Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ulazi u svoj grand finale. Javna rasprava je završena, a struka se podijelila na one koji zakon podržavaju i one koji ga žestoko kritiziraju. Najviše pažnje uzima primarna zdravstvena zaštita za koju je predviđena opsežna privatizacija. Pa dok dio obiteljskih liječnika okupljenih u KOHOM (Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine) jedva čeka novi zakon uz stav da je bolje biti privatnik koncesionar nego zaposlenik doma zdravlja, neistomišljenici predvođeni dr. Draženom Gorjanskim, poznatim kritičarem i analitičarem hrvatskog zdravstva, žestoko se protive privatizaciji uz glasna upozorenja da se nepovratno uništava jedna od najvećih vrijednosti koji imamo – solidarni javni zdravstveni sustav.
A kako dišu ljudi koji čine primarnu zdravstvenu zaštitu, koji svakodnevno rade s pacijentima, vode domove zdravlja?
- Stanje na terenu je užasno i nešto se mora mijenjati. Mladi liječnici ne žele u obiteljsku medicinu kad vide kako stvari stoje, a mi nemamo zamjene. Znam liječnike koji rade i po četiri ambulante odjednom. No svaki put kad se krene inzistirati na promjenama ista šačica ljudi počne plasirati svoje ideje i te nužne promjene stopirati – ovako govori obiteljska liječnica dr. Ljiljana Ćenan, koja svoju ambulantu s 1750 pacijenata ima u Ivankovu nadomak Vinkovaca.
Radila je nekad u domu zdravlja i bila njihov zaposlenik, a posljednjih nekoliko godina je privatnik, koncesionar. Probala je, dakle, obje varijante te otvoreno govori da je kao privatnik zadovoljnija, a posao znatno bolje funkcionira, zbog čega su zadovoljniji i pacijenti. Prije četiri godine napisala je i esej u kojem se bavila ključnim pitanjem – ostati zaposlenik doma zdravlja ili postati privatnik. Kaže kako je sve što je napisala tad jednako aktualno i u ovim trenucima.
Privatni liječnik primarne zdravstvene zaštite u koncesiji, u ugovornom odnosu s HZZO-om, sam odlučuje o opremanju svoje ordinacije i o svojoj edukaciji i napredovanju. Ako ima opremljeniju ordinaciju, više radi i pruža više usluga pacijentima te pazi na rashode ordinacije, više će mu novca ostati. No bez obzira na količinu novca, većina liječnika koji su radili u domu zdravlja, a zatim postali privatnici, kao najvažnije i najvrednije za osobno zadovoljstvo, ističu osjećaj slobode.
Slobode izbora i osjećaja odgovornosti za vlastite dobre ili loše odluke – napisala je tada dr. Ćenan, a isto ističe i sada.
Osvrće se pritom i na protivnike privatizacije koji kao najveću vrednotu ističu javno zdravstvo prema modelu dr. Andrije Štampara. Istina je, slaže se dr. Ćenan, Štamparove ideje bile su revolucionarne za to doba, baš kao i domovi zdravlja koji su na tim postulatima nastali. Ali domovi zdravlja su se u odnosu na to vrijeme, smatra liječnica, odavno trebali reformirati i postati moderni dijagnostički centri u kojima bi pacijenti mogli obaviti razne pretrage umjesto da zbog njih idu u bolnice. No sadašnji domovi zdravlja daleko su od te vizije.
Protivnici privatizacije PZZ-a smatraju kako privatno i javno ni na koji način ne bi trebalo miješati, pa zastupaju tezu da svi liječnici koji žele biti privatnici to slobodno mogu biti, ali bez ugovora s HZZO-om. Dakle, kao slobodni igrači na tržištu. Dr. Ćenan, komentirajući ovu tezu, u prvi red stavlja pacijente kojima je kod nje svaka usluga apsolutno besplatna.
"Ja sam privatnik od 2011. godine i imam ugovor s HZZO-om. Svojim pacijentima ne naplaćujem apsolutno ništa, čak ni onima iz drugih krajeva Hrvatske koji u Ivankovu zatrebaju liječničku pomoć ili strancima iz EU koji imaju europske kartice. Pa onda ta šačica protivnika grakće o nama koji svojim pacijentima ne naplaćujemo niti jednu jedinu uslugu, ali pritom ne dižu glas protiv pravih problema koje svaki dan slušamo od svojih pacijenata – kako ne mogu do pregleda, kako mjesecima moraju čekati na nužnu dijagnostiku i kako onda iz vlastitih džepova plaćaju te iste pretrage kod privatnika jer drugog izbora nemaju. Protiv toga naši protivnici ne govore, nego se bave nama koji sve činimo za svoje pacijente", rezolutna je dr. Ćenan.
A što biste dobili novim zakonom, pa privatnik ste već sada, što se mijenja, pitamo je. Odmah odgovara da bi liječnici koji imaju ordinacije mogli, primjerice, zaposliti mlade liječnike.
Sada to ne mogu ni administrativno, ni financijski. Čak i da nađem novac da zaposlim još jednog liječnika, imam administrativnu zabranu to napraviti. Takav jedan mladi liječnik bi jednog dana mogao naslijediti ordinaciju – pojašnjava liječnica dodajući da bismo tako u mnogo slučajeva riješili bojazan tko će naslijediti postojećeg liječnika ako ode u mirovinu.
Govoreći o prepuštanju ordinacije mladima snagama, dr. Ćenan osvrće se i na mogućnost u prijedlogu novog zakona da liječnici ostavljaju ordinaciju u nasljedstvo svojoj djeci. Protivnici zakona na to su se žestoko obrušili nazvavši ovu mogućnost potpunim prisvajanjem javnog zdravstva od strane privatnih pojedinaca.
- Nazivaju nas liječničkim plemstvom koje će ostavljati ambulante u nasljedstvo svojoj obitelji. Vjerujte, prava istina je posve drukčija. Gotovo sva djeca mojih kolega koja su se odlučila za medicinsku karijeru odabrala su bolničke specijalizacije. Od obiteljske medicine svi bježe glavom bez obzira. Možda ćemo moći djeci ostavljati ordinacije, ali ona te ordinacije ne žele – tumači dr. Ljiljana Ćenan.
A da privatizacija PZZ-a neće uništiti javno zdravstvo ako se provede na adekvatan način, smatra i dr. Tanja Pekez Pavliško, obiteljska liječnica iz Zagreba koja svakoga dana putuje u Kutinu gdje ima ordinaciju. Troškove puta, kao privatnica, financira sama iz budžeta ordinacije. Kompletno poslovanje ambulante isključivo je njezina odgovornost, a ona je u potpunosti prihvaća i smatra da liječnicima treba dati mogućnost izbora. U koncesiji je posljednjih osam godina.
- Našim pacijentima, kad se sve zbroji i oduzme, posve je nebitno jesmo li privatnici ili zaposlenici doma zdravlja. Većina njih ni ne zna u kakvom smo statusu niti im je to bitno. Pacijentima je najvažnije da dobiju kvalitetnu uslugu zasnovanu na medicinskim indikacijama – tumači dr. Pekez Pavliško.
Kritike dr. Dražena Gorjanskog i ostalih protivnika novog zakona smatra licemjernom hajkom na obiteljske liječnike.
Pogledajte, recimo, male sredine gdje nema javnog prijevoza, gdje živi ruralno stanovništvo, stariji ljudi. Ti ljudi nemaju načina da dođu do doktora, do bolnice. Iako su egzistencijalno ugroženi moraju nekome plaćati da ih vozi do doktora. To su realni problemi kojima se treba baviti, a protivnicima novog zakona je najveći problem hoćemo li mi u privatizaciju – govori obiteljska liječnica.
U svoju je ambulantu uložila mnogo novca, kupila opremu poput spirometra i uređaja za fizikalnu terapiju, redovno nabavlja sav potreban medicinski materijal i sve to, kaže, obavlja na brz i efikasan način. Da je kojim slučajem zaposlenica doma zdravlja, tvrdi, komplikacije bi imala na dnevnoj bazi.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Treba im oduzeti privatne ordinacije pa samin tim spriječiti otimačine i prevare uzimanje novca za lažne nalaze i sređivanja mirovina u sprezi sa mirovinskim još ako doznaju da osoba kojoj nuđaju mirovinu ima nekoga u njemačkoj. Postavljaju se kao spasitelji ... prikaži još! i lagano vas varaju i uzimaju novac. Tako da dva dana ležanja na psihinatriji u KC bolnici dođe 3000E uz dobar nalaz,posle toga operacja žuči koja nikad nije napravljena 1500. Šefica psihijatrije mi kaže naredba od Dujmoviča iz mirovinskog.