Top News
3962 prikaza

Otkrivamo: Gdje je po Hrvatskoj bio terorist s Novog Zelanda

Terorist iz Christchurcha
pool/REUTERS/PIXSELL
Uzevši u obzir brojna imena s ovih prostora koja je terorist napisao na svom oružju, postavljamo pitanje kako je na njega utjecao posjet Hrvatskoj

Iz izvora bliskih istrazi o boravku terorista Brentona Tarranta, Express ekskluzivno doznaje gdje je sve boravio u Hrvatskoj. Prema nama dostupnim informacijama, Tarrant je u Hrvatsku ušao kopnenim putem 4. siječnja 2017. godine, a odletio je iz Zagreba 18. siječnja. Većinom je boravio po hostelima, a znamo da je obišao Poreč, Zadar, Šibenik, Dubrovnik i Zagreb.

Novinske agencije ranije su objavile da se istražuju kontakti koje je Tarrant "možda uspostavio" tijekom posjeta jugoistoku Europe, kada je prema podacima bugarskih obavještajaca prošao kroz Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku. Uzevši u obzir veliki broj imena s ovih prostora koji su našli svoje mjesto na njegovom oružju, postavlja se pitanje je li on dodatno radikaliziran posjetom našem "kutku svijeta".

Kako javlja Avaz, u siječnju 2017. boravio je i na teritoriju Bosne i Hercegovine, a potvrdila je to i Granična policija susjedne države. On je u BiH ušao 2. siječnja i to iz Crne Gore na graničnom prijelazu Zupci.

Boravio je i na teritoriju RS, ali se ne zna točno gdje, nakon čega je na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška ušao u Hrvatsku. Riječ je o operativnim podacima do kojih su došle sigurnosne agencije.

Na spremnicima i pancirki ispisao je Tarrant brojna imena. Dobar dio je na jedan ili drugi način povezan s ovim krajevima. Osim srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića koji je poginuo u bici protiv Turaka na Kosovu polju, da istoj onoj bici koju je Slobodan Milošević obilježavao na Gazimestanu pa je tamo najavio krvave ratove devedesetih, spominje se i crnogorski pjesnik i vojskovođa Marko Miljanov Popović.

Teroristički napad u Novom Zelandu Globalni fenomen Top News Krvavi pir luđaka: Kako su mu četnici postali uzor?

Među svim tim imenima je i simbol SS divizije Princ Eugen gdje su većinu činili volksdeutcheri s ovih prostora, dobrim dijelom iz Hrvatske i Srbije. Proslavili su se neuspjesima u borbama protiv partizana i pokoljima civila. Spomenimo jedan od najgorih, kada su pobili 83 civila u duvanjskim selima Luga, Kuka i Letke 1943. godine. Čak i hrvatska inačica Wikipedije, inače jedno od najvećih desničarskih uporišta na internetu, govori o "njemačkom pokolju nad Hrvatima". 

Srpski Kurir napominje da se na jednom od spremnika streljiva vidi i ime Baje Pivljanina, vođe hajduka iz Pive. Zahvaljujući prijateljstvu s Mlecima, Bajo je jedno vrijeme dobivao čak i novčane nagrade za borbu protiv Turaka. Prema pisanju srpske inačice Wikipedije, Bajo je čak 13 godina proveo na teritoriju današnje Hrvatske. U Zadru je, navodno, boravio od ljeta 1675. pa do povratka u Boku Kotorsku 1684. godine.

Osim tih imena, Tarrant je napisao i imena Serbana Cantacuzina, Dmitrija Senjavina, Edwarda Codringtona, Marca Antonia Bragadina i Ernesta Rüdigera von Starhembea. Svi oni su se na neki način borili protiv Turaka. Za Senjavina je zanimljivo da je tijekom napoleonskih ratova zauzeo Korčulu i Vis. A Dubrovačku republiku natjerao je da potraži zaštitu kod Napoleona što je rezultiralo ukidanjem republike.

Teroristi DETONATORI Tehno Mobiteli su novo oružje terorista, a rješenja nema

Pa čak i pjesma "Od Benkovca do Petrova Sela" snimljena ratne 1993. godine gdje pozivaju Radovana Karadžića na spašavanje srpskog naroda, postala je univerzalni simbol netrpeljivosti prema muslimanima. Na internetu je ta pjesma poznata i pod nazivom Remove Kebab Song gdje je "remove kebab" poziv na protjerivanje muslimana. Isprva se takav izraz koristio pomalo sarkastično, povremeno ironično, ali, kako to već biva sa sarkazmom, neki su to ozbiljno shvatili. Ultradesničarima, kakav je Tarrant, ta pjesma postala je bojni poklič na borbu protiv "muslimanskih osvajača". Upravo tu pjesmu je Tarrant slušao dok je krenuo na svoj ubilački pohod u džamiji al Noor u Christchurchu.

Teroristički napad na Novom Zelandu postat će zapamćen i po nevjerojatno učinkovitoj medijskoj kampanji. Napadač je objavio snimku od 17 minuta na Facebooku, YouTubeu, Twitteru i Instagramu. Na stranici 8chan je najavio svoj krvavi pokolj, a otamo je počeo dijeliti i svoj manifest.

Snimka i manifest posloženi su samo s jednim ciljem, kako maksimalno privući pažnju javnosti. Video počinje pozivom na pretplatu na YouTube kanal Felixa Kjellberga, Pewdiepiea kako je on poznat na internetu. Najpopularniji YouTuber na svijetu preko Twittera odmah se pokušao što više udaljiti od bilo kakvih veza s napadom. Morao je, jer bi samo nekoliko sati neodlučnosti bilo dovoljno da ga se počne povezivati s teroristima, a već ga se povezuje s nacionalistima i rasistima. Međutim, kako portal The Verge dobro primjećuje, 17 milijuna njegovih sljedbenika na Twitteru doznalo je za napad. 

73 stranice političkog manifesta također je namijenjeno paljenju mržnje i maksimalnoj ekspoziciji preko društvenih mreža i medija. Spominje unutra konzervativku Candace Owens, ali i video igre kao što je nevjerojatno popularni Fortnite ili igra za djecu Spyro the Dragon. Brojni dijelovi manifesta nemaju veze sa stvarnošću već su samo namijenjeni da stvore toksičnu raspravu. Spyro the Dragon je, prema riječima terorista, naučio ga etno-nacionalizmu. Ljudima koji su igrali tu igru će ta tvrdnja biti redikulozna, ali protivnicima video igara će biti opravdanje za napade na omiljenu zabavu nekih drugih ljudi.

Bruxelles: Četvrt Molenbeek pretresa policija u potrazi za teroristima Top News Izvješće: Od stranaca su opasniji "domaći" džihadisti

Ranije su detaljne snimke i razna manifesta terorista bila dostupna samo medijima i policiji. Sjetite se samo kako je al-Jazeera postigla svjetsku slavu zato što im je Osama bin Laden slao snimke svojih govora i poruka američkom neprijatelju. Danas teroristi, od ISIL-a do Tarranta, mogu preskočiti medije i svoju poruku širiti izravno među ljudima preko društvenih mreža. Mediji sigurno ne bi prenosili snimku Tarranta kako ubija djevojčicu u džamiji, ali društvene mreže prenose sve. Pa tako i smrt desetaka civila okupljenih na molitvi.

2015. godine je napadač u Bridgewateru u američkoj saveznoj državi Virginiji ubio žrtve tijekom javljanja uživo na lokalnoj televiziji, pa je kasnije snimke stavio na Twitter i Facebook. Otac jedne od žrtava vodi pravu donkihotovsku borbu za uklanjanje tih snimki. "Najgore od svega, stalno se iz početka traumatiziram. Google je na mene prebacio obvezu obilježavanja takvog sadržaja te dokazivanja zašto je loše. Kao kompanija, praktički monopolist pregleda na internetu, Google ima dužnost zaštititi privatne građane. U tom smislu, potpuni su promašaj.", napisao je Andy Parker, otac ubijene novinarke, za Washington Post.

Prije ili poslije će i Facebook i Google i Twitter morati uložiti dovoljno truda i novca da spriječe širenje takvog materijala. Do tada se samo nadajmo da lako dostupne snimke terorističkih napada neće potaknuti još više sličnih napada.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.