Još se do prije nekoliko mjeseci činilo da su ljudi zasićeni politikom velikih stranaka podijeljenih u dva bloka oko SDP-a i HDZ-a.
Nove stranke na tom valu niču kao gljive poslije kiše, a popularnost ORaH-a Mirele Holy i Živog zida, kojem je Ivan Sinčić zaštitni znak, naglo je porasla nakon predsjedničkih izbora.
No čini se da je rast popularnosti “trećih” opcija bio samo prolazan. Uz nove zakonske izmjene i pravila na izborima, posljednja istraživanja i konsolidaciju na ljevici, Hrvatska će, čini se, i nakon predstojećih izbora ostati podijeljena na dva velika tabora.
Manje stranke će se boriti za mrvice od kojeg zastupnika u Saboru i pitanje je hoće li uopće uspjeti.
Hrvatska tako, kao jedna od rijetkih tranzicijskih država. ostaje ta na kojoj se na vlasti smjenjuju samo dvije opcije.
Kukuriku koalicija je novim zakonskim izmjenama dodatno navela vodu na svoj mlin i olakšala podjelu na “mi ili oni” koju je forsirao Milanović, a sasvim odgovara i njihovim suparnicama iz Domoljubne koalicije.
Brisanjem mogućnosti nositelja liste, onemogućio je da stranke koje ponajviše predstavlja jedan čovjek poberu glasove po izbornim jedinicama.
Primjerice Mirela Holy, Ivo Josipović ili Drago Prgomet moći će se kandidirati samo u jednoj izbornoj jedinici, širem središtu Zagreba.
Ukidanje nositelja lista je iznimno odmoglo manjim strankama i koalicijama.
"Time je stvoren golem problem manjim strankama. One nemaju toliko snage i poznatih imena da konkuriraju u svim jedinicama", kaže politički analitičar, profesor Ivan Rimac.
Čak i veće stranke, poput HDZ-a u Slavoniji ili SDP-a u južnom dijelu središnje Hrvatske imaju problem naći osobe koje bi bile prihvatljive biračima i poznate među biračima. Male stranke nemaju niti stranačku infrastrukturu u svakoj izbornoj jedinici poput velikih.
Iznimka su, primjerice, HDSSB u Slavoniji i možda Čačićevi Reformisti na sjeveru Hrvatske. S druge strane, dva bloka su već daleko odmakla u pripremama za izbore i motivaciju svog biračkog tijela.
Imaju zadužene koordinatore, izračune koliko točno trebaju glasova, zadatke koliko se birača mora dovesti na birališta. Kod HDZ-a taj zadatak izvrsno obavlja tajnik Milijan Brkić, a sada je i SDP odredio Ranka Ostojića da utjera disciplinu u stranačke redove.
SDP je uz klasične partnere HNS i HSU, za ove izbore dobio i SDSS i Milorada Pupovca koji nosi glasove srpske manjine u 9. izbornoj jedinici.
Sve je izglednije i da će ipak u koaliciji ostati i IDS za sljedeće izbore. Laburisti su također prišli lijevom bloku.
Profesor Rimac kaže da je sve manje mogućnosti da neka treća stranka pobere uspjeh. Osim onih usmjerenih lokalno, poput HDSSB- a.
"Forsirani sukob dvaju blokova forsira i birače da se opredijele za jedan od njih. Manje stranke su kolateralne žrtve tog sukoba i nemaju priliku predstaviti umjerenije stavove", kaže Rimac.
On kaže da će nakon problema u Grčkoj brzo splasnuti i želja za strankama poput Živog zida, koje grade program na otporu prema institucijama.
Iznimno nepovoljna činjenica za manje stranke je i što Vlada nije odobrila, a Udruga u ime obitelji skupila dovoljno potpisa za spuštanje izbornog praga po svakoj pojedinoj izbornoj jedinici na tri posto.
Iako predizborne ankete mjere popularnost na nacionalnoj razini, važno je osvojiti barem pet posto u svakoj izbornoj jedinici. A to je iznimno teško.
Najbolji primjer za to su prošli izbori na kojima je HSLS u svim izbornim jedinicama osvojio više od 72.000 glasova.
Ali su se oni raspršili i u svakoj jedinici su bili između četiri i pet posto. Svi ti glasovi otišli su velikim strankama.
Na razini Hrvatske, HSLS je, primjerice, skupio gotovo sedam tisuća glasova više od HDSSB-a. Stranka Branimira Glavaša je osvojila šest mandata, a HSLS niti jedan. Ali HDSSB je sve dobio u dvije slavonske izborne jedinice.
Zato je važno imati “svoje” utvrde gdje su glasovi sigurni, a to nemaju niti Živi zid, Mirela Holy, Ivo Josipović, Konzervativci Ruže Tomašić, Drago Prgomet i mnogi ostali.
Uz HDSSB, male šanse možda imaju još MOST Bože Petrova na jugu i Čačićevi Reformisti na krajnjem sjeveru Hrvatske. Pokriti cijelu Hrvatsku za male, nacionalne stranke teško je i skupo.
Mirela Holy gradi infrastrukturu već dvije godine, ali također ima i odljev članova.
"Bit će opet revolta kod građana što nemaju za koga glasati, ali to će se manifestirati velikim neizlaskom na izbore", zaključuje profesor Rimac.
