Top News
10826 prikaza

Plan stoljeća - zarađivat će milijarde od topljenja Arktika

Ledolomac na Arktiku
pxhere
Peking jako strahuje od otapanja zbog klimatskih promjena, ali pritom se sprema i iskoristiti što se nudi

Američki ministar pomorstva Richard Spencer zaključio je u strategiji SAD-a o Arktiku, koja se uskoro ima objaviti, da se "prokleta stvar otapa", navodi Foreign Policy. List objašnjava da je političko, točnije geostrateško, svakako i stanje s klimatskim promjenama oko ledenog pokrova na krajnjem sjeveru Zemlje takvo da su 16-godišnju pomorsku strategiju SAD-a o Arktiku morali mijenjati nakon samo četiri godine.

Drevni led se otapa i raspada, otvaraju se novi plovni putovi, "oslobađaju novi resursi", a pojavila se i Kina kao sila u usponu koja traži svoj dio Arktika. Tri mjeseca prije nego što je SAD odlučio "osvježiti" svoju strategiju o Arktiku, s vlastitom novom arktičkom strategijom izišla je Kina. Koristila je izraz "Polarni put svile", što je direktna posljedica sveprisutnog korištenja naziva kineskog predsjednika Xija Jinpinga koji sličnim izrazom opisuje svoju inicijativu "Jedan pojas, jedan put".

Ruski brod ledene klase Christophe de Margerie Arktik Ekonomix Pakleni plan Rusa za najopasniji pomorski put

U sjevernom polarnom kontekstu to bi imalo značiti novi plovni put preko odleđenog Arktičkog oceana, kojim bi dominirala kineska trgovina i koji bi služio globalnim ambicijama Pekinga. Kina je već neko vrijeme u statusu promatrača u Arktičkom vijeću kao zemlja "u blizini Arktika", a u svojoj "Arktičkoj strategiji" ona se priprema da postane i zemlja s udjelom u toj regiji. To neizbježno direktno utječe na budućnost i ambicije SAD-a u tom dijelu svijeta.

Kineska strategija, osim plovnog puta, znači i investicije Kine u zemljama u arktičkom pojasu, što znači Finska, Norveška, Island, Danska i Švedska kao i intenzivnija znanstvena istraživanja. Ovo posljednje zato što je Kina itekako svjesna da će otapanje Arktika značiti poplave u obalnom pojasu te zemlje uslijed podizanja razine mora.

Njena procjena o 20 milijuna klimatskih izbjeglica u Kini još je, zapravo, i konzervativna, a tu je i udar na poljoprivrednu proizvodnju hrane u Kini kao direktna posljedica klimatskih promjena narednih desetljeća. U svijetu u kojem je SAD pod vodstvom Donalda Trumpa odustao od ikakvog nastojanja da se prometne u svjetskog šampiona borbe protiv klimatskih promjena, Kina ne skriva da je ona ta koja tu namjerava uskočiti i koja se preko toga namjerava predstaviti kao globalna, odgovorna supersila.

Pomorski put Kine oko Arktika | Author: Collin Knopp-Schwyn and Turkish Flame/ CC BY 4.0 Collin Knopp-Schwyn and Turkish Flame/ CC BY 4.0

Rusija s tim plovnim putom nema problema, ona bi u tom slučaju naplaćivala dažbine na plovidbu uz svoje obale, a brodovima iz Kine prema Zapadu ovaj plovni put značio bi do 15 dana uštede u odnosu na Sueski kanal i indonezijski arhipelag. Da se ne govori da bi to značilo i potpuno zaobilaženje američke ratne mornarice u tim dijelovima svijeta. Kina u svojoj strategiji čak računa s čak i još kraćim plovnim arktičkim putom kako se kroz nekoliko desetljeća led na Sjevernom polu bude sve drastičnije otapao i raspadao.

U tom slučaju kineski brodovi više ne bi ovisili čak niti o Rusiji s kojom je Kina inače u jako dobrim odnosima. "Tko god bude kontrolirao arktičku rutu, kontrolirat će novo poglavlje svjetske ekonomije i međunarodnih strategija", ustvrdio je u strategiji Ali Zhenfu, direktor centra za polarna istraživanja mora Dalianskog pomorskog sveučilišta.

Kina je danas u takvoj poziciji da izrazito ovisi o nafti i plinu koje uvozi iz Perzijskog zaljeva i iz Afrike, što znači transport kroz uska područja koja kontrolira američka ratna mornarica. Kina to sada pokušava riješiti investiranjem u norvešku naftu i ruski plin, a pokušava slično ući i na Aljasku te u Kanadu. Zemlje bliske Arktiku također imaju vlastite ambicije u vezi Arktika, u što se barem dijelom uklapaju investicije Kine. Kina posebno računa na Island i Grenland koji pripada Danskoj.

Grenland Čudesna karta Znanost Ovako Grenland izgleda ispod tri kilometra leda

Na Islandu su zanimljive tehnologije za iskorištavanje geotermalnih tehnologije, i na Islandu i na Grenlandu razvoj luka u dubokom moru, a Grenland, također zbog otapanja, zanimljiv je zbog mogućeg iskorištavanja novih ležišta minerala koja bi se uskoro trebala osloboditi ispod leda. Finska i Kina nedavno su potpisali sporazum o "Polarnom putu svile", a Norveška je Kini zanimljiva i zbog znanstvenih istraživanja na otoku Svalbard.

Kina će uskoro porinuti i svoj teški ledolomac Xuelong 2, bitno prije SAD-a, 2017. lansirala je svoj satelit FY-3D za motrenje meteoroloških prilika i klimatskih promjena, a nije neprimijećeno da se potrudila lansirati ga tri dana prije nego što će SAD lansirati svoj satelit. I dok Kina sve većim brojem satelita prati svjetsku, posebno polarnu klimu, SAD je svoj program smanjio za jednu petinu financijskih sredstava.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.