502, te Dubrovačko primorje – 3.299. Gledajući, pak, po udjelu realiziranih EU sredstava, najuspješnija je općina Lekenik, koja je iskoristila 12,13 posto svih EU sredstava dodijeljenih hrvatskim općinama. Druga je općina Veliki Grđevac – 8,23 posto, potom Rešetari – 6,57 posto, Motovun – 5,77, te Dubrovačko primorje - 5,70 posto.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.