Top News
357 prikaza

Najopasnija žena Europe opet gazi - Merkel u opasnosti?

Angela Merkel
DPA/PIXSELL
Izbori u saveznim parlamentima dobar su indikator podrške kakvu stranke mogu očekivati na skorašnjim državnim izborima

Kršćansko-demokratska unija njemačke kancelarke Angele Merkel ostvarila je najlošiji izborni rezultat u Berlinu otkako stranka postoji. Osvojili su samo 18% glasova što je manje od polovice glasova koje su osvajali krajem devedesetih. Primjerice, na izborima 1999. godine, CDU u Berlinu osvojila je 40,8% glasova.

Obje stranke velike njemačke koalicije ostvarile su lošiji izborni rezultat nego na prošlim izborima. SPD je osvojio 6,7 postotnih bodova manje glasova, a CDU 5,8 postotaka manje nego na prethodnim izborima. 

Tako loši rezultati znače kraj vladavine državne centrističke koalicije u glavnom njemačkom gradu zato što te dvije stranke više ne mogu formirati većinu u gradskom vijeću. 

Slavlje u stožeru AfD-a | Author: Fabrizio Bensch/REUTERS/PIXSELL Fabrizio Bensch/REUTERS/PIXSELL

CDU-ovi političari oprezno su naglašavali činjenicu da su obje stranke izgubile osjetan broj glasova. "Tužan dan za obje stranke", rekla je njemačka ministrica kulture Monika Grutters, koja je i sama stasala u berlinskoj organizaciji CDU-a.

S druge strane, populistička stranka "Alternativa za Njemačku" (AfD) ostvarila je odličan rezultat za prvi izlazak na izbore. Osvojili su 13% glasova, što je daleko manje nego što su im ankete predviđale, ali analiza glasova koje su dobili mogla bi znatno više zabrinuti kancelarku od same brojke glasova.

AfD je osvojio čak 53.000 glasova ljudi koji u prošlosti nisu izlazili na izbore, što je povećalo izlaznost izbora za čak 7 postotnih bodova. Drugi najveći blok glasova AfD je dobio od bivših glasača Merkelinog CDU-a, piše Deutche Welle.

Supredsjednik AfD-a Jorg Meuthen rekao je da njegova stranka ostvaruje uspjeh za uspjehom zato što paze na probleme koji doista muče birače kao što je izbjeglička kriza i državna sigurnost. Dodao je da su uspjeli ostvariti jako dobre rezultate na istoku i zapadu Njemačke, a sada su uspjeli ući i u berlinsko gradsko vijeće. 

Početkom ovog mjeseca AfD je uspio ući u savezni parlament istočne pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje nakon što su osvojili više od 20% glasova. Istaknuti kandidat AfD-a u Mecklenburgu i Zapadnom Pomorju, Leif-Erik Holm izjavio je da se ponosi izbornim rezultatom mlade stranke. "Posebno nas veseli da smo iza sebe ostavili Merkelin CDU. Možda je ovo početak kraja Merkelinog mandata na poziciji kancelarke", izjavio je Holm. 

AfD ima svoje predstavnike u 10 od 16 saveznih parlamenata i uvjereni su da će iduće godine, na državnim izborima, ući u Bundestag.

Brodica AfD-a | Author: Axel Schmidt/REUTERS/PIXSELL Axel Schmidt/REUTERS/PIXSELL

A prije samo nekoliko godina AfD nije ni postojao. Stranku su 2013. osnovali njemački ekonomisti i znanstvenici, među kojima je i mnogo akademika, u vrijeme velike dužničke krize u Europi.

Predstavljali su se kao reakcija na Angele Merkel i njezinu politiku spašavanja posrnulih članica eurozone. Bili su izričito protiv davanja dodatnih kredita ne samo Grčkoj, nego i Portugalu. 

Cilj im je bio proširiti političku pobunu protiv eura. Oni načelno nisu protiv Europe kao političke zajednice, ali tvrde da je euro, zbog razlike u gospodarskom stanju pojedinih zemalja, štetan i preskup za održavanje.

Zato su predlagali ili povratak nacionalnoj valuti, njemačkoj marki, ili stvaranje manjih unija s jedinstvenom valutom pa su tako Njemačku rado vidjeli u zajednici s Austrijom, Finskom ili Nizozemskom.

Frauke Petry | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Njihov osnivač, Bernd Lucke, profesor je makroekonomije i bivši savjetnik Svjetske banke, koji je 2011. napustio CDU, čiji je član bio više od tri desetljeća.

Na kraju je nakon godine dana i frakcijskih borbi u stranci zbog “skretanja udesno“ dao ostavku na čelno mjesto AfD-a, čije su vodstvo potom zajednički preuzeli Frauke Petry i Jörg Mouthen. Iako su im predviđali pad, pa i nestanak nakon toga, AfD je krenuo prema velikom usponu.

Međutim, dok su se borili samo protiv eura i spašavanja, kako su ih nazivali, slabih naroda Europe, stranka nije imala veliki odjek u javnosti (nazivali su ih profesorskom strankom). 

Tek s migrantskom krizom i politikom otvorenih vrata Angele Merkel, kad je u Njemačku samo prošle godine došlo 1,1 milijun nesretnika s Bliskog istoka, AfD počinje dobivati potporu zbog svojih radikalnih govora protiv novih useljenika.

"Policija mora zaustaviti migrante od ilegalnog prelaska iz Austrije. I, ako je potrebno, neka koriste oružje. To je ono što zakon nalaže. Ni ja to ne želim, ali korištenje vatrenog oružja ovdje je posljednje sredstvo", najpoznatija je izjava Frauke Petry. Ona je preuzela vlast u AfD-u nakon što je istisnula prijašnjeg vođu Luckea 2015. godine. Takve izjave odjeknule su diljem Njemačke, ali i svijeta.

Osude su stigle sa svih strana jer pucanje po migrantima, bez obzira na izlike, nisu predlagali čak ni oni europski lideri koji su se od početka protivili politici njemačke kancelarke i svoje zemlje ograđivali bodljikavom žicom.

Izbjeglice na putu iz Turske u Grčku | Author: Kay Nietfeld/DPA/PIXSELL Kay Nietfeld/DPA/PIXSELL

Petry govori kako su ona sama i njezina stranka žrtve nesklonih medija koji narod plaše njima. 

Pravdala se kako nekontrolirani priljev migranata povećava opasnost od terorističkih napada, poput onih u Parizu prošle godine, pa se moraju zaštititi kad već to “ne radi savezna vlada”. Kancelarku Merkel u više je navrata pozvala da odstupi s te dužnosti.

Jorg Mouthen pokušao je ublažiti kritike da su ksenofobična stranka koja želi zaraditi političke bodove potičući strah kod Nijemaca od dolaska tolikog broja ljudi kojima se pružalo utočište, ali koji su trebali postati i izvorište jeftine radne snage za njemačku ekonomiju koja, kao i ostatak Europe, ima problem sa sve starijim stanovništvom. 

Zalažemo se za “snažno domoljublje otvoreno prema svijetu te želimo ovdje i dalje živjeti s našom djecom i unucima”, rekao je Meuthen, otkrivajući kako je tolika navala na učlanjenje u njihovu stranku da teško stižu obraditi sve te zahtjeve. 

Bez obzira na promidžbeni karakter njegovih izjava, činjenica je da AfD maršira prema institucijama, osvaja značajan broj glasova na svim izborima, odbija ulaziti u koalicije ako se ne prihvaća njihov program i, što vodeće stranke najviše zbrinjava, dalje rastu. 

Frauke Petry | Author: DPA/PIXSELL DPA/PIXSELL

Njihova očekivanja su da bi u sljedećem sazivu Bundestaga nakon parlamentarnih izbora 2017. mogli imati oko 20 posto zastupnika.

Inače, Frauke Petry (djevojački Marquardt) podrijetlom je iz bivše istočne Njemačke. Rođena je u Dresdenu 1975., s obitelji se 1992. preselila na zapad u pokrajinu Westfaliju te je diplomirala kemiju. 

Bila je udana za pastora Svena Petryja, s kojim se nedavno razvela jer je novu ljubav pronašla u stranačkom kolegi Marcusu Pretzellu. Ima četvero djece. 

Njezin bivši suprug ostao je vjeran glasač CDU. Petry se ne libi rabiti teške riječi. Kancelarku Merkel u više je navrata nazvala izdajnicom, medije optužuje da su lažljivci, sklona je populizmu, većina u Njemačkoj sad cijelu tu stranku poistovjećuje s njom, a neki je zbog njezinih stavova nazivaju i “najopasnijom ženom Europe”.

Koliko je spremna daleko ići pokazuje i njezina nedavna usporedba politike Angele Merkel u vezi s migrantima s ponašanjem komunističkih političara bivšeg DDR-a uoči pada tog režima. 

Merkel je uz to optužila za “neizmjernu bahatost i nesposobnost” te za “autistično ponašanje”.

No neki analitičari govore kako je Petry, sa svojim osmijehom koji ima kad istupa u javnosti te s teškim riječima i ocjenama koje upućuje na račun savezne vlade iz Berlina, već postigla određeni učinak.

Tvrde kako je i nedavno popuštanje Angele Merkel, kad je na summitu EU i Turske, posredno ipak odustala od svoje polike otvorenih vrata za migrante, dijelom posljedica opakih kritika koje joj svako malo upućuje Petry.

Frauke Petry | Author: Swen Pf?rtner/DPA/PIXSELL Swen Pf?rtner/DPA/PIXSELL

Važnost te stranke je u činjenici da je Njemačka nakon dugo vremena dobila jednu stranku koja je desnija od popularne Kršćansko-demokratske unije (CDU) koja, izmjenjujući se sa SPD-om ili djelujući zajedno s njima u koaliciji, kao danas, vladaju zemljom od Drugog svjetskog rata.

AfD, bez obzira na svoj naziv, zasad nije alternativa toj stranci, ali radikalnom retorikom već počinje utjecati na politička zbivanja u zemlji. 

Tako Petry nije propustila profitirati ni na incidentu kad su tijekom novogodišnje noći migranti seksualno zlostavljali žene kod kölnskoga glavnog kolodvora. 

“Gđo. Merkel, je li Njemačka dovoljno ‘šarena i kozmopolitska’ za vas nakon vala kriminala i seksualnih napada?”, poslala joj je poruku preko Twittera.

Angela Merkel | Author: Michael Kappeler/DPA/PIXSELL Michael Kappeler/DPA/PIXSELL

Tako se u njemačkoj politici dogodio paradoks. Primanjem stotina tisuća migranata kancelarka Merkel je htjela promijeniti sliku koja je o Njemačkoj još raširena u svijetu zbog razdoblja nacizma. 

“Raduje me što je sad Njemačka postala zemlja koja ljude asocira na nadu”, rekla je svojedobno dodajući kako je to “ako se gleda naša prošlost, nešto vrlo vrijedno”. 

Međutim, upravo na protivljenju toj politici u Njemačkoj su se pojavile snage, među kojima je i AfD, koje zbog svojeg programa i radikalne retorike kod mnogih izazivaju strepnju. 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.