Zgražanje zbog tragične smrti Mattea Ružića (22) u Zaprešiću ne jenjava. Javnost se pita kako je moguće da je u Hrvatskoj u 21. stoljeću netko umro od astme.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Davorin Gajnik, komentirao je slučaj tragično preminulog mladića.
- Odgovorno tvrdim da smo učinili sve po pravilima struke. Napravili smo sve, i više, da spasimo mladi život, nismo uspjeli. No u Zaprešiću imamo jedan tim, dok Velika Gorica ima dva - kazao je. Dodao je kako Zagrebačka županija ulaže velika sredstva u Hitnu te su kupili 40 vozila i 10 defibrilatora i uložili u edukaciju radnika.
- Za grad Zaprešić, koji ima 60.000 stanovnika i ima samo jednog doktora, ZHM plaća još tri doktora i još tri doktora za Samobor. ZHM iz svojih sredstava daje još 1,2 milijuna da se pojačaju timovi. Ne možemo pokriti rotaciju jer za to trebamo imati 10 timova - objasnio je. Najkritičniji su Zaprešić i Samobor. Gradonačelnik Zaprešića Željko Turk s godišnjeg odmora poslao je priopćenje. Ogradio se od medijskih napisa kako je HDZ-ova većina u tamošnjem gradskom vijeću u prosincu odbila prijedlog da se dio novca namijenjen financiranju Savjeta HDZ-ova gradonačelnika usmjeri na Hitnu pomoć.
- Slijedom napisa o odbijanju sufinanciranja dodatnog tima Hitne medicinske pomoći, ponovno naglašavam kako javno zdravstvo, uključujući i hitnu medicinu, nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. O tome jasno govori Pravilnik Ministarstva zdravlja o uvjetima, organizaciji i načinu obavljanja hitne medicine, a prema kojem djelatnost i organizaciju izvanbolničke hitne medicine obavlja županijski zavod, odnosno, u našem slučaju, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije - napisao je.
Kad su sve Hitne na terenu, onda pošalju mene sa sanitetskim vozilom. Ali koga moja ekipa i ja možemo spasiti kad u kombiju imam samo udlage i zavoje, pita se vozač saniteta. Želio je ostati anoniman, ali njegovi podaci poznati su redakciji. Vozač je već šest godina i radi na području Zagrebačke županije. Dnevno u vožnji prijeđe, kaže, između 300 i 400 kilometara. Radi smjene od 12 sati, a plaća mu je 5000 kuna. Najviše od svega ga, tvrdi, smeta način na koji je vlast organizirala Hitnu pomoć.
Dok nađemo osobu u nekom selu kojeg nema ni na GPS-u i dođemo do Zagreba, zna proći i po sat vremena. A slučajevi znaju biti prilično hitni. Nekad je čista sreća da ti ljude prežive.
- Liječnika je premalo, opreme i vozila također. Sve se krpa. Ako živite u mjestima oko Zagreba, kao što su Velika Gorica, Zelina, Zaprešić, Dugo Selo, Sveta Nedelja ili Samobor, možete moliti Boga da vam ne zatreba Hitna pomoć. Ja koji radim u njoj molim se tome svaki dan. Ako netko ne bi htio biti u situaciji da zove 112, onda sam to, vjerujte, ja. Hitna i sanitet iz Zagrebačke županije pacijente iz svih tih mjesta voze u Zagreb. Znate koliko to traje?
Dok nađemo osobu u nekom selu kojeg nema ni na GPS-u i dođemo do Zagreba, zna proći i po sat vremena. A slučajevi znaju biti prilično hitni. Nekad je čista sreća da ti ljude prežive. Međutim, djelatnici Hitne nisu krivi. Samo postupaju po pravilima i svi daju svoj maksimum, u to možete biti sigurni - rekao je naš sugovornik.
Po njemu bi se stanje moglo riješiti jedino kad bi sva manja mjesta oko Zagreba imala svoju središnju Hitnu službu s ispostavama. - Sva ta mjesta ne samo da nemaju svoje bolnice, nego im ni ambulante ne funkcioniraju. Svjedočio sam tome da se u tim ambulantama ne može sašiti ni obična rana ni promijeniti kateter - rekao je vozač.
U Zaprešiću djeluje pet timova, koji pokrivaju i područje okolnih sedam općina. Ministar zdravstva Milan Kujundžić jedno vrijeme se nije javljao medijima da bi, nakon sastanka s premijerom Plenkovićem, održao tiskovnu konferenciju.
Sustav je funkcionirao, postupljeno je bilo prema hrvatskoj regulativi i standardima, rekao je Kujundžić na konferenciji za novinare.
- Slučaj u Zaprešiću je izazvao veliku tugu i s druge strane veliki interes medija i javnosti. U roku od tri minute od poziva medicinska sestra i vozač bili su s opremom kod pacijenta. Medicinska sestra u prolazu je počela reanimaciju. Prema njezinoj izjavi pacijent nije imao puls i nije bilo disanja. Isto zatiče i medicinska sestra iz doma zdravlja u Zaprešiću koja radi reanimaciju srca. Nakon 20 minuta stigao je tim jedan s liječnikom i konstatirao da je smrt nastupila. To je bila nagla smrt u vrlo kratkom vremenu. Pacijent je imao astmu, a mi znamo da se od astme ne umire naglom smrću te je vjerojatno u podlozi bila još neka bolest pričekajmo nalaz obdukcije - rekao je ministar.
U većini europskih zemalja, kad dođe ovakav poziv, pacijent neće preživjeti. To je realnost postojanja i nestajanja s ovoga svijeta
Dodao je kako će slučaj opet komentirati u ponedjeljak kada se dobiju nalazi obdukcije. Rekao je i da ne vidi razloga zašto bi dao ostavku ako se pokazalo da je sustav u ovom slučaju funkcionirao
- Ja mislim da je većina Hrvata zadovoljna sustavom zdravstva kakve imamo. Vidite da je hrvatski zdravstveni sustav uistinu na zavidnoj razini, ali da ga treba popraviti - rekao je ministar. Na primjedbu novinara da sada građani ako pozovu Hitnu moraju biti spremni na to da neće biti spašeni, ministar je odgovorio: ‘U većini europskih zemalja, kad dođe ovakav poziv, pacijent neće preživjeti. To je realnost postojanja i nestajanja s ovoga svijeta’.
- Glede promjene regulative, mi razmatramo to. Zakoni i promjene se ne donose brzo, bit će i to regulirano. Mi nismo ni imali razlog za neke žurne izmjene jer je sustav, u usporedbi s ostalim u Europi, na zavidnoj razini. Nitko nema liječnika u Hitnoj koliko ima u Hrvatskoj - izjavio je ministar.
Mrežu potpisuje i odobrava nadležni ministar zdravstva.
- Županijski zavodi ukupno imaju 709 timova T1, 205 timova T2, 31 u pripravnosti te 105 timova u medicinskim prijavno-dojavnim jedinicama. Trenutačno u timovima izvanbolničke HMS radi 847 liječnika, 1529 medicinskih sestara/medicinskih tehničara i 837 vozača - dodali su.
Da je broj medicinskih radnika nedostatan, svjesni su i sami. No nisu odgovorili na pitanje je li taj broj timova dostatan za cijelu Hrvatsku, kao ni u kojim je dijelovima zemlje situacija najkritičnija.
Znaju to dobro Đurđevčani, koji već dugo neuspješno traže pomoć ministarstva u osnivanju tima T2 u njihovu kraju. Lani u studenome ministar Kujundžić obećao je kako će Ministarstvo zdravstva sufinancirati osnivanje tima T2 za đurđevačku Hitnu pomoć.
- Krenuli smo u pregovore u prosincu 2017. godine i nadamo se da bismo projekt realizirali do kraja ove godine – kazala je Mirjana Hanžeković, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko–križevačke županije, kad smo se u srpnju raspitivali o toj temi.
No da bi se to realiziralo, Hrvatski zavod za hitnu medicinu mora odobriti još jedan tim, objašnjavaju u županiji dodajući kako su zavodu poslali zahtjev za tom izmjenom, ali još nisu dobili odgovor.
- Mišljenje Hrvatskog zavoda hitne medicine preduvjet je izmjeni Mreže hitne medicine na temelju kojeg ministar zdravstva donosi odluku o Mreži. U ovom trenutku nismo primili odgovor Hrvatskog zavoda hitne medicine – napisala nam je Melita Ivančić, pročelnica Službe ureda župana.
U kratkim crtama, ako se Hrvatski zavod za hitnu medicinu i ministar zdravstva ne slože o osnivanju novog tima, na terenu se neće promijeniti ništa. Hoće li se situacija nakon ove tragedije ipak mijenjati, nismo doznali ni od ministra Kujundžića ni od nadležnih u zavodu. Kažu kako rade na dodatnom osposobljavanju kadrova.
- U sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 Europskog socijalnog fonda, Hrvatski zavod za hitnu medicinu u suradnji s Ministarstvom zdravstva pokrenuo je projekt specijalizacije iz hitne medicine za 54 doktora medicine, koji su zaposleni u županijskim zavodima za hitnu medicinu, kako bi se privuklo mlade liječnike da ostanu u sustavu hitne medicine. U svrhu unapređenja sustava i osiguranja kontinuiteta znanja i vještina hitnih medicinskih timova, u svibnju ove godine počeo je i projekt Kontinuirano stručno osposobljavanje radnika u djelatnosti hitne medicine, također financiran sredstvima Europske unije, a čiji je cilj dodatno educirati ukupno 1824 radnika na različitim radilištima u sklopu djelatnosti hitne medicine - stoji u odgovoru. Objasnili su također kako bi bili učinkovitiji kad bi ih ljudi zvali u zaista hitnim situacijama.
- Svaki nepotreban ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju, a zbrinjavanje nehitnih stanja oduzima vrijeme timu HMS-a za pružanje pomoći na neophodnoj intervenciji. Nažalost, čak 70% pacijenata koji traže pomoć, bilo izvanbolničkog bilo bolničkog HMS-a, nisu hitni pacijenti, a tako velik postotak nehitnih pacijenata usporava rad HMS-a te dovodi u opasnost život ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje - stoji u odgovoru Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Na pitanje zašto u pomoć Ružiću nije krenula Hitna pomoć iz Zagreba, odgovor je da to nije u njihovoj nadležnosti. Kao što policajci iz Zagreba neće izaći na intervenciju u Krapinu, jer to nije u nadležnosti njihove Policijske uprave.
Naime, u Zagrebu dežura 12 timova cijelu godinu, a po jedan od tih timova raspoređen je u šest podstanica, i to na Jarunu, u Novom Zagrebu, Gajnicama, Centru, Dubravi i Sesvetama. Da je Hitna pomoć krenula iz bolnice Sveti Duh u Zagrebu, stigli bi do Zaprešića za 20 minuta.
Također, da je Hitna pomoć krenula iz Zaboka do Zaprešića bi stigli za 25 minuta, a iz Gajnica bi im trebalo 11 minuta. Nažalost, u Zagrebačkoj županiji nema dovoljno timova Hitne pomoći, potvrdili su to iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, a najkritičniji u županiji su upravo Zaprešić i Samobor.
Nesretnog Mattea su na groblju u Brdovcu kraj Zaprešića rodbina i prijatelji ispratili na posljednji počinak. Od mladića su se oprostili s bijelim ružama u rukama. Smrt mladića Mattea Ružića u Zaprešiću pokazala je da mreža Hitne pomoći nije kvalitetno raspoređena i da nedostaje hitnih medicinskih timova.
Iz Zavoda za Hitnu medicinu Zagrebačke županije su priopćili da je zaprešićki tim T1 je u nedjelju bio na intervenciji u kojoj su pomagali pijanoj djevojci bez svijesti, a samoborski tim T1 je u to vrijeme bio na intervenciji na prometnoj nesreći u Kalinovici. Tim sanitetskog prijevoza iz Zaprešića u kojem je bila medicinska sestra i vozač krenuo je na intervenciju u 17.28 sati u Ulicu Stanka Vraza 5. Istodobno, obaviješten je o intervenciji najbliži slobodan T1 tim, a to je onaj iz Jastrebarskog.
Do Mattea je u 17.30 sati stigao tim sanitetskog prijevoza s punom opremom te su započeli s reanimacijom. Tijekom pružanja reanimacije pristupio je tim T1, koji je došao u 17.54 sati. Unatoč svim naporima kod reanimacije, muškarac je preminuo.
- Dok je Jastrebarsko ostalo bez tima T1 jer je bio na intervenciji u Zaprešiću, istodobno je preminuo jedan čovjek u Jastrebarskom. Broj timova Hitne medicine utvrđen je Mrežom hitne medicine kojom je propisano po pet timova T1 u sastavu: 1 doktor medicine, medicinske sestra ili teničar i vozač za područje ispostave zajedno s pripadajućim općinama te 10 timova u Velikoj Gorici - priopćili su iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije.
