Dragan Čović bio je kandidat službenog Zagreba za hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine. Bilo je to savršeno jasno na brojnim političkim skupovima kada su sa Čovićem često viđani brojni hrvatski političari. Čoviću su tako radili društvo i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a koliko ga je službeni ili neslužbeni Zagreb gurao govori i podatak o dodjeli počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu u svibnju ove godine.
Međutim, ispostavilo se da je sve to bilo uzaludno jer je novi član predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Željko Komšić.
Prema pisanju portala Srednja.hr, Čović je u svojoj zahvali na dodjeli doktorata rekao da će ga ovaj počasni doktorat osnažiti da primarno služi čovjeku, a svoj počasni doktorat vidi i kao priznanje matičnom Sveučilištu u Mostaru. Posebno se osvrnuo na rektora Borasa.
"Kada stojeći ispred Vas primam za mene neponovljivu počast, kroz Vas sagledavam sve one velikane koji su gradili stoljetnu tradiciju zagrebačkog sveučilišta i kroz nju baštinili sve ono na što sam kao pripadnik ove zajednice preponosan", rekao je Čović, upisao se u knjigu počasnih doktora nakon čega ga je Boras žezlom lupnuo po ramenu. Događaju je nazočio i premijer Andrej Plenković, uz ministre Gorana Marića, Dražena Bošnjakovića i Marka Pavića.
Tako se Čović našao na istom popisu kao Branko Lustig, Sulejman Demirel ili Andre Vaillant.
Kad se saznalo da će Čović dobiti počasni doktorat, Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatske podsjetila je kako je Čović, dok je bio direktor tvornice Soko koristio "usluge" zarobljeničkog logora Heliodrom. Dopis iz lipnja 1993. godine gdje traže deset zarobljenika za postavljanje zaštitne ograde oko tvornice Soko potpisao je Čović osobno, a nikad nije dementirao validnost tog dopisa.
Takav jedan dopis gdje čovjek traži, dakle nije mu zapovjedinštvo HVO-a poslalo zarobljene civile na prisilni rad, nego je Čović zahtjevao zarobljenike bi u nekim normalnim okolnostima zaslužio oduzimanje počasnog doktorata. Ali eto, tijekom političke kampanje u susjednoj nam Bosni i Hercegovini, taj dopis nije spriječio dodjelu doktorata u Zagrebu.
Prema trenutačnim rezultatima na stranicama Centralnog izbornog komiteta pokazuje se i jedan puno ozbiljniji trend za hrvatske političare gdje HDZ BiH gubi svoj potencijal. Osim što je Čović izgubio izbore za člana predsjedništva, ni HDZ BiH ne stoji puno bolje. Iako su i dalje druga politička snaga u Federaciji BiH, što svoje temelje ima u Daytonskom sporazumu i skrojenim entitetskim granicama, na razini države je koalicija čak šest stranaka okupljenih oko HDZ-a na nezavidnom četvrtom mjestu sa stotinjak tisuća glasova. Ispred njih su Dodikovi nezavisni socijaldemokrati, Izetbegovićeva SDA te još jedna srpska stranka.
Treba napomenuti da je za državni parlament prebrojano tek nešto više od polovice glasova i postoji mogućnost da će doći do određenih promjena, ali novi članovi predsjedništva su već održali svoje pobjedničke govore.
Tijekom dana se očekuju i konačni rezultati gdje će se vidjeti hoće li i s drugim članovima predsjedništva biti potresa ili će se sve vratiti na staro.
