Pola desetljeća nakon što je riskirao život te objavio niz dokumenata koji su potresli svijet, posebice obavještajne i nadzorne agencije, Edward Snowden i dalje je u egzilu u Rusiji, a za britanski Guardian, koji je prvi i podržao zviždača osvrnuo se na svoj život.
U telefonskom intervjuu prisjetio se kako je otišao spavati u svojoj hotelskoj sobi u Hong Kongu, a kada se probudio svijetom je brujala vijest da je američki NSA "posisao" telefonske podatke milijuna Amerikanaca.
"Znao sam u tom trenutku da mi je stari život gotov. Bilo je jezivo, ali i oslobađajuće u isto vrijeme. Nije više bilo povratka", kaže Snowden, računalni stručnjak koji je nekada bio zaposlenik CIA-je, koji je bez autorizacije 2013. "procurio" niz dokumenata koji su dokaz globalne nadzorne mreže u koji su uključene obavještajne agencije i vlade država.
Od toga je u javnost pušteno samo 1 posto Snowdenovog ukupnog "ulova" ali implikacije su bile goleme. Danas je jedan od najpoznatijih bjegunaca na svijetu, o njemu je snimljen Oscarom nagrađen dokumentarac, holivudski film i napisano desetak knjiga.
SAD kao i Velika Britanija su radi njegovih otkrića morali donijeti nove, ograničavajuće, zakone o nazoru. Američki je Kongres 2015. donio Freedom Act kojim je, de facto, zabranio sakupljanje telefonskih podataka, dok je britanski Parlament godinu dana kasnije donio sličan Investigatory Powers Act.
Snowden je, kao i Julian Assange, ličnost oko koje se lome koplja. Neki političari, poput ministra vanjskih poslova SAD-a Mike Pompea, ne skrivaju da ga žele vidjeti mrtvog dok je nekim građanima heroj. Mnogi kažu da je učinio premalo te da je trebao ukrasti mnogo više podataka kako bi se nešto "zaista promijenilo".
"Ljudi kažu da se oko nas i dalje dešava masovni nadzor, da, ali ljudi su osviješteni. Vlade i korporativni sektor iskorištavao je naše neznanje, ali sada znamo. Ljudi su i dalje nemoćni ali sada barem znaju da su nemoćni", kaže Snowden koji ponavlja "da je htio biti siguran nikada ne bi napustio Havaje gdje je bio stacioniran i radio za NSA".
Civili, kažu mnogi stručnjaci, ne razumiju dimenzije toga što je Snowden učinio te zašto mu niti jedna administracija ne želi oprostiti, a on je zatočen u Rusiji i izložen milosti i nemilosti Vladimira Putina.
"Ono što je Snowden učinio prije pet godina je nelegalno i kompromitiralo je naše odnose sa saveznicima, te nanijelo nemjerljivu štetu sigurnosti Velike Britanije i saveznika. Trebalo bi ga držati odgovornim", rekao je u rijetkom istupu Jeremy Fleming, šef britanske nadzorne agencije GCHQ na upit Guardiana povodom godišnjice.
Agencije su, poslije Snowdena, morale funkcionirati prema pretpostavci da je sve kompromitirano i da Snowden ima "podatke o svemu". Natjeralo ih je i da se promijene, pa je nekadašnju zatvorenost prema medijima zamijenila nesvakidašnja spremnost na suradnju.
Čak i Snowdenovi kolege i bivši suradnici daju mu za pravo da je napokon potaknuo raspravu o granici između nadzora i privatnosti. Čak je zamjenik direktora NSA Richard Ledgett, prije odlaska u mirovinu prošle godine, rekao kako bi bilo pametnije da je država priznala da sjedi na brdu podataka izvučenih s telefona te čemu to služi.
"Snowdenovo otkriće je jedno od onih trenutaka prosvjetljenja kada se ljudima naglo promijeni percepcija stvari. U Britaniji se možda najmanje promijenilo radi kulture obožavanja Jamesa Bonda, ali po svijetu se osvijestilo to da je nadzor tema o kojoj se mora raspravljati", kaže Ross Anderson, akademik koji se specijalizirao za cyber-sigurnost i privatnost.
Internetske su kompanije nakon Snowdena enkripciju poruka učinile standardom.
Svaki puta, kaže Anderson, kada pogledate svoj WhatApp i vidite onu poruku da su pozivi i poruke osigurani enkripcijom, to je radi Snowdena. Prije njega takvu je zaštitu imao Appleov iMessage, a svi ostali su to smatrali paranojom.
S druge strane neki se u post-Snowden svijetu čude kako su krajnji korisnici malo naučili.
"To da netko koristi Amazonov Echo i doslovno instalira uređaj koji čuje (i vjerojatno bilježi) sve što je rečeno predstavlja nevjerojatan i jeziv razvoj događaja u svijetu uređaja direktno povezanih s internetom", napisao je Gizmodov Adam Clark Estes.
"Korporacije i političari su u ovoj igri puno dulje od nas, ali bitka tek počinje, ima nade. Što se mene osobno tiče nikada nisam bio ispunjeniji", kaže kontroverzni Snowden čiji je alias jedno vrijeme bio Cincinat, po rimskom političaru i konzulu koji se nakon što je odradio svoju javnu dužnost, povukao u mir i osamu ladanja.
