Nakon ministra Dačića, i ministri Ljajić i Vulin posljednjih su dana otvoreno govorili o podjeli Kosova kao najpovoljnijem scenariju za rješenje krize u južnoj srpskoj pokrajini, pišu srpski mediji. Što Srbija dobiva, a što gubi u slučaju takvog scenarija?
O planu o podjeli Kosova kao najbezbolnijem rješenju krize godinama je govorio samo jedan istaknuti političar - lider SPS-a Ivica Dačić. Posljednji put Dačić je ovu ideju ponovio krajem svibnja, kada je rekao kako "i dalje vjeruje kako bi Albanci pristali na podjelu kada ne bi bili pod utjecajem svojih "mentora"". Nekoliko danas kasnije ambasador Čepurin rekao je medijima da bi "Rusija prihvatila podjelu Kosova ako Srbija smatra da je to najbolje rješenje za nju". Bili su jedini s takvim stavovima, ali čini se da više nisu jer posljednjih dana klima se, po svemu sudeći, mijenja.
Prvo je ministar trgovine Rasim Ljajić u intervjuu za "Blic" rekao da je podjela Kosova dobro, premda vrlo zakašnjelo rješenje.
"Da je to neko Albancima ponudio 1999. godine, vjerujem da bi objeručke prihvatili ", rekao je Ljajić, ali je istovremeno rekao i da je protiv ovog rješenja dobar dio međunarodne zajednice.
Ministar Vulin je, također za vikend, u intervjuu za Tanjug rekao svoj osobni stav po kome bi najbolje rješenje za Kosovo i Metohiju (KiM) bilo "razgraničenje".
"Smatram da je razgraničenje najbolje rješenje za Kosovo i Metohiju. Takvim rješenjem spriječilo bi se stvaranje velike Albanije, koju, sad već i kao ministar i političar, vidim kao najveću opasnost za regiju. Na KiM se mora zaustaviti širenje velike Albanije i mora se zaustaviti proces destabilizacije ove regije. Drugačije nije moguće -", rekao je Vulin. On je precizirao da je razgraničenje samo okvirna ideja koja bi se morala razraditi.
U susret pravnoobvezujućem sporazumu Beograda i Prištine, najavljenom za kraj ove godine, pritisak raste, a opcija podjele se sve ozbiljnije razmatra. Što su njezine prednosti, a što mane?
"Podjela Kosova je najracionalnije rješenje", smatra analitičar Dragomir Anđelković.
"Da, vjerojatno bismo dobili više da smo to predložili ranije, ali što je tu je. Treba imati na umu da bez dogovora sa nama Kosovo nikada neće biti prava država. Po mom mišljenju, u pitanju je dobro rješenje, ali samo ako se podjela Kosova veže za pitanje Republike Srpske", kaže Anđelković.
U ovom scenariju podrazumijeva se da bi manastiri južno od rijeke Ibar dobili ekstrateritorijalnost, što bi morao garantirati UNESCO.
"Što se tiče mana, sporazumom bismo se odrekli djela teritorija, i povijest bi to tako pamtila. Ipak, to bi se moralo prihvatiti, ali sa kompenzacijom", kaže Anđelković.
Programski direktor CESID-a Bojan Klačar, međutim, ove istupe ministara vidi kao signale toga da državni vrh opipava puls o temi o kojoj nema jasnog stava. Samu podjelu ne vidi kao realno rješenje.
"Srbija kaže da treba praviti kompromis uz poštovanje naših "crvenih linija", ali je jasno da nemamo konkretno rješenje. Vjerujem, uz dužno poštovanje ministrima, da će ta odluka na kraju biti Vučićeva. Problem je što smo mi post festum shvatili da je proces osamostaljenja Kosova previše daleko otišao i sad postavljamo taktiku "da vidimo što možemo od toga izvući", kaže Klačar, koji smatra da podjela nije realno rješenje iz dva razloga.
"Sve najutjecajnije države koje su priznale Kosovo su protiv toga, a i Albanci nisu spremni mijenjati ono što su iz njihove perspektive dobili na težak način. Ne manje važno je i to da bi podjela značila novo prekrajanje granica na Balkanu, što sa sobom vuče niz pitanja, a to je kako će se ta granica povući, što će biti sa Srbima južno od Ibra, što će biti sa izrazito albanskim općinama na jugu Srbije?", pita se Klačar.
Dragomir Anđelković smatra da će o pitanju Kosova, na kraju, odlučivati velike sile.
"Albanci nisu samostalan faktor. Ako Washington kaže da je podjela KiM povoljno rješenje, to će prihvatiti i Priština. S druge strane, Trumpova administracija je pokazala da je spremna na kompromis, da popusti uže, kao u Sjevernoj Koreji. Rješenje kosovskog pitanja moglo bi biti rezultat razgovora Moskve i Washingtona. To je ipak pitanje geopolitike", kaže Anđelković, i naglašava da sa rješenjem ne treba žuriti zbog EU integracija.
Prema svim dosadašnjim razmatranjima podjele, Srbiji bi pripao sjeverni dio Kosova, odnosno općine Leposavić, Zvečan i Zubin Potok, dok bi srpske crkve i manastiri uživali ekstrateritorijalnost, uz maksimalnu zaštitu srpskog stanovništva koje živi u općinama na jugu pokrajine.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Daleko bolje rješenje bilo bi da srbija postane autonomna pokrajina Kosova. Bila bi to i neka vrst poetske pravde.
Dijeli bi tuđu zemlju, kao što su htjeli Hrvatsku. Zašto nisu dijelili Vojvodinu, nama dio sa Hrvatima? Bagra bi samo tuđi teritorij, još od doba Turaka.
suda kud su krenuli ,prolili su more krvi i patnje i opet na kraju popušili