Top News
7443 prikaza

"Vučić nas vodi u novi rat na Balkanu"

Adnan Ćerimagić
YouTube
Analitičar Inicijative za europsku stabilnost opisuje kako je srbijanski predsjednik uzvratio s 'predrasudama o Srbima'

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ostao je vidno iznenađen kad mu je Adnan Ćerimagić, mladi i perspektivni stručnjak Inicijative za europsku stabilnost, sa sjedištem u Berlinu, na Europskom forumu u Alpbahu prije nekoliko dana direktno odgovorio kako “korekcija granica” vodi u rat. Naime, Vučić i predsjednik Kosova Hashim Thaçi pozvali su međunarodnu zajednicu da podrži njihov dogovor o promjeni granica. Upravo je ta ideja o trgovini teritorijem probudila duhove na Balkanu.

I to, smatra Ćerimagić s pravom, na što je pokušao upozoriti i predsjednika Srbije ispričavši mu svoju životnu priču. Rekao mu je kako je rođen u Doboju i da se sjeća kako su svi nesrbi 1992. godine protjerani te kako su sve katoličke crkve i džamije tad sravnjene sa zemljom.

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj Profil CIA-e Top News Vučić pomaže desničarima u HDZ-u u rušenju Plenkija

I dan danas, govorio je u Alpbahu, ima traumu od svega toga. Vučić mu nije ostao dužan te je rekao da, iako ima pripremljen govor, mora odgovoriti mladom Adnanu jer očito smatra da su Srbi krivi za sve. Express je s Ćerimagićem, kojeg je Dnevni avaz izabrao za osobu tjedna te ga nazvao zvijezdom u usponu, razgovarao o problemima na Balkanu, posebno o promjeni granica Srbije i Kosova koja bi posljedično mogla dovesti i do ideje o podjeli Bosne i Hercegovine te Makedonije.

Na Europskom forumu u Alpbahu sjedili ste sa srpskim predsjednikom Vučićem i predsjednikom Kosova Thaçijem te austrijskim kancelarom Kurzom. Tad su predsjednici Kosova i Srbije objavili da su spremni na promjenu postojećih granica. Čime ste uzrujali Aleksandra Vučića da je odmah reagirao na vaše izlaganje?

Ideja da se problemi manjinskih naroda rješavaju tako što će se pomaknuti granice čini se kao vrlo jednostavno i brzo rješenje. U stvarnosti je riječ o ideji koja je bivšu Jugoslaviju odvela u rat, masovna protjerivanja i pokolje. U svom govoru upozorio sam da povratak takve ideje u Srbiji i na Kosovu, a onda i u cijeloj regiji, vodi u razgovore od prije tridesetak godina. Svi znamo kamo su nas svi razgovori o etničkim pravima, granicama i ugroženosti tad odveli.

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj | Author: Srdjan Ilic (PIXSELL) Srdjan Ilic (PIXSELL)

Kako ste vi reagirali na Vučićeve riječi da su mu ustaše ubili obitelj, spalile imovinu?

Ja sam govorio prije predsjednika Vučića i nisam imao priliku odgovoriti na njegovo izlaganje.

Što mislite o promjeni granica, o čemu su se očito dogovorili Vučić i Thaçi, odnosno što to točno znači? Kako će se to odraziti na život na Kosovu i u Srbiji?

Ono što njihove razgovore čini opasnim je činjenica da se ne tu ne radi o teritoriju nego o ljudima. Cilj razgovora o izmjenama granica je da više Srba i manje Albanaca živi u Srbiji te više Albanaca i manje Srba na Kosovu. U pozadini te ideje je razmišljanje da možete biti sigurni i živjeti dobro isključivo ako, gdje i kad je vaša nacionalna grupa u većini. Ta ideja na prvu može zvučati privlačno jer se čini jednostavnom za provedbu, ali tijekom 1990-ih smo se uvjerili što uključuje i do čega dovodi.

Podržava li Europska unija taj dogovor?

EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor između Kosova i Srbije koji bi uključio promjene granica po etničkoj liniji. Osim Njemačke, koja se najjasnije ogradila od takvih dogovora, mislim da je i dosta drugih zemalja članica protiv, uključujući Hrvatskau. Nakon neformalnog sastanka ministara vanjski poslova EU čak je i ministrica vanjskih poslova Austrije izrazila veliku skepsu prema takvom dogovoru i upozorila na moguće negativne posljedice.

Kakve bi posljedice podrška Europske unije promjeni granica između Kosova i Srbije imala na druge države Balkana, osobito na Bosnu i Hercegovinu?

U državama regije, od Makedonije do BiH, u zadnja dva desetljeća pripadnici manjina računali su na sigurnost koju im je pružala politika međunarodne zajednice: nema promjena granica po etničkim linijama. U BiH je međunarodna zajednica uložila mnogo napora kako bi osigurala povratak i ostanak izbjeglica. Zbog toga danas, naprimjer, u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj živi oko 230.000 nesrba. Oni danas žive tamo jer vjeruju da do prekrajanja granica neće doći. Potencijalna podrška EU ideji dvojice predsjednika o crtanju novih granica po etničkim linijama vodila bi ohrabrivanju svih onih političara u regiji koji bi u svojim državama voljeli vidjeti novo razgraničenje, i neminovno bi dovela do širenja straha među onim koji žive u manjini, od Makedonije do BiH.

Aleksandar Vučić | Author: Srđan Ilić/PIXSELL Srđan Ilić/PIXSELL

Kakav je položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini?

U BiH svi pate od istih i zajedničkih problema: loša zdravstvena usluga, nekvalitetno obrazovanje, premalo poslova za koje se mogu natjecati i vrlo nizak standard života. Hrvati u BiH, zajedno sa svojim susjedima Bošnjacima, Srbima i ostalima, danas se nalaze na periferiji društvenog i ekonomskog života regije i Europe. Umjesto da se natječu u predlaganju i provođenju ideja o reformama koje će popraviti obrazovanje, ekonomiju i zdravstvo u BiH te omogućiti da BiH sustigne susjede i razvijene zemlje članice EU, najglasniji dio političke i akademske elite u BiH, identično kao u vrijeme bivše Jugoslavije, još je u mogućnosti ponuditi samo jedan odgovor: razgovor o ustavu, izbornim pravilima i etničkim pravima. To su izgovori koje građani BiH, bili oni Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili ostali, ne bi trebali prihvatiti. Obrazovanje i zdravstvo su županijske nadležnosti u BiH. Vlade u Livnu, Orašju ili Tuzli nitko ne sprečava da razviju i provedu reformu obrazovanja po ugledu na iskustva u Sloveniji ili Estoniji. Ali one to do sada nisu uradile. I to je najveći problem BiH, bili oni Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili ostali.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.