Zadnji parlamentarni izbori zapravo su više nalik na lutriju nego na proces racionalnog političkog odlučivanja - s tim da se još uvijek ne zna tko je dobio glavni zgoditak, ako tako možemo opisati čemernu funkciju hrvatskog premijera i zadatak sastavljanja vlade koja će nalikovati na predstečajnu upravu.
O mandataru će odlučiti 15 zastupnika Mosta, ako ostanu jedinstveni, ili četiri-pet, ako se raskole. U tom će slučaju (raskol) premijer biti Zoran Milanović, što je jednako protivno uvjerenjima glasača Mosta kao i opcija prema kojoj će premijer biti Tomislav Karamarko.
Današnja radna hipoteza - jer situacija se mijenja iz sata u sat - glasi: Karamarko će ustupiti poziciju mandatara nekom stručnjaku, kojega će zajednički pronaći HDZ i Most. Ukoliko Most ostane čitav, Sabor će potvrditi takvu odluku.
Time će Hrvatska dobiti premijera za kojega ne da nije glasala manjina - nego nije glasao nitko. On će biti, kako bi se starim partijskim rječnikom reklo, kooptiran, nametnut odozgo.
To rješenje nije u punom smislu riječi demokratsko, jer nije rezultat izbora, a nije ni nedemokratsko, jer bi ga mogla potvrditi parlamentarna većina. No, to je rješenje u europskim relacijama jedinstveno, jer su premijere stručnjake dosad obično nametale moćne europske institucije.
Ono što je velikim zemljama u problemima nametao gremij financijaša iz Bruxellesa, Hrvatskoj nameće gremij mudraca iz Metkovića, skupina ljudi skrivena iza imena Nacionalno vijeće mosta - za njih, sigurno, nije glasao nitko, niti im je povjerio imeratorski mandat za sastav hrvatske vlade, kojim u ovome trenutku Most faktički raspolaže.
Vlada stručnjaka po definiciji "nema čvrstu političku bazu, traje ograničeno vrijeme , s ciljem obavljanja administrativnih poslova, dok ne prođe politička kriza".
Koji su bili europski premijeri stručnjaci?
U Italiji, to je bio Mario Monti - čovjek uz čije ime pojam "stručnjak" ne zvuči perverzno. U njegovoj dugoj biografiji imamo studij na Yaleu, suradnju s nobelovcem Tobinom, karijeru EU ministra, predavanja na brojnim uglednim sveučilištima,. The Economist ga je nazvao "Super Mario:" "Djeluje tako autoritativno da ga se ni ćelavost ne usudi izazivati", napisali su novinari Economista.
Monti je dobio zadatak izvući Italiju iz duboke krize. Podržao ga je Berlusconi i dio manjih stanaka. Proveo je uspješnu reformu mirovinskog sustava, započeo reforme na tržištu rada, i donekle konsolidirao javne financije.
No treba reći da je Monti imao jasu agendu, u kojoj nije bilo stotinu ciljeva... U Italiji je prije Montija bila još jedna stručna vlada, vodio ju je Lamberto Dini 1995. godine. Grčka Vlada Lucasa Papademosa, 2011. godine imala je za cilj zadržati zemlju u euro zoni i pripremiti je za iduće parlamentarne izbore.
Papademos je bio iskusan stručnjak, bivši predsjednik Europske centralne banke. Većina članova kabinegta eksperata bili su stranački ljudi PASOKA, uz nekolicinu neovisnih, te pripadnika Nove demokracije...
U Hrvatskoj se, u vezi s ovako formiranim kabinetom, postavlja niz problema. Prvo, Most nema jasnu agendu reformi koje žele provesti. Mi nemamo pojma kakav proračun oni predlažu, niti što je kostur promjena.
Drugo, nije jasno tko bi bio stručnjak koji će voditi vladu. U Italiji i Grčkoj to su bila dva iskusna bankara, čiji je primarni fokus bio na javnim financijama. Oba su premijera imala podršku parlamenta neko vrijeme. Tko bi bio HDZ-Most stručnjak?
Ivica Vrkić, čije se ime vrti po medijima, prihvatljiv je lik političkog centra, gandijevske filozofije - ali neki stručnjaknajprije bi nam trebao reći po čemu je to Vrkić uopće stručnjak.
Mlađahni Tomislav Ćorić nema nikakvo iskustvo - on bi, s katedre, trebao zasjesti ravno u fotelju premijera? Mladen Vedriš mogao bi biti premijer stručnjak u talijansko grčkom smislu riječi, no upitno je je li hrvatska javnost raspoložena za taj tip tehnokrata.
Nikica Valentić ima predispozicije, ali njegovo je zdravlje slabo, a njegovo poslovno carstvo u debelom minusu. Svi bi se pitali zašto ne izvuče iz krize svoje tvrtke, pa tek onda Hrvatsku, ako je takav znalac.
Sandra Švaljek odbila je i samu ideju, s obrazloženjem da bi kombinacija političke i stručne vlade bila osuđena na neuspjeh. Zlatko Mateša ima pet stentova - a on je uz Vedriša jedini koji nije otklonio ideju stručnog mandatara.
No, i on je ostavio iza sebe ormar pun financijskih kostura, među kojima je zadnja bila televizija Olimpijskog odbora. Mladi Andrej Plenković pak, nije stručnjak u europskom smislu te riječi.
No bi li Mostu, onda, na koncu ipak bilo poštenije probati sastaviti vladu s Karamarkom ili Milanovićem? Mogli bi objelodaniti nekoliko velikih, malih i srednjih reformi, rokove unutar kojih ih moraju provesti, i naznačiti konzekvence ako one ne budu provrdene.
To bi bilo korektnije prema biračima, funkcionalnije i jeftinije. Jer, na kraju će o povjerenju tom mandataru ipak odlučivati šefovi saborske većine, a to će biti neki od dvojice lidera koje Most zaobilazi u širokom luku.
Na žalost, cijela njihova konstrukcija počiva na ta dva pilona, kako u mostogradnji nazivaju stupove na kojima leži konstrukcija mosta.
