Donald Trump je imenovao brojne ljude u svoj kabinet, ali oko svih se vrte neke kontroverze. S jedne strane je tu riječ o naftnim tajkunima s ekstenzivnim vezama s Rusijom, a mjesto na tom neslavnom popisu je našla i Monica Crowley. Nedavno imenovana kao buduća savjetnica za nacionalnu sigurnost, ispostavilo se da je plagirala desetke odlomaka knjige koju je objavila 2012. godine. Međutim, kako Politico kaže, čini se da je plagirala i poveće dijelove svoje doktorske disertacije.
Akademski radovi, a posebno doktorske disertacije, iznimno su osjetljivi na plagiranje i postoje brojni standardi za citiranje drugih znastvenih radova. Crowleyica, s druge strane, 2000. godine je u disertaciji od američkoj politici prema Kini izravno kopirala brojne odlomke iz drugih radova, a da nije navela izvore.
Usprkos teškim optužbama za plagiranje disertacije i knjige, Crowleyica i dalje uživa potpunu podršku Trumpova kabineta i samog predsjednika. Nakon što je CNN otkrio da je plagirala dijelove svoje knjige, iz Trumpovog odjela za odnose s javnošću su samo kratko rekli: "Sve su to politički motivirani napadi kojima je cilj odvraćanje pažnje od pravih problema s kojima se ova zemlja muči".
Hrvatska zajednica prepisivača
Tiskarska omaška u drugom izdanju mojega teksta otklonjena je već 2010. godine, tako je i jučer opravdavao svoj plagijatorski rad ministar obrazovanja Pavo Barišić. Naime, nakon višegodišnje trakavice Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio je mišljenje još 21. prosinca da je Barišić plagirao svoj znanstveni rad. Radi se o Barišićevu članku “Does Globalization Threaten Democracy” objavljenom 2008. u časopisu Synthesis Philosophica. Odluka Odbora je da je Barišić uzimao dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera bez navođenja izvora. Prijavu protiv njega zbog plagiranja podnijela je skupina znanstvenika još 2011. godine.
No etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta u Splitu, na kojem je Barišić bio zaposlen, prijavu je odbacilo. Slučaj je od tada, pet godina, stajao u ladici. U međuvremenu je ovaj profesor postao ministar obrazovanja u vladi Andreja Plenkovića. Nakon nesretnog Crnoje, vrlo brzo se ponovno digla velika prašina upravo zbog Barišića. Iako je uporno tvrdio kako nije plagirao rad, Barišić se nedavno ipak ispričao Schlesingeru. Postavlja se pitanje zašto to onda nije učinio i prije, a ne nakon punih osam godina, odnosno tek kad su mediji počeli svakodnevno pisati o cijelom slučaju. Schlesinger, koji je također smatrao da se radi o plagijatu, ispriku je ipak prihvatio.
Nakon što je u medijima objavljena dugoočekivana odluka Odbora da je Barišić plagirao rad, jučer su sa svih strana političke scene, ali i svekolike javnosti pljuštali zahtjevi za njegovom ostavkom.
No Barišiću to ne pada na pamet. Plenković se svih ovih mjeseci zbog etikete ministra plagijatora nije previše uzbuđivao. Što će učiniti sad, ne zna se. U Vladi su pak rekli da se ministar očitovao o svemu i da nemaju komantar. Gledajući retrospektivno, slučaj plagiranja u HDZ-u nije novost. Tako se prije nekoliko godina otkrilo da je i Milijan “Vaso” Brkić, tada na poziciji tajnika HDZ-a, plagirao diplomski rad na Visokoj policijskoj školi. Dekan mu je tada diplomu poništio, a cijeli slučaj završio je i na Ustavnom sudu. Nakon niza peripetija Brkić je prošao sa simboličnom kaznom. Diplomski rad mora ponovno napisati, a dobio je, uz sve to, i nagradu. Fotelju potpredsjednika Sabora.
Vlatka Ružić (HDZ), dekanica Veleučilišta Nikola Tesla
Mlada nada HDZ-a pisala je rad o Veleučilištu u Gospiću. Pomagala se radom Dinka Zime dekana požeškog Veleučilišta. Tako je u dijelu teksta umjesto ‘Veleučilište u Gospiću...’ ostavila ‘ Veleučilište u Požegi’. Zima je tvrdi da ga je prepisala.
Ante Đapić (HSP), doajen hrvatskog plagiranja
Anto Đapić, nekadašnji predsjednik HSPa, drži titulu najpoznatijeg hrvatskog plagijatora. Od 176 stranica magistarskog rada, čak 116 stranica doslovce je prepisao iz knjige svojeg mentora. Oduzeta mu je titula magistra znanosti.
Nikad ga vidjeli: Diplomski rad Lovrić-Merzel ne postoji
Bivša sisačko-moslavačka županica i moćna SDP-ovka Marina Lovrić Merzel svojedobno je otkrila kako se ne sjeća teme svojeg diplomskog rada. Mediji su pak otkrili da njezin diplomski na Prometnom fakultetu u Zagrebu ne postoji.
