Top News
11159 prikaza

"Milanović treba biti predsjednik. Evo i zašto"

Sabina Glasovac
Igor Kralj/PIXSELL
SDP-ovka iz Zadra tumači zašto je baš Zoran Milanović najbolji kandidat za predsjednički mandat

Baš u srijedu, dan nakon što je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak došla na sastanak mentora za kurikularnu reformu, koja se od početka ove školske godine eksperimentalno uvodi u neke osnovne i srednje škole, Sabina Glasovac podsjetila je što je SDP-ova vlada htjela izmijeniti reformom školstva i što nedostaje “Školi za život”.

Uvodi se eksperimentalni program ‘Škola za život’. Nekoć ste bili savjetnica ministra Jovanovića i pomoćnica ministra Vedrana Mornara, pa me zanima kako ocjenjujete program. Koje su mu prednosti, a koje mane?

Očito projekt ‘Škola za život’ ide a da ne znamo rezultate eksperimenta koji se provodio u 75 škola prethodne godine, što je prilično neobično jer se radi o osjetljivom projektu koji se provodi na djeci, a valjda nitko u ovoj zemlji ne želi od djece raditi pokusne kuniće. Mislim da su jasan stav i ozbiljnu bojazan o nedovoljnoj pripremljenosti projekta iskazali Agencija za odgoj i obrazovanje te Udruga srednjoškolskih ravnatelja, ali i sindikat Preporod, koji je u dva tjedna prikupio oko 3000 potpisa obrazovnih radnika koji pozivaju Vladu i premijera da se projekt prolongira za godinu dana jer nisu temeljito provedene pripremne radnje. I roditelji upozoravaju da ne znaju što ih čeka. Ako sve ravnatelje uključite u novi program tek u svibnju, a krovnu Agenciju za odgoj i obrazovanje tek u srpnju, to zaista govori da je riječ o nedovoljno pripremljenom, necjelovitom i kozmetičkom projektu sa snažnim PR-om. Kao osoba koja više nije aktivan sudionik procesa u ministarstvu i koja situaciju promatra sa strane, nemam razloga ne vjerovati učiteljima, nastavnicima, Udruzi srednjoškolskih ravnatelja ili Agenciji. Iskreno, više vjerujem njima nego PR ministrici.

Prije pet godina donesena je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Kako je vaša vlada htjela stvoriti ‘zadovoljne i kreativne učenike i motivirane nastavnike’, što su sad glavni ciljevi ‘Škole za život’?

Jedino mogu reći da projekt ‘Škola za život’ nije cjelovita kurikularna reforma i da nije usklađen sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije donesenom u Saboru. Budući da je Strategija usvojena u Saboru bez ijednoga glasa protiv, ona nije strategija SDP-a ili jedne Vlade nego službena strategija Republike Hrvatske. Umjesto da su nastavili s projektom započetim u vrijeme vlade Zorana Milanovića, i na kojem je tad radio velik broj stručnjaka, ova vlada i ministarstvo odstupili su od mnogo toga. Prije svega od 9-godišnjeg obveznog obrazovanja, od posebnih programa za darovite učenike i djecu s teškoćama, izbacili su manje obveznosti, a više izbornosti u višim razredima gimnazije. Nadalje, odustalo se od promjene načina praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja, promjene državne mature i sustava natjecanja te snažne edukacije i pripreme nastavnika i učitelja, bez čega je također nemoguće provesti novu kurikularnu reformu.

Osim toga, umjetničke škole su potpuno zaobiđene u ovoj reformi, a odustalo se i od periodičkog, kontinuiranog vanjskog vrednovanja znanja i ukidanja prosjeka ocjena, koje smo zamislili u tom sustavu. Sve u svemu, Blaženka Divjak reformu je svela na formu.

Nedavno su hrvatski maturanti imali poražavajuće rezultate na državnoj maturi prema programu PISA. Ne čini li vam se da nisu samo učenici krivi?

S obzirom na naša ulaganja u obrazovanje, u komparaciji s nekim drugim europskim zemljama, i prilično zastarjeli obrazovni sustav, naši učenici i dalje postižu na međunarodnim natjecanjima izvanredne rezultate, odnose pobjede, upisuju ugledne fakultete i postaju vani jako cijenjeni stručnjaci. No poanta obrazovanja je primjena znanja, kako će vam ono što ste naučili u školi pomoći da postanete sretan, zadovoljan, poduzetan i progresivan pojedinac kod kuće, u društvenoj zajednici i na radnome mjestu. Tu zakazujemo. Činjenica je da državna matura, kao dio vanjskog vrednovanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja treba doživjeti određene promjene, ali nije dovoljno mijenjati državnu maturu, nego i cijelu paradigmu obrazovanja. Tek onda ćemo imati bolje rezultate. Upravo je ministrica Blaženka Divjak ta koja je odustala od promjene te paradigme. Mi smo htjeli da učenici tijekom školovanja dobiju objektivniju informaciju o svom znanju. Da ocjene budu objektivni, ali ne i jedini pokazatelj naučenog, i da se znanje ne vrednuje samo na završnom ispitu. Kombinacijom ocjena i vanjskog vrednovanja tijekom obrazovanja kroz nacionalne ispite omogućili bismo stvarniju sliku znanja, učitelji i nastavnici dobili bi jasnije putokaze, a učenici i roditelji jasniju povratnu informaciju na čemu treba još poraditi da bi djeca postigla individualni maksimum.

Profesor Zlatko Šešelj, osnivač privatne Klasične gimnazije, argumentirano se pitao zašto u Hrvatskoj učenici moraju piti apaurine kada dobiju četvorku jer se neće upisati u ‘bolje’ škole. Zašto uopće u Hrvatskoj postoje ‘bolje’ i ‘lošije’ škole, kad bi sve trebale biti iste, za isti novac koji odvajaju svi porezni obveznici?

To je odlično pitanje. Hrvatski obrazovni sustav je, nažalost, ne samo u kvaliteti obrazovanja nego i u opremljenosti i dostupnosti obrazovanja, jako neujednačen. Svako dijete zaslužuje i ima pravo na jednako kvalitetno obrazovanje tijekom i jednaku startnu poziciju na početku školovanja. Nažalost, školovanje je postalo prevelik stres za učenike i roditelje, gdje se zanemaruje sadržaj i stvarno znanje i sve se svodi na ganjanje prosjeka. Zato smo trebali, uz kurikulume, trebali mijenjati i način poučavanja, ispitivanja i vrednovanja nečijeg znanja. Ocjena ne bi trebala biti jedini kriterij za upise u škole i pokazalo se po prosjecima ocjena, pa čak i po rezultatima državne mature, da to nije objektivni pokazatelj nečijeg znanja. Express: Kad bi sutra bili izbori, s kim bi SDP koalirao da osvoji vlast? Da se vas pita, bi li Plenkovićev HDZ došao u obzir?

Drago mi je da povjerenje građana u SDP raste. Nikakve ‘neprirodne’ koalicije ne dolaze u obzir i ruše vam integritet. Pogledajte što se dogodilo s HNS-om. Možemo koalirati samo s onima koji dijele vrijednosti bliske socijaldemokraciji, koji su spremni voditi nekorumpiranu politiku, raditi za ljude, a ne za sebe. Koalicija s HDZ-om je apsolutno neprihvatljiva. HDZ je tipičan primjer kako vuk dlaku mijenja, ali ćud nikad. Pa s HDZ-om se nije mogao postići ni nacionalni konsenzus o obrazovnoj reformi, koja je u interesu budućnosti Hrvatske. Što onda dalje očekivati? Imali smo posljednji put nacionalni konsenzus o ulasku u NATO i EU. Nakon toga s ovakvim HDZ-om nije moguć nikakav dogovor na javnim politikama. Oni se, nažalost, nisu puno promijenili u posljednjih 15-20 godina. Može ta stranka promijeniti predsjednika stranke i premijera, ali ne mijenjaju način na koji upravljaju Hrvatskom. Uvijek se sjećam riječi pokojnog predsjednika Račana – ‘izbori se mogu izgubiti, ali obraz ne’. Ako idete u ideološki i svjetonazorski neprincipijelne koalicije, kad-tad dolazi do suštinskih previranja, politička previranja uguše sadržaj, blokiraju rad i građani postaju taoci neslaganja i trvenja među partnerima. U takvim kombinacijama SDP ne može i ne bi trebao sudjelovati.

Živite u Zadru. Jeste li zadovoljni turističkom strategijom grada?

Benefit koji imamo od turizma nije u reciprocitetu s ulaganjima lokalne i državne vlasti u grad u posljednjih 20-ak godina. Kao osoba koja beskrajno voli ovaj grad jako sam razočarana da su nas u sadržajnom smislu prešišali i Split i Šibenik. Zadar je postao tranzitni turistički grad, u kojem se gosti zadržavaju samo nekoliko dana jer im ne nudimo ništa – ni festivala ni kulturnih događaja. Stihijski razvoj i bezidejnost tek će doći na naplatu turizma, a tmurne nam godine, kad je u pitanju benefit od turizma, tek predstoje.

Za SDP je, izgleda, Zadar doista neosvojiva utvrda HDZ-a?

Velika većina građana ne izlazi na izbore i onda o pobjedniku odlučuje manjina, koja je u velikom dijelu tradicionalno ili interesno vezana uz HDZ.

Vjerujete li da Milanović ima šanse na predstojećim predsjedničkim izborima? Njegovi glasači zamjeraju mu podilaženje desnici na parlamentarnim izborima 2015. i osjećaj da se nije previše naradio u prve dvije godine mandata.

Može se Zoranu Milanović zamjerati svašta, ali gledajući političku kompletnost, u odnosu na druge predsjedničke kandidate, on je svemirski brod. Milanović nije jednadžba s nepoznanicama, s njim znate na čemu ste, jedini je kandidat koji ima veliko upravljačko političko iskustvo, uključujući i greške, iz kojih se uči, posjeduje snažan politički eros, razumije unutarnje i vanjske političke procese, spreman je na suradnju, ali se ne boji braniti stav i interese Hrvatske ni pred kim. Vjerujem da će Hrvatskoj vratiti ponos, instituciji predsjednika dostojanstvo, službenoj politici Hrvatske kičmu i jasan stav, a životu u Hrvatskoj osjećaj ugode, mira, slobode, pravde, jednakosti, uključivosti i napretka.

  • kamilo 04:42 28.Kolovoz 2019.

    Znalismo dasi glupa ali nismo mislili dastoliko pokazujes kada mozes da kazes daje milanovic najbolji kandidat scim je topokazao staje to ono napravio u toj dugoj prespavanoj politici

  • BESTpartizan 21:38 27.Kolovoz 2019.

    hoće jer kolindu ne podupiru ni hdzovci, tko je kolakušić?škoro bi glumio tuđmana...