Marija Pejčinović Burić, Dubravka Šuica i Ivana Maletić, sve redom HDZ-ovke, dobile su tijekom ove godine visokopozicionirane funkcije, gotovo najviše unutar Europske unije. I dok su kandidature Ivane Maletić te Dubravke Šuice prošle bez većih špekulacija u političkim kuloarima (tu ne mislimo na probleme s imovinskom karticom Dubravke Šuice), Marija Pejčinović Burić postala je, govori za Express više sugovornika, kandidatkinja za glavnu tajnicu Vijeća Europe sasvim slučajno, samo dva-tri dana prije nego što će se zatvoriti prijave za kandidaturu.
Express je o tome razgovarao sa sugovornicima bliskim mađarskim i poljskim vlastima, sa saborskim zastupnicima te diplomatskim izvorima. A priča, prema riječima naših sugovornika, vraća nas u ovo vrijeme prošle godine, kad se kod ljudi, odnosno članova Parlamentarne skupštine Vijeća Europe iz Srednje i Istočne Europe rodila ideja da zemlja Istočne Europe bude ta koja će dati glavnog tajnika.
U razgovoru su došli do toga da kandidat tih zemalja bude iz Hrvatske. Konkretno, govorili su o bivšemu ministru vanjskih poslova Miri Kovaču.
Složili su se da bi upravo bio odličan izbor jer spaja Istok i Zapad, što se vidi i iz njegove biografije. Hrvat je, bivši ministar vanjskih poslova, saborski je zastupnik, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, a bio je i veleposlanik u Njemačkoj. Školovan je na Zapadu, u Njemačkoj i Francuskoj, na Sorboni je doktorirao i zaista su se svi složili o njemu.
Pitanje Kovačeve osobnosti bilo je od presudne važnosti za zemlje koje su njega, odnosno Hrvatsku, odlučile podržati za tu visoku funkciju, rekao je za Express sugovornik iz Europske pučke stranke blizak Poljacima i Mađarima, koji su odigrali važnu ulogu u hrvatskoj kandidaturi za izbor glavnog tajnika Vijeća Europe. Dodao je i da se govori kako Kovač nikad nije ni htio biti kandidat jer je za njega samo Hrvatska opcija.
“To nas je malo i iznenadilo, ali on se nije htio angažirati oko toga da bude hrvatski, a onda i kandidat zemalja Višegradske skupine i uopće zemalja Istočne Europe. No da se nije spominjalo Kovačevo ime u određenim kuloarima, Hrvatska uopće ne bi imala svoga kandidata niti danas glavnu tajnicu Vijeća Europe”, govori nam naš sugovornik.
“Premijer Plenković i Vlada RH do tada uopće nisu razmišljali o tome da Hrvatska istakne svoga kandidata. No nakon što je mađarski premijer Orban nazvao hrvatskog premijera Plenkovića i rekao kako bi Hrvatska trebala imati svoga kandidata u ime demokršćanskih vrijednosti Srednje i Istočne Europe te predložio tada da to bude Miro Kovač, počelo se o tome razgovarati”, kaže nam naš sugovornik.
Plenković, naime, nije htio Kovača predložiti te ga, govori nam, nije ni kontaktirao. Ali ni Kovač, čiju reakciju nismo uspjeli dobiti, nije se bio angažirao u vezi s tim, pa makar se radilo i o tako prestižnoj funkciji.
“Očito želi biti u Hrvatskoj i djelovati u HDZ-u i hrvatskoj politici, što i pokazuju njegovi zadnji potezi. Pa najavio je kandidaturu na unutarstranačkim izborima”, kaže nam jedan od naših sugovornika. Uostalom, još dok je HDZ bio u oporbi, a SDP na vlasti, Kovač je od tadašnjeg premijera Zorana Milanovića dobio ponudu da, nakon što mu završi veleposlanički mandat u Njemačkoj, ode na veleposlaničko mjesto u Poljsku. Umjesto toga Kovač je izabrao Hrvatsku iako ni ponuda Tomislava Karamarka, tadašnjeg šefa HDZ-a, da dođe za međunarodnog tajnika HDZ-a nije bila sasvim sigurna.
No kako je Marija Pejčinović Burić postala kandidatkinja Hrvatske za glavnu tajnicu Vijeća Europe te na kraju i pobijedila?
“Plenković je zavrtio priču i 5 do 12, uoči isteka roka za kandidature, poslao njeno ime. Na kraju je na iznenađenje mnogih i pobijedila, što je za Hrvatsku ispalo vrlo dobro”, govori nam sugovornik.
Jedan saborski zastupnik kaže nam da je i on čuo spomenutu priču o kandidaturi za glavnog tajnika Vijeća Europe te kako je mišljenja da, ako je nešto u svemu tome točno, jest činjenica da su se stvari nakon špekulacija o Kovaču zavrtjele te da je siguran da Plenković nije odmah razmišljao o Mariji Pejčinović Burić kao kandidatkinji.
“Ne znam što je točno bilo, kako se odvijalo. Vjerujem da nitko točno ne zna, osim možda premijera Plenkovića. No bitno je da je na kraju Hrvatska dobila tako prestižnu funkciju”, zaključuje naš sugovornik.
Činjenica jest da su kod šefa HDZ-a na ledu već neko vrijeme Miro Kovač i Davor Ivo Stier, koji su prvi najavili kandidaturu za predsjednika HDZ-a na proljeće iduće godine. I jedan i drugi bili su ministri vanjskih poslova, a i sam Plenković dolazi iz tog ministarstva.
Kad je zagrebački HDZ predložio Kovača na listu za Parlament EU, premijer Plenković ponudio mu je ne baš visoko mjesto na listi. Kovač je uvjetovao da bude na listi samo ako će biti nositelj što Plenković nije mogao prihvatiti. Na kraju se ni Stier, ni Kovač nisu se našli na HDZ-ovoj listi za Parlament EU.
“Plenkoviću su tad prigovorili što nije stavio njih dvojicu jer je ispalo da na listi nije bilo niti jednoga ‘kapitalca. Na kraju smo umjesto šest osvojili četiri mandata. Vjerujem da do toga ne bi došlo da su oni bili na listi, pogotovo Kovač”, govori nam sugovornik iz HDZ-a te dodaje da unatoč tome možemo biti ponosni na to da su na visokim funkcijama unutar institucija EU Hrvatice.
Navodno je sam odlazak Marije Pejčinović Burić u Vijeće Europe bio dobar izgovor premijeru Plenkoviću za rekonstrukciju Vlade. Ona je sama medijima i javnosti zapravo potpuno nepoznata jer se za ministarskog mandata nije voljela medijski eksponirati. No zapravo je, kako kažu njeni suradnici, riječ o iznimno ugodnoj, profesionalnoj, sposobnoj i stručnoj ministrici.
U HDZ-u se, pisao je Express još u ožujku, raspravljalo intenzivno o nasljednici/nasljedniku ministrice Marije Pejčinović Burić te se spominjalo ime europarlamentarke Dubravke Šuice, zatim Andree Metelko-Zgombić, izuzetno stručne i profesionalne diplomatkinje, a na kraju je funkciju preuzeo Goran Grlić Radman, bivši veleposlanik u Njemačkoj.
“Pobjeda Marije Pejčinović Burić dovela je do toga da se pokrene rekonstrukcija Vlade. Što je odlično jer se Vlada riješila ministara koji su bili opterećeni aferama”, govori nam naš sugovornik te dodaje da će Marija Pejinović Burić sigurno svoj posao na mjestu glavne tajnice Vijeća Europe odrađivati više nego odlično. Siguran je da će se to odraziti i na Hrvatsku. Hrvatskim novinarima u Strasbourgu prilikom preuzimanja funkcije rekla je da, kad se dovodi u pitanje rad i važnost raznih institucija, pa i Vijeća Europe, “najbolji odgovor na to može dati osoba iz države koja je proživjela agresiju i koja je poslije toga kroz demokratske procese ušla u brojne organizacije i postala članicom NATO-a i Europske unije”.
Naglasila je da Vijeće Europe, osim na miru i prosperitetu, treba raditi na “jedinstvu i ujedinjavanju jer nam podjele ne trebaju i u prošlosti su uvijek završavale loše”.
Bivša hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova izborom za glavnu tajnicu Vijeća Europe postala je tek druga žena u povijesti i prva osoba općenito iz srednje i jugoistočne Europe na čelu te organizacije.
