Top News
84 prikaza

Predigra za debatu: Dvoboj gospodarskih programa

Zoran Milanović i Andrej Plenković
Daniel Kasap/PIXSELL
Izravno sučeljavanje dviju najvećih stranaka prije nadolazećih izbora počelo je objavom gospodarskih programa

Kampanja je započela, kako drukčije nego predstavljanjem gospodarskih programa, iako oni dosad nisu imali gotovo nikakav utjecaj na izborne rezultate. Uglavnom zato što su nakon osvajanja vlasti programi ostajali mrtvo slovo na papiru. Ali i zbog toga što su bili, a i ostaju, loše napisani, iako ih pišu stručnjaci.

I ovaj put Narodna koalicija i HDZ započinju na isti način, predstavljanjem programa prema kojima će – svi učiniti sve! Površan promatrač dosadašnjega gospodarskog dijela kampanje teško može uočiti što će HDZ učiniti, a Narodna koalicija neće, i obratno. Reklo bi se – obećanja su jeftina, ali nije baš tako. Pažljivijom analizom dosadašnjih glavnih poruka ipak se može uočiti razlika: SDP je zasad više isticao što će učiniti za zaposlenike, a HDZ što će učiniti za poduzetnike.

Također, SDP je više isticao socijalne mjere, a Ivana Maletić, koja vodi HDZ-ov ekonomski tim, u prvi plan stavlja reformu administracije.

Staro obećanje SDP-a o ukidanju članarine HGK

Gordan Maras | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Na ove konstatacije Gordan Maras sigurno bi se pobunio. On je u kampanju krenuo s obećanjem da će do kraja godine, osvoji li Narodna koalicija vlast, ukinuti obavezni doprinos za Hrvatsku gospodarsku komoru i tako “osloboditi poduzetnike koji to žele tog parafiskalnog nameta”. Osim toga, Narodna koalicija obećaje putem jačanja gospodarske diplomacije stvoriti još 15 tisuća gospodarskih prilika i u četiri godine uvrstiti Hrvatsku među 30 zemalja po lakoći poslovanja.

Prema Doing Business, nakon promjene metodologije, Hrvatska već jest među 40 zemalja, to je ionako bitnije za medije nego za poduzetnike. Pobunio bi se i HDZ. Oni obećavaju otvoriti u četiri godine blizu 200 tisuća radnih mjesta, pa zar nije to program koji u prvom planu ima zaposlenike? Zdravstveni će sustav učiniti ekonomski efikasnijim, čime će ga približiti i socijalno ugroženima.

Smanjenje poreza na plaće i stipendije za siromašnije

No upravo o tome se i radi. Što javnost u kampanji od njih bude zahtijevala, to će oni obećati. Zasad su krenuli upravo ovako kako je rečeno, SDP prema zaposlenima i socijali, HDZ prema reformi administracije, privatizaciji i više prema poduzetnicima. Ispipavaju teren.

Predstavljanje Narodne koalicije | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

Narodna koalicija povećat će neoporezivi dio plaće na 3000 kuna, glavni poticaji poduzetništvu bit će uvjetovani zapošljavanjem, stimulirat će rad za stalno zbog rasta udjela povremenog i rada na određeno vrijeme, u administraciji će reformirati sustav plaća, stipendirat će djecu iz slabije stojećih obitelji, utrostručit će izdvajanja za znanost, uvesti jedinstveni registar socijalnih naknada, približiti zdravstvo bolesnima helikopterskom službom za cijelu zemlju, smanjiti naknadu za preventivne preglede itd. Naravno, ako bi se pitalo Hrvatsku demokratsku zajednicu, ništa od toga oni ne bi ispustili, možda bi samo učinili drukčije.

Ipak, poanta Ivane Maletić je “temeljita reforma poreznog sustava”, vrlo ambiciozni ciljevi reforme pravosuđa (!), digitalizacija administracije, reforma javnih poduzeća i privatizacija, a sve radi povoljnijeg okruženja za poduzetnike. Pa ako će svi učiniti sve, zašto su onda programi loše napisani? Upravo zato što će svi učiniti sve, zato što strane nisu izabrale prioritete, a stavljanje naglaska na ovu ili onu komponentu samo je ispipavanje javnosti pod pretpostavkom da se od SDP-a očekuje barem malo socijalnija orijentacija, a od HDZ-a upravljanje državom. Pitanje je, dakle, znaju li oni u stvari što rade ili se povode kako vjetar puše.

Oreškovićeva vlada nije puno učinila za privredu

Tihomir Orešković | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Nije to ni pogrešno gledati kako vjetar puše. To je politika. A politika je, u svim svojim oblicima, i dosad bila biračima puno važnija od onoga što je u gospodarskim programima. Ne može se reći da je Oreškovićeva vlada puno učinila za gospodarstvo, ali sigurno nije pala zbog toga, nego zbog politike. Politika je traženje saveznika, sklapanje saveza. I Narodnoj koaliciji i HDZ-u programi služe kao slanje signala prema potencijalnim saveznicima. Usmjerenjem prema poduzetništvu HDZ ustvari očekuje potporu medija. Također, na čelu HDZ-a formira se nova ekipa, a to mediji gotovo uvijek podupiru. Mediji su i od neperspektivnih kandidata znali stvoriti zvijezde. Poticanje poduzetništva i reforma adminstracije mantre su koje medijima vladaju godinama. Mediji donekle zaista mogu utjecati na rezultate izbora.

Milanovićeva koalicija zasad manje može računati na jaču potporu medija. Više ga kritiziraju nego podupiru. Donekle je sigurno riječ o nizu njegovih vlastitih propusta koje i najbolji odnosi s javnošću teško mogu popraviti. No posljedica je to i djelomične invazije na medije koju je HDZ prije izveo. Zato Narodna koalicija socijalnim obećanjima pokušava dospjeti direktno do građana. Hendikep joj je što je u prošlome mandatu prezrela sindikate.

Ništa se ne može provesti bez bloka saveznika

Ivana Maletić | Author: Robert Anić (PIXSELL) Robert Anić (PIXSELL)

Jednu gospodarsku poruku, koja je značajnija od svih koje ističu, obje strane skrivaju kao zmija noge. Riječ je o postupnoj deprecijaciji kune Narodne koalicije, a sadržana je u programu njemačkog IFO instituta, na koji će se HDZ oslanjati, kaže Maletić. Jasno je zašto to obje strane kriju. Ne zbog toga jer je to mandat središnje banke ni zbog gospodarskih posljedica koje bi postupno slabljenje kune (prema euru) moglo izazvati. Oni očekuju da budu pozitivne, iako klizanja kune teško može biti prije nego što prođe sljedeća godina kad dospijevaju golemi obroci dugova, prema sadašnjem tečaju oko 27 mlrd. kuna.

Veći je problem što će na tu ideju reći mediji, takozvana stručna javnost i građani. Dosad, na svaki prijedlog promjene tečajne politike. mediji i tzv. stručna javnost uglavnom su reagirali pojačavanjem drame. Građani na to nisu ostajali imuni, znali su pokazati čak i znakove panike. Tečajna politika može biti promijenjena na niz načina, može se prijeći na euro, kao što neki predlažu upravo da se izbjegne svaka buduća panika, može se kuna službeno fiksirati, a može se i dopustiti da više varira ili deprecira. Ali ništa od toga ne može se provesti bez političkih saveznika, medija i građana. Zato su gospodarski programi manje važni od političkog umijeća. Zato ih buduća vlast prije svega piše kao podsjetnik za sebe.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.