Jedna je stvar sigurna, piše Foreign Policy, centar se drži, Brisel je još jak. Iako se to možda i ne može reći za Europu (niti se ikada baš moglo) jer je Europa rijetko kada tijekom svoje povijesti uopće imala centar. Ali ovaj puta sokolovi sasvim sigurno čuju svog sokolara.
Sokolovi su, u ovom slučaju dvije velike, jogunaste i neuračunljive države - Velika Britanija i Italija. Prva želi bezbolno napustiti Uniju (mnogi kažu da su to deluzije), a druga 'samo' želi kršiti sva pravila, također bezbolno. Kada krizu ne stvara jedna, onda taj dan tu ulogu preuzima druga, dok smeteni birokrati iz Brisela i dalje drže svoje.
Ovog je tjedna London gotovo implodirao oko prijedloga za Brexit premijerke Therese May, kojeg su unisono odbacili i konzervativci i laburisti tvrdeći da previše "ugađa" EU. Nakon petosatnog sastanka s kabinetom koji je naslijedio dvije godine napetih pregovora s Briselom, četiri su ministra, uključujući i onog čelnog za Brexit, Dominica Raaba, dala ostavku, a javila se sumnja može li May to progurati kroz Parlament i, uz to, uopće se politički spasiti.
Glavni huškač na Brexit, zastupnik i nekadašnji gradonačelnik Londona, Boris Johnson rekao je da "ako se prihvati ovo što May nudi nama slijedi status kolonije".
No, kao i većina njezinih kritičara, on nije ponudio alternativni plan. Iako je May obećala da će se za svoj plan boriti "svakim atomom svog bića" spekulira se da bi je Johnson mogao zamijeniti. Ako se to dogodi, to gotovo sigurno znači da bi "tvrdi" Brexit mogao britansku ekonomiju potpuno slomiti. Već sada funta pada.
Južnije, Italija 'gura' prema deficitarnom trošenju koje direktno krši EU direktive i o tome se jasno izjasnila EU Komisija. Komisija je odbila talijanski prijedlog budžeta jer bi povećao deficit na 2.4 posto dok je talijanski dug dupli od eurozoninog limita od 60 posto. Talijanska populistička vlada, napravila je neke kozmetičke izmjene prije no što je Briselu drčno rekla "kaznite nas".
Kada su ga prošli tjedan pitali može li se naći kompromis, povjerenik EU-a Pierre Moscovici rekao ne "ne, ovo nisu pregovori, pravila su pravila".
Italija će sada, možda, po prvi puta pasti žrtvom sankcija, čime će biti ugrožen njezin dug i integritet eurozone u doba kad Italija ima četvrti po redu najveći dug u svijetu.
Europska središnja banka, na čelu s Marijem Draghim (koji je Talijan) pokazala je već kako je voljna "otkupiti" veliki dio duga. Harold James, povjesničar s Princetona koji se specijalizira za Europu, kaže kako "ova dva slučaja, Italija i Velika Britanija, najbolje ilustriraju kako je loše, i gotovo nemoguće, napustiti Europu. I kakve se loše stvari događaju kada se to pokrene".
Možda, argumentira Foreign Policy, onda ovi znakovi krize ne bi trebali zabrinjavati vanjski svijet, osim što se to sve događa u doba ekonomske recesije i sve jačeg alt-desnog populizma koji može nanijeti dodatne rane EU. To posebno vrijedi za najveću ekonomiju EU, Njemačku, gdje je Merkelin potez spašavanja Grčke, i pretvorio žestoke desničare u ozbiljne igrače.
Njemački komentator Stephan Richter, kaže da je stav Berlina da ako "Britanija i Italija žele počiniti seppuku, mi ih ne možemo spriječiti".
Najgore od svega, to se sve događa dok se revitalizirana desna strana uzdiže, a centar neprestano pada i ubrzano odlazi s pozornice.
Dosada je ta vrsta desničara bila rezervirana samo za zemlje istočne Europe kao što su Poljska i Mađarska. To, na žalost, više nije istina. Pola talijanske koalicije su ekstremni desničari, anti-imigracijska Lega. Umjereni se pripremaju na bitku. Merkel je nedavno objavila kako odlazi s pozicije vođe svoje stranke u Njemačkoj, May su svezane ruke, a francuski predsjednik Macron - koji je nakon izbora 2017. viđen kao liberalni protuotrov Trumpu - je u matičnoj državi duboko nepopularan dok je njegova alt-desna rivalka, Marine Le Pen, sve popularnija, pokazuju ankete.
Sa strane, Donald Trump u tome uživa i to otvoreno podjarmljuje. Nakon što se nedavno u Parizu, na komemoraciji 100. godišnjice kraja Prvog svjetskog rata, Macron indirektno obratio Trumpu (koji za sebe ponosno kaže da je 'nacionalist') rekavši da je "nacionalizam izdaja patriotizma", Trump samo što nije pozvao sve desne frakcije da sruše Macrona.
"Problem je što Emmanuela ne vole, ima samo 26 posto podrške, a 10 posto nezaposlenosti. Usput, nema nacionalističkije zemlje od Francuske, i na to imaju pravo", tvitao je Trump.
Tijekom svoje propale predsjedničke kampanje 2017. Marine Le Pen rekla je kako je izbor Donalda Trumpa samo "još jedan kamen temeljac u gradnji novoga svijeta".
Ili to, ili brda otpada i kamenja s kojim se ništa ne može. To će vrijeme pokazati.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
HR je usla u YU i raspala se YU. Tako ce biti i sa EU.