Top News
1266 prikaza

Ova zemlja je demokracija koju svijet najmanje zna

Policija u redakciji ABC televizije u Australiji
1/3
Stringer ./REUTERS/PIXSELL
U posljednjih nekoliko tjedana australska policija upala je u domove novinara i redakcije brojnih medijskih kuća ne bi li spriječila širenje nepoželjnih informacija

Jedan australski novinar je pod istragom zbog izvještavanja da je nekoliko brodova punih azilanata iz Šri Lanke pokušalo doći do obale Australije. Istovremeno dom jedne reporterke pretresli su policajci jer je izvještavala o planovima australske vlade da pojača ovlasti tajnih službi. Početkom lipnja federalna policija upala je i na javnu televiziju s nalogom da pregleda e-mailove i svu komunikaciju novinara i urednika u vezi s prilogom iz 2017. godine o australskim specijalcima i istragama zbog sumnji da su počinili ratne zločine u Afganistanu.

Ovakva agresija za koju se zalaže australski premijer Scott Morrison uklapa se u globalni trend. Od SAD-a do Filipina novinari su sve češće meta represivnog državnog aparata kako bi se ušutkalo kritičare. Ovakav trend predvodi Donald Trump koji njemu nesklone medije otvoreno naziva 'neprijateljima'.

Ali Australija prednjači. Niti jedna druga razvijena demokracija ne štiti tako žestoko državne tajne, a racije su samo najsvježiji primjer koliko je daleko konzervativna vlada spremna ići u zastrašivanju i pokoravanju novinara, piše New York Times.

Sloboda medija - prosvjed novinara To je vaš život! Top News Mediji u Hrvatskoj manje su slobodni nego u BiH i Haitiju

"Ovo je apsolutna međunarodna sramota. Imate zrelu liberalnu demokraciju koja slijedi i lovi zviždače i pokušava ubiti glasnika", rekao je Johan Lindberg, izvanredni profesor novinarstva na Sveučilištu Monash u Melbourneu koji surađuje s Ujedinjenim narodima na području slobode medija u svijetu.

Simptomi onoga što gospodin Lindberg opisuje kao nacionalnu bolest nadilaze najnovija istraživanja, a uzroci su ukorijenjeni u australskoj povijesti i pravu.

Australija nema ustavnu zaštitu slobode govora. Ali zato kazneni zakon ima Članak 70, koji propisuje da je kazneno djelo ukoliko javni službenik širi informacije bez 'zakonskog ovlaštenja'.

Taj članak zakona primijenili su u slučaju australske televizije i on u osnovi znači da nitko u vladi ne može dijeliti informacije bez dopuštenja nadređenih. Taj članak je na snazi još od 1914. godine, odmah nakon izbijanja Prvog svjetskog rata, a po uzoru na britanski drakonski zakon o Službenoj tajni iz 1911.

Osim toga, tu je širok raspon mjera i sudskih predmeta koji se tiču ​​privatnosti, a koji podliježu mreži zakonskih ograničenja kojima se čak i suđenje o seksualnom zločinu kardinala Georgea Pella drži uspješno podalje od očiju javnosti.

George Pell | Author: STRINGER/REUTERS/PIXSELL STRINGER/REUTERS/PIXSELL
Zakon o kleveti dodaje još jednu zapreku. Vrlo malo se izvještava o slučajevima seksualnog zlostavljanja jer se i tužitelji i novinari koji bi izvještavali o tim kaznenim djelima izlažu velikom riziku da ih se tuži i da izgube sporove. Ali to nije ni približno opasno kao kad se izvještava o nacionalnoj sigurnosti. Od napada 11. rujna, Australija je donijela i izmijenila više do 60 zakona koji se odnose na državnu tajnu, špijuniranje i terorizam

"To je više od bilo koje druge zrele liberalne demokracije na svijetu", rekao je profesor Lindberg. "Mnoge zemlje su izmijenile zakone o terorizmu, ali nijedna tako sveobuhvatno kao što je to učinila Australija."

Agent australske obavještajne službe, poznat kao svjedok K otkrio je da je australska vlada prisluškivala pregovore u Istočnom Timoru 2004. godine kad se razgovaralo o ugovorima o nafti i plinu u poslu vrijednom nekoliko milijardi dolara.

Odar za ubijene novinare Rastorgujeva, Dzhemala i Radčenka KRIV KREMLJ? Top News Misterij ubijenih novinara: Pratili su Putinove plaćenike

Zviždaču su oduzeli 2013. godine putovnicu dok se pripremao za svjedočenje u Haagu, a on i njegov odvjetnik optuženi su za urotu zbog kršenja Zakona o obavještajnim službama i prosljeđivanju osjetljivih informacija i ugrožavanje nacionalne sigurnosti, iako je bila tek riječ o biznisu.

Istrage koje je australski represivni aparat proveo nad novinarima ovih dana, zapravo je signal da se žele razračunati s izvorima informacija, a premijer Morrison je izjavio da federalna policija samo pokušava provesti 'jasna pravila koja štite nacionalnu sigurnost Australije', što podsjeća na Obaminu administraciju koja se slično ponijela prema američkim novinarima. Samo što u Australiji represivni aparat ima mnogo veće ovlasti i puno manje poluga kojima bi se kontrolirala njihova moć.

Annika Smethurst, novinarka The Sunday Telegrapha iz Sydneya, u čiji dom su upali prošli tjedan, kaže da su pretresali stan više od sedam sati. Iz australske televizije policija je izuzela više od 9.000 dokumenata, provjeravali su telefone i bilježnice čak i novinarima koji nisu imali nikakve veze s tim prilogom.

Policija u redakciji ABC televizije u Australiji | Author: Stringer ./REUTERS/PIXSELL Stringer ./REUTERS/PIXSELL
Nevjerojatno je da je i sama australska vlada priznala prije nekoliko godina da krijumčari ljudima pokušavaju prebaciti izbjeglice u Australiju, a sad je jedan obični izvještaj o brodovima punim izbjeglica iz Šri Lanke moguće kazneno djelo i ministar unutarnjih poslova smatra to državnom tajnom i prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.

Isto tako istraživački novinari s ABC-a izvještavali su o najmanje 10 slučajeva u razdoblju od 2009. do 2013. godine kad su australski specijalci pucali i ubili ne samo pobunjenike, nego nenaoružane muškarce i djecu.

Novinari se pitaju zašto bi tako stare informacije bile prijetnja nacionalnoj sigurnosti, i to baš sad kad Australija ima tek nekoliko stotina vojnika u Afganistanu koji tamo imaju sporednu ulogu.

"Zapravo je ovo zastrašivanje novinara da paze s kim razgovaraju, s kim kontaktiraju jer postoji digitalni trag i da će se kad-tad sve saznati“, govori John Lyons, voditelj istraživačkog novinarstva u ABC-u, koji je o raciji izvijestio preko Twittera.

„Na taj način pritisak guši ljude koji imaju informacije i koji služe javnom interesu“, rekao je.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.