Top News
11467 prikaza

Projekt milijunaša bliskog Kremlju podijelio Cres

Matalda Punta Križa
Screenshot
Golf igrališta, luksuzni hotel ili očuvana priroda gotovo je beskonačna borba na hrvatskoj obali

Mihajlo Perenčević tajanstveni je hrvatski tajkun koji je biznis razgranao iz Rusije, preko Londona, sve do Los Angelesa. Kako je Express već ranije opisao, u Rusiji je gradio naftovode, bivši predsjednik Dmitrij Medvedev odlikovao ga je i Ordenom prijateljstva! U Hollywoodu je njegova supruga Sonja kupila kultni restoran Dan Tana’s od Beograđanina Dobrivoja Tanasijevića, i to za nekoliko milijuna dolara. Svaki član njegove obitelji u Zagrebu posjeduje vilu. U Malom Lošinju ima ogromnu vilu i zemljište, a u blizini je na pomolu novi projekt - gradnja golf-igrališta u suradnji s lošinjskim turističkim divom Jadrankom. Riječ je o velebnom projektu Matalda na Punta Križi na otoku Cresu

Perenčević je dospio u javnost, osim preuzimanjem Jadranke, i time što je navodno platio let privatnim zrakoplovom nekadašnjem ministru obrane Anti Kotromanoviću. Bivši ministar je zbog toga trebao platiti i kaznu od 30.000 kuna zbog kršenja Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Perenčevićevi suradnici su braća Aleksej i Dmitrij Ananiev, nekadašnji vlasnici banke Promsvjaz, dok je ruska centralna banka nije preuzela zbog problema s naplatom kredita krajem prošle godine. Njih dvojica su 2013. preko fonda Promsvjaz preuzeli većinski paket dionica lošinjske Jadranka grupe. 

Kako je to Nacional opisao, iznenadna transformacija Lošinja u elitnu destinaciju počela je početkom 2014. kada je vlasnikom 89,14 posto Jadranke d.d. postala zagrebačka tvrtka Beta ulaganja, u vlasništvu UK Prosmvyaza, društva za upravljanje investicijskim fondovima iz Ruske Federacije, koje uz nekoliko zatvorenih i otvorenih investicijskih fondova, upravlja i jednim od vodećih mirovinskih fondova u toj zemlji. Tvrtku Beta ulaganja osnovao je ruski fond UK Promsvyaz, i to krajem 2012. u Zagrebu, s ciljem ulaganja u turističke projekte na Sredozemlju. Fond UK Promsvyaz je u stopostotnom vlasništvu ruske banke, Promsvyazbanke.

Kineski policajci u službi na Plitvičkim jezerima Prognoze Ekonomix Kina će u 10 godina 'progutati' hrvatski turizam

2013. godine su braća bila teška oko 3,4 milijarde dolara, a bili su aktivni na ruskom tržištu dionice unatoč činjenici da su prvi veći novac zaradili u informatičkoj industriji. Karijere su započeli uvozom računala u Rusiju, a banku su osnovali sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća. Svojedobno su imali i kompaniju Synterra Media koja se bavila prijenosom raznih događaja, pa su tako stajali i iza prijenosa nedavno održanog Svjetskog prvenstva u nogometu. Synterru su braća prodala 2010. za 750 milijuna dolara. Prošle godine je Forbes procjenjivao da Dmitrij vrijedi oko 1,4 milijarde dolara, koliko je težio i njegov brat. Starijeg Alekseja znali su nazivati ortodoksnim oligarhom jer je iznimno religiozan i među većim je donatorima Ruskoj pravoslavnoj crkvi. 

Mlađi Dmitrij bio je aktivan u politici, ali je prije nekoliko godina napustio Vijeće federacije zbog Putinova zakona kojim se zabranjuje držanje novca ruskih dužnosnika u stranim bankama. Pred kraj prošle godine Aleksej je napustio Rusiju, a za Vedomosti je ispričao da mu je jednostavno bilo previše stresa oko preuzimanja njegove banke te da je otišao na liječenje u inozemstvo. “Imali smo jasni dogovor da imamo do sredine iduće (2018.) godine, a u optimalnoj situaciji i do kraja godine da ostvarimo pozitivno poslovanje”, rekao je nezadovoljni Aleksej za Vedomosti. S druge strane, barem se čini da Jadranka nema problema s poslovanjem zato što stalno traže nove radnike kojima obećavaju čak i novčane bonuse za vjernost tijekom sezone.

Sada se ogromna koplja lome oko projekta gradnje golf igrališta i aktivisti upozoravaju na brojne potencijalne probleme s igralištem. 

"Prvo, eko golf igralište je nešto što ne postoji. Znate li koliko vode guta ta zelena travica na kojoj će se igrati. Toliko da igralište s 18 rupa može napajati gradić od 20.000 stanovnika. Otkud će ta voda doći. Vransko jezero se ne smije dirati niti pod razno, pa je odgovor desalinizacija, skup i štetan proces čiji je nusprodukt rasol koja se onda ispušta u more i čini ekocid u moru. Ljudi koji to zagovaraju su oni kojima je u glavi samo novac, a ruke će im, što se generacija koje dolaze tiče, biti krvave", rekao nam je izvor s iskustvom u ekologiji koji je htio ostati anoniman.

Dubrovnik Igra prijestolja Top News "Frustrirani Dubrovnik jedva čeka kraj natrpane sezone"

"U četvrtak plan izmjene prostornog plana ide na skupštinu i sada nije vrijeme za diskusiju i komentiranje istog. Vrijeme javne rasprave je prošlo, i ne očekujem od vas da o tome ne pišete, ali evo, dva dana prije donošenja odluke nije vrijeme da o tome pričamo. Poslije skupštine jest. Tada se čujemo", kazao je u razgovoru za Express Adam Butigan, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije.

Prema materijalima ustupljenima redakciji Expressa, čini se  se da su materijali korišteni u raspravi duboko kompromitirani. Osim što je, prema tim dopisima, planirano golf igralište prekršilo kriterij maksimalne veličine, studija utjecaja na okoliš nije odgovorila na brojna pitanja. Daleko najveće je navodnjavanje tih terena i desalinizacija, odnosno proces uklanjanja soli iz morske vode kako bi se dobila pitka voda, kao jedna od mogućnosti, studija se uopće ne bavi posljedicama desalinizacije na ekološku mrežu. Prema tvrdnjama naših sugovornika, nusprodukti desalinizacije mogu utjecati na okoliš i desetak kilometara udaljen od postrojenja.

"Jako je zanimljivo da je župan 30.11. objavio materijale za sjednicu, a tamo nije bilo suglasnosti Ministarstva graditeljstva, pa kako je točka rasprave o izmjenama Prostornog plana onda išla na vijeće? Tek 05. 12 dobivaju suglasnost ministarstva i onda je stavljaju u postojeće materijale. Kako su znali da će dobiti potrebnu suglasnost?", kazao je u razgovoru za Express lošinjski poduzetnik Arsen Mujagić. 

Kruzer Ružna strana Life Rad na kruzeru: "Gosti su živa gamad, pa i lokalci ih mrze"

Europarlamentarac Davor Škrlec izjavio je u razgovoru za Express: "U nekim mediteranskim zemljama ima golf terena, ali je upitna njihova održivost. Veliki su problemi s vodom. Točnije, desalinizacijom (i štetnim nusproizvodima koji otječu u more) i gdje će na kraju čak i ta slatka voda na kraškom terenu završiti. Ista priča kao sa Srđem. Nemojte zaboraviti da je iza plana Ombla zapravo bilo dovođenje dovoljne količine vode za golf terene", kaže Škrlec. 

Šef Jadranka hotela Sanjin Šolić tvrdi kako nema elitnog turizma bez aerodroma i golf terena, ali na takve tvrdnje Škrlec oštro odgovara: "To su gluposti, ne treba nam golf teren u osjetljivom ekosustavu na otoku. Osim toga to nije temelj elitnog turizma. Trend turističkog tržišta EU je upravo suprotno - traže netaknutu prirodu, a ne devastaciju".

Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa kaže da je njegova županija najjača u poštivanju zakona i da će on napraviti sve što može da Vransko jezero ostane zaštićeno. Jurjako nam je također rekao da je projekt "downsizean" s obzirom na to kako je trebalo biti. Prvotni projekt predvidio je tri tisuće ležaja, ali je promijenjen u "samo" 800 ležaja.

Sudeći prema svemu, plan će na raspravi u četvrtak proći, svim prosvjedima aktivista usprkos.

  • Gaia 15:46 12.Prosinac 2018.

    Najnoviji trend u svijetu je da se vracaju golf tereni u prvobitno stanje i sade stabla, vocke, vinogradi i rade smjestaji tipa stare hize za milenijalce nesto kao elitni seoski turizam.

  • BESTpartizan 09:59 12.Prosinac 2018.

    kapitalisti hoće da unište cres,stop kapitalizmu