Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku o financiranju projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom", koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna, javlja Hina. Premijer Andrej Plenković kaže da je to ohrabrujući signal za sve koji žele putovati prema Dubrovniku i Dubrovačko neretvanskoj županiji.
Posljednjih godina takvih ohrabrujućih signala nije nedostajalo posljednjih nekoliko godina. "Hrvatska će napokon biti fizički povezana. Ponosan sam što je to napravila vlada HDZ-a i njegovih partnera", izjavio je hrvatski premijer prilikom otvaranja radova na Pelješkom mostu.
Godina je bila 2005., premijer je bio Ivo Sanader, a nedavno su bili završeni lokalni izbori. U vrijeme svečanog početka radova nisu bili potpisani ni ugovori o gradnji, točnije, čak nije bilo ni natječaja za izvođača. Predviđeno vrijeme završetka je bila 2008. godina.
Dvije godine strojevi nisu ni vidjeli Pelješca, a kamoli mosta, ali dolazili su novi parlamentarni izbori. Premijer Sanader opet je svečano otvorio radove na izgradnji Pelješkog mosta. "Okanite se ćorava posla, sagradit ćemo Pelješki most", poručio je Sanader i najavio i neke druge infrastrukturne projekte poput kanala Dunav-Sava.
Hrvatsku je nedugo nakon toga dostigla i ekonomska kriza pa je i novac presušio. Sanaderova želja za korištenjem Pelješkog mosta u promidžbene svrhe nije. Godina je 2009., stižu lokalni izbori, Pelješki most nije se pomaknuo s mrtve točke, ali Sanader je izjavio da je zadovoljan napretkom. Iz politike se svojevoljno povlači u svibnju iste godine, a njegov životni projekt prestaje.
Sanaderova nasljednica na čelu Vlade i HDZ-a, Jadranka Kosor shvatila je važnost mosta kao promidžbenog alata. Jesen 2009. godine donijela je parlamentarne izbore i još jednu odluku o gradnji mosta. Rok dovršetka radova je 2017. godina. Kosorica je izgubila te izbore, a SDP-ova koalicija raskinula je već potpisani ugovor o gradnji pravdajući se nedostatkom novca u državnom proračunu.
Prošla godina donijela nam je nove izbore, i kako je već ustaljeni običaj, nova obećanja o gradnji Pelješkog mosta. Sredinom srpnja tadašnji premijer Zoran Milanović objavio je rezultate studije izvedivosti Pelješkog mosta i rekao da će se sigurno pristupiti njegovoj izgradnji. "Danas smo potpuno u pravu kad kažemo da će se taj most graditi, da će to početi vrlo brzo i da će procedura biti dovedena do kraja u zadnjem kvartalu ove godine", rekao je Milanović na konferenciji za novinare.
U međuvremenu smo dobili vladu Tihomira Oreškovića koja je neslavno propala, a definitivni pad trenutačnih vlasti dogodio se 20. lipnja odlukom Sabora o raspuštanju.
Istog dana ministar prometa Oleg Butković izjavio je da bi do kraja godine trebao biti dovršen natječaj o izgradnji mosta. Na zajedničkoj konferenciji ministra Butkovića i Tomislava Tolušića, ministra regionalnog razvoja, najavljeno je da će Europska unija većinski financirati izgradnju mosta, a radovi bi trebali početi 2017. godine.
Na sjednici Vlade u prošlog ljeta, ministar graditeljstva Lovro Kuščević, rekao je da su potpisani ugovori o gradnji pristupnih cesta koje su preduvjet početka izgradnje Pelješkog mosta. "Možemo očekivati da ćemo u idućih 30 dana izdati i građevinsku dozvolu", rekao je tada ministar Kuščević.
Ministar Butković je, ovog puta po naredbi novog premijera, izjavio da će iz proračuna osigurati nešto manje od dvije milijarde kuna kroz idućih nekoliko godina kako bi mogli financirati nužne radnje. Od ukupnog iznosa prihvatljivih troškova koji su planirani u državnom proračunu, Hrvatska očekuje sufinanciranje od strane Europske komisije u vrijednosti do 85 posto ili 357,2 milijuna eura, rekao je Butković.
Odlukom se ujedno Hrvatskim cestama omogućava donošenje odluke o odabiru putem postupka javne nabave te potpisivanje ugovora s odabranim ponuditeljima. Također, ta se tvrtka obvezuje da osigura sredstva za plaćanje poreza na dodanu vrijednost te za sve ostale neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta.
"Donošenjem ove odluke Vlada iskazuje spremnost i odlučnost u izgradnji Pelješkog mosta, najvažnijeg geostrateškog projekta u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji je od nacionalnog interesa, a čijom će se izgradnjom konačno uspostaviti teritorijalna povezanost te dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske“, istaknuo je Butković, koji je uoči same sjednice istaknuo i da je donošenje te odluke „snažna poruka i Europskoj komisiji da Hrvatska stoji iza Pelješkog mosta“, prenosi Hina.
Međutim, ako nas povijest gradnje Pelješkog mosta ičemu uči, to je da čak ni početak gradnje ne znači da će Pelješac napokon dobiti most. Nakon desetljeća najava, objava i početaka, razumljivo je da građani vjeruju Vladi tek kad dovrši tako dugo najavljivani most.
