Top News
814 prikaza

Ministar-rasipnik mrzi grožđice, a časna sestra ga je tjerala da ih jede

Siniša Varga
Patrik Macek (PIXSELL)
Varga je odrastao u predgrađu Toronta, nakon što su njegovi roditelji u Kanadi potražili bolji život

Zasad se nije proslavio ministarskim potezima, ali je aferama. Uzeo je poticaj za kupnju električnog automobila te kupio najskuplji stol za sastanke. 

Na skijanje ga je odvezao službeni vozač, a posljednji biser je izjava da “voli sestre u pripijenom”.

Siniša Varga | Author: Express Express

Rođeni Zagrepčanin Siniša Varga (49) odrastao je u predgrađu Toronta. Djetinjstvo pamti po orahnjači s grožđicama, koju nije podnosio, i časnoj sestri Terezi koja ga je u vrtiću tjerala da je jede svaki dan.

Svoj put od Zagreba do Toronta počeo je sa samo dvije godine. Roditelji su napustili Hrvatsku u potrazi za boljim životom. Majka ekonomistica u Torontu se zaposlila u banci, a otac diplomirani inženjer strojarstva Kanađanima je dizajnirao sustav hlađenja za atomske centrale. 

Obitelj su u Kanadi povećali za još jednog člana, Sinišina brata Tomislava. Kako se Varga i danas muči s jezikom koji bi mu trebao biti materiji, iako je u Saboru otkrio da mu je prvi jezik engleski, toliko su se s njegovim imenom mučili prijatelji u Kanadi. Siniša nisu mogli izgovoriti. Zbog toga ga i danas nazivaju skraćeno Sin. 

Djetinjstvo je proveo u zelenim parkovima North Yorka, predgrađa Toronta. Koliko god tisuća kilometara bili daleko od doma, iseljenici Hrvatsku ne zaboravljaju. Zbog toga se okupljaju u hrvatskim društvima da osjete dašak domovine. 

Siniša Varga | Author: Davor Visnjic (PIXSELL) Davor Visnjic (PIXSELL)

Tako se i Sinišin otac pridružio hrvatskom društvu u Kanadi. Ondje je i ministar pronašao svoje mjestu plešući folklor za Kulturno-umjetničko društvo “Zrinski-Frankopan”. Istodobno je trenirao nogomet i plivanje, da bi kao osmaš postao omladinski prvak Toronta u plivanju.

Ipak, hokej mu je bio san i ostao najdraži sport, pa i danas odlazi na utakmice zagrebačkog Medveščaka. Prve knjige čitao je u katoličkoj osnovnoj školi za djevojčice i dječake.

Uz to je dva puta na tjedan vježbao folklor, a vikendi su bili rezervirani za nastupe. Bila je to priprema za strogu srednju školu koja je uslijedila.

Bijela košulja, sive hlače, tamnoplavi sako s amblemom škole i bordo kravata krasili su Vargu u srednjoškolskim danima. Pripremao se u St. Michael’s College School za visoko obrazovanje. Za razliku od naših srednjih škola, u Kanadi se, kako sam kaže, manje “buba na pamet”, a više radi na metodama rješavanja problema što mu je kasnije u Hrvatskoj predstavljalo problem.

Siniša Varga | Author: Igor Kralj (PIXSELL) Igor Kralj (PIXSELL)

Njegova srednja škola slovi za drugu najbolju u zemlji. Ona ga je trebala pripremiti za prestižno istoimeno sveučilište, no životni put ga je odveo do zagrebačkog Stomatološkog fakulteta.

Ljetne praznike započeo bi s bratom i stjuardesama na aredromu. Putovali bi sami baki i djedu u Zagreb, pa uživali na Rabu do početka nove školske godine.

Roditelji bi im se pridružili kasnije zbog posla koji nisu mogli napuštati kad je njima dvojici završavala škola. U “zlatnim osamdesetim” vratio se u Hrvatsku zahvaljujući Slovencu koji je kod njegove bake i djeda bio podstanar.

On mu je prenio ljubav prema liječničkom pozivu jer je hvalio naše fakultete, dok je sam u Zagreb došao na specijalizaciju. Tako se Varga iz komocije Kanade vratio u domovinu 1983. Iz zemlje gdje mu nije nedostajalo ptičjeg mlijeka došao je u zemlju koja je oskudijevala šećerom, kavom, uljem...

Siniša Varga i Rajko Ostojić | Author: Robert Anić (PIXSELL) Robert Anić (PIXSELL)

Zemlju u kojoj se autom moglo voziti svaki drugi dan zbog nestašice goriva. Iza sebe je, uz roditelje i brata, ostavio u Kanadi djevojku, također Hrvaticu. Udaljenost im je presudila. Nije upisao Medicinu već Stomatološki fakultet, a prvu godinu je proveo u suživotu s djedom i bakom. 

Nakon toga se osamostalio zahvaljujući prevođenju znanstvenih članaka od kojih je plaćao stanarinu u iznajmljenom stanu u Martićevoj ulici. Bio je popularan među kolegama studentima zbog Applea II Plusa I 9-igličnog matičnog pisača.

U njegovu stanu bilo je kao na kolodvoru jer su svi dolazili učiti kod njega i pisati radove za fakultet. Dio prijateljstava iz studentskih dana sačuvao je do danas. Jedan od njih je današnji dekan Stomatološkog fakulteta Hrvoje Brkić.

Informatička pismenost bila mu je jača strana, a slabija mu je bilo učenje podataka na pamet jer se tijekom srednjoškolskog obrazovanja navikao na sasvim drugi sistem učenja. Okušao se i u novinarskim vodama.

Siniša Varga | Author: Davor Puklavec (PIXSELL) Davor Puklavec (PIXSELL)

Tijekom studija radio je kao spiker i urednik na Omladinskom radiju. Ljubav prema folkloru zamijenio je rockom, pa se sa studentskim društvom znao opuštati uz zvukove novog vala u Kulušiću, Lapidariju i Saloonu.

Priznao je da je u Kanadi znao kršiti stroge zakone za maloljetnike vezane za konzumaciju alkohola. Mjesto “zločina” bio je prostor iza hrvatske crkve. Ondje su se održavale zabave, pa su znali kriomice piti vino i rum-colu.

Rijetko su se toga mogli domoći, između ostalog, zbog visokih cijena alkoholnih pića. Zlatne osamdesete u kojima je dva puta bio odlikovan nagradom Rektora Sveučilišta zamijenile su ratne devedesete. Nakon ženidbe 1989. i diplome 1990., Varga se kao dragovoljac Domovinskog rata pridružio mobilnoj kiruškoj ekipi pri Glavnom sanitetskom stožeru RH. 

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Nakon rata specijalizirao je stomatološku protektiku u Stomatološkoj klinici bolničkog centra Zagreb, a dio prakse odradio je u švedskom Göteborgu. Bio je prvi Hrvat koji se obrazovao i specijalizirao na Barenmark Implantology Clinic. 

Siniša Varga | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Krajem ‘90-ih vodio je Ambulantu za kiruršku protektiku u KB Dubrava. Ima diplomu međunarodnog menadžera u zdravstvu. Radio je kao konzultant Svjetske banke na projektu hrvatske zdravstvene reforme dok je istodobno bio pomoćnik ravnatelja KB-a Dubrava.

Biografija mu je ispunjenja sudjelovanjima na brojnim međunarodnim konferencijama od Washingtona i Montreala pa do Londona, Pariza, Beča, Bruxellesa, Budimpešte, Beča... 

Autor je dvaju poglavlja u sveučilišnim udžbenicima na Stomatološkom fakultetu. U politici se, prema njegovim riječima, našao jer se problem u zdravstvu ne može riješiti bez politike. SDP je bio najbliži njegovim svjetonazorima, no ističe kako nije političar u punom smislu riječi.

Prednošću smatra što nema stranačku funkciju i što mu je najveći domet sastanak u mjesnoj zajednici. Ipak, nije baš tako apolitičan kako se voli predstavljati. Njegova je majka političku karijeru počela 1990. u hrvatskom veleposlanstvu u Kanadi. 

Nakon povratka u Hrvatsku postaje članica Kluba povratnika pri Matici iseljenika, organizaciji iz koje se “regrutirala” elita za HDZ. Blisko je surađivala s Ljerkom Mintas Hodak, Jadrankom Kosor i predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović. 

Siniša Varga | Author: Patrik Macek (PIXSELL) Patrik Macek (PIXSELL)

Verica Varga je uvijek njegovala nacionalni naboj u obitelji, a i velika je vjernica. Siniša Varga, čini se, ne njeguje takav stav.

Završio je u Račanovoj vladi gdje je bio pomoćnik ministra zdravlja i socijalne skrbi od 2002. do 2004. godine. Tek šest godina poslije postao je član SDP-a, a to mu je donijelo poziciju ravnatelja HZZO-a, a onda i ministarsku funkciju u Milanovićevoj vladi. 

Impresivnu biografiju uspio je zasjeniti nizom afera koje su isplivale na površinu otkako je preuzeo Ministarstvo zdravlja. U sedmomjesečnom vođenju Ministarstva zdravlja uspio je zaraditi kaznu od 20.000 kuna Povjerenstva za sukob interesa i navući Povjerenstvo da ga istražuje po pitanju još dva slučaja. 

Na vidjelo su isplivali i kosturi iz HZZO-a, poput neshatljivo skupog uređenja sobe za sastanke i angažiranja vanjske PR agencije za uređenje stranice na Wikipediji. Uspio je navući bijes javnosti zbog korištenja službenog automobila za posjet talijanskom skijalištu, a i dobiti subvenciju Fonda za zaštitu okoliša od 30.000 kuna za privatnju kupnju električnog auta.

Siniša Varga | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

Naime, Varga se našao u sukobu interesa jer je odobrio da Ministarstvo zdravlja bude pokrovitelj kongresa “Renesanse primarne zdravstvene zaštite” u organizaciji udruge Centar izvrsnosti medicinskih struka, čiji je bio osnivač i član. 

Za to su izdvojili 50.000 kuna. Povjerentsvo ga je na kraju kaznilo s 20.000 kuna jer je kao ministar novcem državnih obveznika platio pokroviteljstvo svojoj udruzi. Ujedno su pokrenuli i drugi postupak jer sumnjaju da je, nakon odlaska iz KB-a Dubrava, gdje je bio zaposlen, na dužnost direktora HZZO-a 2012., od bolnice nastavio primati stalni mjesečni honorar za edukaciju specijalista stomatološke protetike u Klinici za kirurgiju lica, čeljusti i usta.

Varga je posao edukatora obavljao dva puta na tjedan po osam sati, a za svaki dolazak bio je plaćen 415 kuna. Za to je u 2012. godini primio 30.710 kuna te u 2013. ukupno 36.935 kuna. 

Sporno je to što je ugovor o poslovnoj suradnji potpisan između KB-a Dubrava i HZZO-a, ali se iznos izravno uplaćivao na Vargin račun i obračunavao kao njegov drugi dohodak, kao i to što je Varga, osim poslova edukatora, radio i druge poslove. Uz to, istražuju i subvenciju koju je dobio od Fonda za zaštitu okoliša od 30.000 kuna za privatnu kupnju hibridnog automobila. 

Ministar zdravlja je za taj slučaj sam zatražio mišljenje Povjerenstva, ali prekasno. Javni poziv bio je raspisan u lipnju, Varga je mišljenje od Povjerenstva zatražio u rujnu, a novac mu je isplaćen u studenom prošle godine. 

U zadnjoj godini vođenja HZZO-a Varga je dao urediti sobu za sastanke u Margaretskoj 3 za 1,2 milijuna kuna. U to je bila uračunata audiovizualna oprema, izrada nacrta, isporuka namještaja, radovi održavanja interijera i nadzor tih radova. Radi se o prostoriji od 50 kvadrata. 

Siniša Varga | Author: Zarko Basic (PIXSELL) Zarko Basic (PIXSELL)

Postavlja se pitanje zbog čega su se upuštali u takav trošak u ova krizna vremena. Usporedbe radi, u HZZO-ovim prostorima Dalmatinske 8 se desetak djelatnika nagurava u 50-ak kvadrata s registrima kojima su popunjeni svi kutevi prostrija, a radnici rade na zastarjeloj opremi.

U takvim uvjetima odlučuju o sudbinama teško bolesne djece koja čekaju na operacije te im plaćaju zahvate i bolničku skrb za sve što se u Hrvatskoj ne može napraviti.

Varga se primjerice nije njih sjetio da im omogući bolje uvjete rada jer je očito soba za sastanke bila veći prioritet. Za uređenje stranice HZZO-a na Wikipediji dao je 50-ak tisuća kuna. Zadnja afera koja se spominje jest posao Ministarstva zdravlja vezan za osiguranje bolnice.

Varga je bez javnog natječaja angažirao tvrtku Gras Savoye Croatia čiji je prokurist i 20-postotni dioničar Hrvoje Vojković, nekadašnji HSLS-ovac i bivši šef Croatia osiguranja. Osiguranje 42 bolnice trebalo bi stajati sedam milijuna kuna. Uz sve ovo, uspio se poskliznuti i na korištenju službenog Audija.

Slikali su ga 14. prosinca u talijanskom skijalištu u Sextenu u talijanskim Dolomitima. Vozio ga je službeni vozač u službenom autu.

Iako se pravdao da je to bio službeni put, nakon gotovo tjedan dana se ispričao te sve troškove putovanja, oko 3600 kuna, podmirio iz svojeg džepa. Nakon svega na pitanje hoće li podnijeti ostavku kaže: “Ne, naravno da ne, zbog.. zašto...?”.

Kolumnisti 24sata analiziraju rad Siniše Varge

Skandali i afere

Boris Rašeta: Iz ničega stvara skandal. Pokrenuti odmazdu zbog tipfelera Varga-Vraga, znak je da je taštiji od Milanovića

Ivan Pandžić: Neki njegovi prethodnici su spržili milijune u jednoj aferi, on je odlučio to raspodijeliti na sitno. Svaki tjedan jedna. Ne zna za sukob interesa

Neracionalna potrošnja

Boris Rašeta: Ne zna stati kad je riječ o trošenju. Vojska savjetnika, detektivi, sigurna soba, poslovi s Hrvojem Vojkovićem, skijanje, život na visokoj nozi

Ivan Pandžić: Ove godine HZZO ima dvije milijarde kuna više nego lani. Vidimo li rezultate? Ne. Samo oprema svoj ured, daje svojoj udruzi, troši na aute...

Red, rad i disciplina

Boris Rašeta: Izgleda disciplinirano i vrijedno, ali je li to bilo na opću korist ili nije, moći ćemo reći tek kad iduća vlada podvuče crtu pod uspjehe ove.

Ivan Pandžić: Uspio je sniziti cijene lijekova i progurati plan da bolnice budu plaćene po učinku. Ali kažnjavanjem zbog tipfelera mu nije trebalo

Ima li dobrih strana?

Boris Rašeta: Zasad ništa. Ostat će upamćen po aferama, a ne kao čovjek koji je donio išta dobro za zdravstvo

Ivan Pandžić: Egocentričan, suosjećanje pokazuje kada ga natjeraju. Stručnost i dobri potezi zato padaju u drugi plan

Ukupna ocjena

Boris Rašeta: -1 (Ostat će upamćen po ‘pripijenem odorama’, i skijanju, što je u zemlji čiji ministri ostaju upamćeni po krađama milijuna više jadno nego strašno)

Ivan Pandžić: 1 (Puno obećanja reformi čiji rezultati se zasad ne vide. Ako zaista bolnice za pet mjeseci ne budu u gubicima, a liste čekanja kraće, dobit će veću ocjenu.)

  • Avatar una1
    una1 14:21 11.Svibanj 2015.

    Šteta,impresivna biografija,koju je zasjenila ministarska fotelja u kojoj se nije snašao.