On je doista idealist, on stvarno vjeruje da može spasiti zemlju,ujediniti naciju, dvije stranke... Tako nam govore ljudi kojima čelnik Mosta Božo Petrov najviše vjeruje. On neće odustati od ideje velike koalicije, ideje kojoj se dobar dio našeg političkog establišementa, ali i ljudi s njegove liste, podrugljivo smije.
Oni smatraju da je taj san o velikoj koaliciji utopijski projekt mladih i nezrelih političara Mosta. Ali upravo o tim ‘nezrelim’ i pomalo naivnim (kako ih također često nazivaju) mladićima ovisi sudbina SDP-a. a možda još i više HDZa!
Jer odluči li Most da zaista i ni pod koju cijenu neće ni s jednima ni s drugima, kako je Expressu vrh Mosta izrijekom potvrdio, jedni i drugi bit će definitivno proglašeni gubitnicima.
Petrov se, pak, kažu nam njegovi najbliži suradnici, neće prodati jer vjeruje ( i ne, to nije nikakav spin, naglašavaju nam sugovornici) da Hrvatska boljitak može doživjeti vođena isključivo stručnom vladom, vladom u kojoj će tri stranke (SDP, HDZ i Most) zajedno sjediti i provesti sve potrebne reforme.
Gotovo fanatično vjeruje da dvije suparničke stranke može posjesti za isti stol kako bi se dogovorio konsenzus o reformi zemlje.
S obzirom da Zoran Milanović i Tomislav Karamarko doista ne mogu skupa biti u istoj prostoriji, a kamoli se dogovoriti oko toga tko će biti novi hrvatski premijer, Mostovo uporno inzistiranje na tome čini se prije svega romantičnim scenarijem.
Možda je to sada već jasno i čelnicima Mosta, ali oni ostaju uporni u svom naumu. I naglašavaju da tu nije riječ o nikakvoj glumi već samo žele neku bolju Hrvatsku, lišenu loše politike kakvu su, prema njihovim riječima, provodile obje stranke.
Oni, kako je otkrio po prvi puta Expressu jedan od čelnika MOST-a, žele promjene, promjene koje će se pozitivno odraziti i na demokratizaciju SDP-a i HDZ-a, dakle te stranke definitivno promijeniti pa čak na način da one potpuno nestanu i iz njih niknu neke nove stranke.
To je sukus svega onoga zbog čega je MOST rođen, uz naravno provođenje potrebnih reformi koje bi Hrvatsku dovele do prosperiteta.
I nije nužno riječ o tome da se s vrha tih stranki trebaju maknuti Milanović i Karamarko, kako nam ističu, jer na njihova mjesta mogu doći i lošiji od njih.
"Najvažnije je da se dogode pozitivne promjene, kako u cijeloj zemlji tako i u vodećim strankama. Pa makar mi i nestali s političke scene, što nam neki zločesto i predviđaju, ali ako će to biti cijena da HDZ i SDP postanu normalnije stranke onda smo je spremni platiti. Mi u Mostu nemamo velikih ambicija o tome da ćemo se hraniti na državnim jaslama, mi želimo samo promjene. To je prava platforma Mosta’, govori nam, posve uvjerljivo, jedan od vodećih ljudi treće političke opcije u zemlji.
Inzistiranje na tome da Milanović i Karamarko postignu dogovor, njima se ne čini ni nerealnim ni previše idealističkim. Taj dogovor učinio bi i jednog i drugog pravim državnikom, liderom koji je svoj ego zatomio, a sve u interesu svog naroda.
Stoga, da bi potkrijepili svoje mišljenje, tvrde da se Most, nakon što ih je “Zoran Milanović pokušao razbiti sastajući se tajno s njihovim bivšim članom Dragom Prgometom”, ipak našao s SDP-om za istim stolom i nastavio pregovore.
‘Ako Milanović i Karamarko ne sjednu i ne krenu se dogovarati, to će pokazati da oni nisu državnici i da im Hrvatska nije u interesu. Pokazat će da se vode osobnim animozitetom, što je nama neprihvatljivo’, objašnjava naš sugovornik.
Most definitivno nije za nove izbore jer smatraju kako bi oni doveli do sličnih rezultata. Netko bi, kažu, dobio malo više, netko malo manje, ali u konačnici bi se dogodila isto: “Zato je u interesu SDP-a i HDZ-a da se dogovore”.
Zašto Most neće podržati ili SDP ili HDZ, pitanje je koje su si vjerojatno često ovih dana postavljali hrvatski građani.
Odgovor koji je Express dobio po prvi puta objašnjava zašto Most ne pristaje na takvo rješenje. Naime, u prvom redu oni su i dalje samo za veliku koaliciju, a ni jednu od tih stranaka ne mogu podržati zbog svih onih građana (oko 300 tisuća) koji su im na izborima dali svoj glas.
Dakle, jasno i otvoreno, Most je do posljednjeg trena inzisitirao na koaliciji SDP-a i HDZ-a Milanović i Karamarko nisu ljudi prema kojima bi Petrov trebao imati ikakve simpatije ili blagonaklonost.
"Milanović ih je pokušao razbiti, a Karamarko ih je najviše gazio u kampanji. Od HDZ-a koji je na vlasti u Dubrovačko- neretvanskoj županiji na lokalnoj razini nisu dobili ni lipe i zapravo im je ta stranka bila najveći neprijatelj u lokalnim sredinama. Osim toga, šef HDZ-a razočarao ih je svojim nedavnim istupom rekavši kako će on biti mandatar. A razgovarajući s njima podržao je ideju o stručnom mandataru.
"Kada ugrožavamo poziciju SDP-a, nastoji nas se prikazati da smo HDZ-ovi i obrnuto. Naš zajednički cilj je prekinuti dvadesetogodišnju lošu politiku u Hrvatskoj. Mi svojim političkim djelovanjem želimo utjecati na promjenu kulture u politici. Možemo i hoćemo nametnuti trendove i standarde koje dosadašnje stranke neće moći zaobići. Nećemo davati glas strankama, nego prijedlozima, rješenjima i strategiji- ponavlja naš sugovornik mantru u koju su mnogi već prestali vjerovati. On i Petrov očito nisu.
"Treba razgovarati treba sa svima jer nedostatak zdrave i otvorene komunikacije vodi do bolesnih odnosa. Uporno ponavljamo da je najveći problem današnje politike nepotizam uhljebništvo, korupcija i truli kompromisi. I to treba iskorijeniti. Baš kao što se treba promijeniti kultura politike jer je ona u svojoj biti najuzvišeniji oblik djelovanja za opće dobro.
I hrvatska se politika treba usmjeriti ka njenoj biti. Što se, pak, tiče izjava nekih članova Mosta koji su u međuvremenu postali bivši, o tome kako je dio Nacionalnog vijeća za SDP, a dio za HDZ, objašnjavaju da je Most zdrav, lišen takvih podjela, ali priznaju da je sigurno bilo nekih članova koji su im pristupili iz ‘osvetničkih pobuda’.
Jasno, misle prije svega na Dragu Prgometa koji je imao želju da makne Karamarka sa čela HDZ-a, a vjerojatno je bilo i nekih drugih koji su imali slične pobude.
Političkim krugovima nakon izbora krenula je kolati informacija- koja nije potvrđena ni s jedne ni s druge strane- kako je Prgomet u izbornoj noći Ranku Ostojiću, SDP-ovom ministru policije poslao SMS u kojem je stajalo ‘Osveta se servira hladna’.
Da bi to moglo biti točno potvruđuje niz njegovih poteza odmah nakon izbora, tajno, a zapravo javno sastajanje s Milanovićem, bez znanja Mosta, te potom povlačenje još dvije članice Mosta u svoju novu stranku HRID.
I onome tko nije baš upućen u politiku jasno za koju je stranu bivši zamjenik Tomislava Karamarka igrao. No, u toj igri došlo je do krive procjene, jer je Milanović bio uvjeren da Prgomet u Mostu ima puno više ruku nego što se kasnije pokazalo.
SDP i dalje treba Most, ali Prgomet bi mogao biti blizu svog pravog cilja (ako je, naravno, točna njegova prepiska s Ostojićem), a to je rušenje Karamarka.
Naime, ako Karamarko ne sastavi vladu, njegova je politička budućnost u vrhu te stranke više nego upitna. U Mostu, pak, napominju da se Prgomet njima priključio pred samu kampanju, a sad doista više ne znaju iz kojih motiva.
‘Ni Roglić, koji se spominje kao financijer Mosta, nije naš financijer. On je financijer gospodina Prgometa i s nama nema nikakve veze. Mi s tim nemamo nikakve veze baš kao ni s mogućim Prgometovim motivom o pridruživanju nama, a to je da makne Karamarka’, pravda se sada sugovornik iz Mosta.
I Stipe Petrina, osebujni primoštenskog načelnik, ovih je dana javno kritizirao Most, optužujući svoje kolege da su se već dogovorili s HDZ-om.
Petrina je odbio potpisati pripadnost Klubu zastupnika Mosta. Optužio je vodstvo da mu nisu dali pravo glasa na sastanku što je posebno razljutilo Ivana Kovačića, jednog od najbliskijh ljudi Petrovu.
Toliko ga je Petrina uvrijedio da je odmah organizirao presicu na kojoj je rekao da Petrina laže. Sve u svemu, iako se tada činilo da će se Petrina priključiti Hridi Drage Prgometa ili da će pak biti nezavisni zastupnik, došlo je, kako saznaje Express, do preokreta.
U prošli utorak on je nazvao čelnike Mosta i rekao im da bi se želio vratiti.
‘Puno je ljudi uvrijedio, a sad je shvatio da je ostao sam. Vidjet ćemo što ćemo napravit’, govorio nam je sugovornik.
I prije izbora dolazilo je to trzavica između Petrine i Petrova, a Petrov je u intervjuu Expressu njihov odnos okarakterizirao riječima: ‘Svatko od nas ima pravo na slobodni izbor. Zato život i jest zanimljiv i nepredvidljiv.
Gospodin Petrina kao i svatko od nas sam bira načine kako će djelovati, s tim da za garanciju uspješnosti i odgovornosti trebate imati određena pravila i okvire’.
Most, što je jasno iz našeg razgovora s vodećim ljudima, bez dvojbe želi promjene, promjene na bolje kako u zemlji tako i na političkoj sceni. Pa, kako smo gore već spomenuli, i po cijenu njihova nestajanja s te scene, ali i po cijenu rađanja nekih novih, boljih stranaka iz postojećeg SDP-a i HDZ-a.
Što o Mostu i njegovoj ideji misle u HDZ-u i u SDP-u pokušali smo saznati iz više izvora.
Iako su protivnici u ovom političkom ratu, kod ovog pitanja imaju isti stav. Velika koalicija je nemoguća, poručuju nam iz jednog i iz drugog tabora. Ako to doista bude tako, a Most ostane pri svom planu da neće nikoga zasebno podržati, onda se Hrvatskoj bliže novi izbori.
No, pitanje je što će u tom slučaju biti s tim strankama. Milanović je već vidno nervozan, a Karamarko je razočaran. Ako bi nekim čudom, pak, došlo do velike koalicije, onda bi HDZ- s obzirom da je osvojio 49 mandata, a SDP 42- trebao biti jači partner.
SDP takvu igru sasvim sigurno neće prihvatiti pa bi zbog mogućih novih izbora moglo doći do podjela u obje stranke. O unutarstranačkim izborima u HDZ-u već se naveliko pisalo, gotovo se Karamarka već zamijenilo Andrejom Plenkovićem, ali o SDP-u se o tome ni ne govori.
Iako se Milanović sada čini jak, u toj stranci također ima spavača koji samo čekaju njegov kraj. Jedan od vodećih SDP-ovaca jednom je prilikom rekao da se on povodi onom starom budističkom o čekanju kraj obale i neprijateljima koji do tebe doplutaju rijekom.
No, zašto Most pregovara sa SDP-om i HDZ-om ako želi isključivo reformsku vladu na koju nitko osim njih ne pristaje?
Čemu stotine stranica ‘ispitnih’ odgovora slažu li se s reformama ili ne? I tada se vraćamo na početak ovog teksta- a to je demokratizacija SDP-a i HDZ-a koja definitivno može dovesti i do političke smrti Karamarka i Milanovića.
Jedan član Mosta dosta je otvoren kada o tome govori. Kaže da je jedan od najvažnijih strateških ciljeva Mosta rušenje Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka te njihovih ljudi unutar stranaka!
Iako je njegovo viđenje donekle oprečno od onog prije iznesenog, donosimo ga u cijelosti. Mostovci su, ponavalja, poslije izbora doista ostali zatečeni potporom birača i devetnaest saborskih mjesta koja su im povjerili i od te noći kreću svi njihovi problemi.
"Računali smo na šest ili sedam pa da budemo stabilna oporba kao recimo nekada Laburisti. Vidimo gdje su oni sada, a bojim se da ćemo i mi tako završiti", otvorio nam se jedan od zastupnika Mosta.
Još u izbornoj noći, nastavlja, počelo se spekulirati što će napraviti. Prva ideja je bila vlada nacionalnog jedinstva. To bi, tvrdi, za njih bilo najbezbolnije jer ne bi trebali birati stranu, a mogli bi provoditi reforme.
No tek kasnije Božo Petrov svima iznosi ovu ideju koja nailazi na veliki politički otpor. ‘Neki su, koje sad ne želim imenovati zbog osjetljivosti situacije, tražili da se u Mostu postave jasni kriteriji. S kime želimo surađivati?
Ako želimo reformsku vladu, što ćemo ako drugi na to ne pristanu? Zbog čega maltretiramo naciju i produžujemo agoniju nekim pregovorima i upitnicima ako nećemo ni s jednom od strana surađivati? Ako je Nacionalno vijeće ili netko drugi već odlučio da idemo s jednom od strana, zašto zavaravamo građane?
Jedini odgovor bio je da je cilj Mosta mijenjanje HDZ-a i SDP-a iznutra- pojašnjava nam njihov zastupnik.
"Znači, glavni cilj je Mosta nije sastavljanje Vlade i provođenje stotina reformi o kojima su raspravljali, nego krojenje unutarstranačkih vodstava u SDP-u i HDZ-u", otkriva nam naš sugovornik.
To je dao, pojašnjava, tek jednom rečenicom naslutiti i Božo Petrov spominjući da se zna “kako su završili Davor Ivo Stier i Tonino Picula zbog svoje suradnje u europarlamentu” te da se iz njihovog političkog odnosa vidjelo da je suradnja HDZ-a i SDP-a moguća.
"Ne razumijem samo tko smo svi mi da se petljamo u odnose unutar njihovih stranaka. Vidjeli smo i kako završavaju ljudi unutar Mosta koji se odmetnu ili rade nešto što vodstvo smatra da nije uredu, a ne mogu zamisliti što bi i kako bilo da netko želi raditi rošade unutar Mosta. Hoću reći da to nije u redu i nije uloga niti jedne od stranaka da mijenja druge stranke na takav način.
"Ako je već to cilj, onda to jasno treba reći ljudima koji su nas izabrali! Eto, istina je, s upitnicima samo dobijamo na vremenu kako bi se unutar HDZ-a i SDP-a dogodile promjene ili što već", dodaje zastupnik Mosta.
Teško je vjerovati da će Božo Petrov natjerati Milanovića i Karamarka da odstupe sa šefovskih mjesta stranaka te unutarstranačku vlast prepuste drugima zato što to Most želi. No koji im je rezervni plan?
"Kako bilo, Mostovci bi najradije nove izbore. Budimo realni, zahtjeve koje tražimo oko reformi su enormni. Neostvarivi. Nema teoretske šanse da se sve to provede. Pa vjerujem da je drugi plan da se prsitane na suradnju s jednom od dviju velikih opcija, koliko shvaćam sad je izgledniji HDZ, a potom, nakon šest mjeseci, kažemo: E, vi ipak ne provodite što smo dogovorili, nemate više našu potporu, pa idemo na nove izbore. Ni sada nitko od nas ne vjeruju da će se provoditi ono što HDZ ili SDP opisuju u upitnicima", kazuje nam vidno rezgnirani sugovornik iz Mosta.
"Da bi Most sačuvao povjerenje birača morat će odmah reagirati na prve stvari koje se neće provoditi i zbog toga je pretpostavka da bi do novih izbora došlo za šest mjeseci. Kolege su uvjereni da bi na novim zborima dobili potporu 25 posto biračog tijela koje bi izašlo na izbore. No jedno nije jasno, što onda? Jer opet bi se vratili u poziciju da trebamo surđađivati s nekom od opcija. Ovdje valjda računaju da bi zbog novih izbora i poraza velike stranke promijenile šefove", pojašnjava naš sugovornik.
Usput se osvrnuo i na maratnoske sastanke unutar Mosta.
"Most je sastavljen od jakih pojedinaca koje ne veže ideologija nego želja za promjenama i ‘boljim sutra’. Jasno je da teško možemo biti jedinstveni. Barem u onom smislu kako je to u drugim strankama. Zato je potrebno da imamo jasna pravila. Nemamo ih i to je naš najveći problem. Iako neću ulaziti u detalje naših sastanaka, mogu reći da su oni posve drukčiji od svih na kojima sam ikada bio. Nema tu klasičnog dnevnog reda i rasprava o suštini. Ne znam ni tko vodi zaspisnike. Valjda ih vode. To su beskonačne rasprave o reformama bez ikakvih zaključaka. Lijepo je raspravljati, ali kada to na kraju ima značenje. Trebali smo odrediti nekoliko stvari na kojima inzistiramo i prekinuti ovu agoniju i dat sve od sebe da se to provede. Ovo je sve skupa pomalo suludo", kaže nam Mostovac.
Zanimalo nas je i tko je to kome i kakve fotelje nudio, jer Petrov spominje i lijeve i desne i cijele pakete s foteljama i pozicijama...
"To bi trebali komentirati oni kojima se nudilo. No mene jedino zanima u čemu je problem? Što je loše u foteljama? Kako netko može očekivati da netko za vas provodi reforme, a da vi to ni s jednog mjesta koje nazivaju ‘foteljama’ ne kontrolirate? Mislim da su sve te ponude normalne, a i da bi normalnije bilo da smo u Mostu dogovorili što točno tražimo. Ne zato da bi sjedili u fotelji, nego da bi mogli provoditi ono za što cijelo vrijeme govorimo da se zalažemo. To znači da bi Mostovci trebali sjediti na čelu tri do četiri ministarstva i naravno netko od naših na čelu Sabora. Nema druge. Kako sada stvari stoje, završit ćemo kao i Laburisti, a bila bi šteta jer su nam ljudi dali veliko povjerenje. Svakim danom ono kopni jer ispadamo neodlučni", dodao je.
Otkrio je i pozadinu odlaska dviju kolegica Irene Petrijevčanin Vuksanović i Gordane Rusak u Hrid.
"One su, koliko se sjećam, s Petrinom tražile da se Prgometa vrati u Most kako bi pokazali jedinstvo i da smo drugačiji od drugih. Petrov i ostali nisu za to htjeli ni čuti. Na kraju im nije bilo druge nego da se okrenu Prgometu. A što će biti s Petrinom nitko ne zna.
"Nakon svega će valjda otići kao nezavisan. Da imamo jasna pravila u Mostu, ne bi ni bilo tog raspadanja. Ovako to ne izgleda da će na dobro završiti", zaključuje naš sugovornik.
Sve izrečeno potvrdilo se u utorak, kad je Nikola Grmoja, čovjek za kojeg se govori da je desna ruka Boži Petrovu, rekao da postoje samo dvije opcije: ili reformska Vlada sa SDP-om i HDZ-om ili novi izbori.
Tada je prilično nezadovoljstvo buknulo u Mostu. Počelo se govoriti i o trećem raskolu nakon prvotnog izbacivanja Drage Prgometa.
Kao novi disidenti najprije su spomenuti veoma utjecajni članovi udruge Promijenimo Hrvatsku koju vodi profesor Ivan Lovrinović, odvjetnik Juro Martinović i poduzetnik Ivica Mišić.
Kako je jasno da na zajedničku vladu ne pristaju ni Karamarko niti Milanović, opet su bili glasniji oni koji tvrde da čitava stvar vodi prema onoj tajnoj, skrivenoj namjeri Petrova: SDP i HDZ bez Milanovića i Karamarka.
Tada bi ideja o velikoj koaliciji ili vladi spasa možda, ali samo možda, bila moguća... Jasno, najveći strah odmetnici od Petrova imaju od ponovljenih izbora.
"Zašto smo išli na izbore ako nećemo sudjelovati u vlasti?", kaže nam jedan od članova udruge Promijenimo Hrvatsku.
On se nada da će biti dovoljno utjecajnih članova koji će ipak uspjeti svojim mišljenjem privoliti ostale da ne ostanu na liniji “ili reformska Vlada ili izbori”.
Ako prevlada metkovska struja na čelu sa Božom Petrovom i Nikolom Grmojom, pa dođe do novih izbora, on je uvjeren da članovi Udruge neće biti jedini koji će biti protiv toga, pa će se tako Most dodatno raskoliti.
"Postali smo pomalo taoci potpisa Petrova koji je rekao da neće ni s kim koalirati i sada zbog toga nameće zajedničku Vladu ili nove izbore- zaključuje jedan od mogućih odmetnika u trećem valu raspada Mosta. No, prvi i glavni test odlučnosti lidera Mosta da izbore nacionalni konsenzus nedvojbeno je izbor predsjednika Sabora.
Tu su, bar u početnoj fazi, bili principijelni. Najprije je Božo Petrov predložio da SDP i HDZ kao predsjednika Sabora podrže Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka. To su svi partneri SDP-ove koalicije Hrvatska raste prihvatili.
Petrov je uz to, predložio i drugu mogućnost, a to je da popola predsjednički mandat podijele SDP-ov Josip Leko i HDZ-ov Željko Reiner. Nikom, doduše, nije bilo jasno kako bi se taj prijedlog proveo u djelo. Svejedno, Grmoja je kasnije pojasnio da neće pristaju samo na kandidata koji će biti izabran konsenzusom SDP-a i HDZ-a. Dakle, to traže i za svog čovjeka...
Milanović već dijelio fotelje
'Bio je uvjeren da će izgubiti. Ako se netko nije nadao ovakvom rezultatu izbora, onda je to sigurno bio on. S Petrovom se čuo najmanje sto puta prije izbora, pa tijekom izborne nedjelje, pa poslije izbora. U zadnje vrijeme manje. Posljednjih tjedana Milanović je bio uvjeren da s lakoćom sastavlja Vlada i o foteljama se vrlo konkretno razgovaralo', otkriva nam sugovornik iz vrha SDP-a.
"Milanović ni inače u pregovorima ne okoliša, stvari rješava konkretno i kratko. Nema on ni živaca za pregovore. S Čačićem se, na primjer, čuo telefonom, sjeli su i dogovorili se. Ponudio mu je mjesto Branka Grčića, točnije njegovo ministarstvo. Čačić misli da putem projekata može izvući puno više novca iz EU nego što je to napravljeno do sada. Ali Čačić ne bi bio potpredsjednik Vlade.
Milanović jednim udarcem tako rješava dvije muhe– Čačiću daje operativan resor, a Grčića upravo iz toga resora miče jer se pokazao kao vrlo loš u praksi. Milanović cijeni njegovu analitiku, ali na žalost jako je podbacio. Čačić je na to pristao, ali on je stari trgovac, pa se i ogradio od konačne potpore SDP-u', doznajemo.
S HDZ-om je isposlovao puno manje, i tek načelno. Ali, u HDZ-u je situacija potpuno drugačija. HDZ-ovac iz predsjedništva stranke kaže nam da je Karamarko alergičan na bilo kakvu raspodjelu fotelja. U HDZ-u se o tome, kaže nam, sugovornik, ne smije ni pisnuti.
Karamarko je, navodno, prvo želio dobiti mandat, a onda dijeliti pozicije. S Čačićem je razgovarao, no trgovina nije bila tako konkretna. Karamarko mu, sigurno je, nije mislio dati ministarski resor, ali se Čačić nadao 'izvući' kakvu poziciju u HAC-u ili JANAF-u s čim bi se na kraju i zadovoljio. Milanovića je za ministarstvo pokušao “oženiti” i HDSSB.
Njihov kandidat za ministra poljoprivrede je bivši tajnik spomenutog ministarstva za Sanaderove Vlade Josip Kraljičković. Iako ga u ministarstvu pamte kao sposobnog i stručnog čovjeka, Milanović je to odbio. Više je sklon da im se dodijele funkcije u agenciji za poljoprivredu ili plaćanje.
IDS je također već bio ispregovarao ministarstvo turizma s tim da bi Lorencin trebao ostati ministar. U SDP-u se vodio i rat za ministarstvo financija. Jedino, govorio nam je sredinom tjedna naš sugovornik, “Gordan Maras ne kuži da je otpisan”.
"Uporno želi ono što je htio i prije četiri godine, mjesto ministra financija. Lalovac bio ostao, to jedino Marasu nije janso. Točnije, njemu nikako nije jasno da on više neće biti ministar ničega. Za početak je mogao shvatiti da nije pozvan na ručak 's dečkima'.
Milanović, odtkad su prošli izbori, otprilike dva puta tjedno ruča u restoranu Tač sa svojim najbližim timom– Saucha, Dončić, Zmajlović, eventualno im se još pridruži Grčić ili netko od poslovnjaka. Maras na te ručkove nije pozivan. To bi mu valjda trebao biti dovoljan znak– kaže naš sugovornik te dodaje kako se ista sudbina smiješi i Vrdoljaku.
HNS nije uspio ispregovarati novi ministarski mandat za Vrdoljaka. Na njegovo mjesto Milanović je planirao staviti Hajdaš-Dončića što u HNS u smatraju ‘tragedijom’. Vrdoljak je zato tražio mjesto predsjednika uprave HEP-a no Milanovića su upozoravali da 'kravu muzaru' nikako ne smije dati HNS i ponoviti greške od prvog mandata kad im je dao resor gospodarstva.
Vrdoljak je i u ovom mandatu kadrovirao po HEP-u. Prema informacijama koje nam govori visokopozicionirani član HDZ-a, zastupnika s liste srpske manjine Mirka Raškovića 'odradio' je lokalni kninski HDZ na čelu s Josipom Rimac.
Ona je mislila da će tako vratiti povjerenje šefa koje je izgubila nakon izbora. Rimac i Rašković dugo surađuju. On ju je podržavao, a ona je- nakon što je postala gradonačelnica- smirila međunacionalne tenzije i koalirala s SDSS-om. HDZ u je bilo u interesu imati SDSS, a i njima je bilo važno da sudjeluju u izvršnoj vlasti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Tako je Božo,konačno iskrenost je vrlina čovjeka:- )