Ovogodišnji rezultati državne mature šokirali su mnoge, ali malo se njih usudilo zagrepsti ispod površine da se dođe do uzroka problema, a ne samo da se reagira na posljedice i šalje brzopotezne optužbe na različite adrese, pa i našu. Većina je takvih zanemarila da se rezultati u obrazovanju ne postižu preko noći niti se zaostajanje u razvoju može na brzinu nadoknaditi.
Na naplatu je došao dug koji se gomilao barem 12 godina te su zbog toga učenici i na ovoj državnoj maturi pokazali koliko ih je školovanje u 12 godina opremilo za polaganje ispita, ma što se na njima mjerilo.
Uvođenju mature prije deset godina prethodila je rasprava o razlozima uvođenja mature. Većina nas je tad isticala da je najvažniji cilj mature povratna informacija o sustavu srednjega školstva u svrhu podizanja njegove kvalitete. Drugi važan, ali često konkurentan cilj prvome je bio da državna matura nadomjesti prijamne ispite za upise na visoka učilišta.
I dok je drugi cilj većim dijelom ispunjen te je postao i dobra antikorupcijska mjera, prvi cilj nije baš zaživio. Nadalje, u to se vrijeme vodila rasprava koja se i danas vodi o tome kako osigurati da ispitni materijali državne mature budu standardizirani, pouzdani i relevantni, a ni tu nije postignut željeni napredak.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, koji je osnovan uglavnom za provođenje državne mature, tu ulogu provodi u dobroj mjeri autonomno. U tom dijelu NCVVO dosta je lutao i mi danas nemamo standardizirane ispitne materijale čiji bi rezultati bili usporedivi iz godine u godinu te nam dali sigurnost da znamo što mjere.
To su temeljni problemi s provođenjem državne mature koji možda općoj javnosti ne znače toliko kao sami rezultati, ali ih treba biti svjestan jer su ova stručna pitanja temelj daljnjeg razvoja sustava državne mature.
I odmah da odgovorim na pitanje o ukidanju državne mature. Nikako se državna matura ne smije ukinuti, ali treba pojačati njezin utjecaj na kvalitetu osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja uz podizanje pouzdanosti i relevantnosti samih zadataka.
Relevantnost će se postići boljim povezivanjem zadataka državne mature s ishodima učenja novih kurikuluma (do sada to nije bilo moguće, jer ishoda u dosadašnjim planovima i programima nije bilo), tako da se u školama i na maturi učenici usmjeravaju prema istim ishodima učenja i mjeri njihov napredak jednakim kriterijima.
Na primjer, ako je ishod učenja da učenik u 6. razredu OŠ iz Geografije interpretira podatke o gustoći naseljenosti u Hrvatskoj, tad će usvojenost ishoda dokazati tako da izračunava gustoću naseljenosti (veza prema matematici) i opisuje razmještaj stanovništva u Hrvatskoj (kriteriji tu mogu biti vezani uz uspoređivanje gustoće naseljenosti pojedinih dijelova Hrvatske, urbanih i ruralnih područja, uzroke koji su doveli do toga te kritičko promišljanje o mogućim posljedicama depopulacije pojedinih dijelova Hrvatske).
Jednaki ili vrlo slični kriteriji se tako primjenjuju u školi za provjeru ishoda i na državnoj maturi. Promjena načina vrednovanja je jedan od važnih ciljeva kurikularne reforme koja ulazi od jeseni u sve škole i u čijoj su pripremi učitelji osposobljavani baš za takav način vrednovanja, a ta edukacija se i dalje nastavlja.
Naime, ne možemo ulogu učitelja da kriterijski vrednuju zamijeniti vanjskim vrednovanjem, jer takvo vrednovanje tijekom školovanja nije samo puko dodjeljivanje brojčane ocjene, nego i treba usmjeravati na učenje kako učiti i kako poučavati.
Međutim, u obrazovanju nema rezultata preko noći, nego se radi o dugotrajnom procesu. I to posebno u sustavima kao što je naš koji nije doživio značajne reforme u cijeloj novijoj povijesti, tako da nije čudo da se i učitelji boje promjena jer se od njih do sada nisu tražile.
Treba još jednom naglasiti, rezultati ovogodišnje mature nisu odraz reforme, kao što neupućeni tvrde, nego njezina nedostatka. Naime, novi način rada temeljem kurikularne reforme djelomično će se odraziti u rezultatima državne maturu 2022., kad će prvi put na maturu učenici koji će dvije godine učiti po novim kurikulumima.
Koji su, dakle, temeljni razlozi loših rezultata na ovogodišnjoj državnoj maturi? Prepoznajem tri bitna razloga:
1. Zanemareni sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj koji se desetljećima nije suštinski mijenjao i koji upravo mijenjamo, a koji nije osiguravao razvoj kritičkog mišljenja i rješavanje problema te nije poticao kriterijsko ocjenjivanje.
2. Državna matura koja nije osiguravala dosljednost i usporedivost rezultata niti kronološki niti u odnosu na važeće planove i programe.
3. Učenici koji se teško nose s ispitima visokog rizika jer se ranije s njima nisu susretali, ali i zbog ponekad previsokih očekivanja okruženja, a posebno roditelja što se vidi i u velikom broju žalbi - roditelja.
Što sam poduzela da se ta tri glavna uzroka i promijene?
Na sastanku Povjerenstva za praćenje državne mature zatražila sam razvoj i provedbu nekoliko kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera. Ovdje navodim neke od njih.
1. Analize rezultata i povratnu informaciju školama o rezultatima njihovih učenika na temelju koje će se napraviti analiza jaza između ocjena na maturi i ocjena u školama na temelju ovogodišnje mature. Prirodno je da neka razlika postoji jer se u školi ipak vrednuje širi spektar postignuća nego na maturi, ali ne i da ta razlika bude ovako velika kakva je danas. Primjer tome je da je na višoj razini matematiku palo 33% učenika koji su u školi imali ocjenu 5 ili 4 iz matematike. Uvođenje kurikularne reforme osigurava edukacije za učitelje i nastavnike koje dugoročno predstavljaju jedino smisleno rješenje ovakve situacije.
2. Uvođenje novih kurikuluma obaveznih predmeta državne mature i u četverogodišnje strukovne srednje škole koji su usporedivi gimnazijskima kako bi se osigurali jednaki uvjeti za učenike strukovnih škola kod pristupa obaveznim predmetima državne mature.
3. Otvorit ćemo i raspravu o dugoročnom razvoju državne mature, pa i o strukovnoj maturi, kako to predlaže prof. Vinko Bajrović u Slobodnoj Dalmaciji, ali treba biti svjestan da prije bilo kakvih promjena u tom smjeru mora biti riješeno pitanje priznavanja takve mature kod upisa na fakultete.
4. U pripremi za maturu 2022. tražim od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja da se osigura relevantnost (mapiranje ishoda učenja kurikuluma koji se izučava i u školama), pouzdanost i standardizaciju (npr. preko banke zadataka). Prije te nove mature potrebno je pripremiti i "probnu maturu" kako bi se ispitali različiti aspekti promjena da se ne dogodi da se sustav "vježba" na učenicima kojima je matura važan instrument za upise na visoka učilišta.
5. Zaustavljanje širenja fragmentacije ispita državne mature koje ide u smjeru da se ispiti državne mature dijele na dva ili više dijelova s posebnim pragovima koji idu prema tome da se sve veći broj ishoda provjerava na državnoj maturi te tako povećava stres učenika i nepovjerenje u škole da mogu osigurati poštenu provjeru. Postoji i zahtjev da se strani jezik provjerava u tri dijela i da svaki dio ima svoj prag te da se na svakom dijelu može pasti! Međutim, treba osigurati da se npr. samo uz vrlo visoki postotak rješivosti ostatka ispita na državnoj maturi iz Hrvatskog jezika može kompenzirati nedostatak bodova na eseju.
6. Pripremu sustava nacionalnih ispita koji će se provoditi ranije tijekom školovanja i služiti pružanju povratne informacije školama o njihovoj kvaliteti, a učenicima bi služilo i kao vježba za ispite državne mature.
I na kraju, nema brzih rezultata, posebno u sustavu koji se nije predugo mijenjao, ali i najzahtjevniji put započinje prvim korakom. I te prve korake u reformi upravo radimo.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
MINISTRICE, TKO JE DAO SUGLASNOST DA SE 24 SATA DNEVNO VRTI PROGRAM NA KANALU 901 BLUE ???????????????