Sve do nedavno, najvažniji put migranata u Europu izgledao je otprilike uvijek isto: krijumčari uzmu migrante na libijskoj obali, a kad se trošni čamac nađe u nevolji, a to je skoro uvijek, migrantima u pomoć stiže brod humanitaraca iz EU ili talijanski patrolni brod. Nakon kraćeg razgovora odvodili bi ih u Italiju. Put je prepun opasnosti, a Mediteran je za migrante posljednjih desetljeća najsmrtonosnije područje na Zemlji.
Ponekad bi putovanje omela libijska obalna straža, ali velika većina onih koji bi se uputili prema Europi, tamo bi u pravilu i stigla, ukoliko bi preživjeli putovanje.
Između 2015. i 2017. godine, prema podacima Ujedinjenih naroda koje je analiziralo The Washington Post, oko 95 posto migranata koji su odabrali tzv. središnji mediteranski put, završili bi na obali Starog kontinenta.
Prošlog mjeseca, međutim, stopa uspjeha bila je 45 posto - najniža u posljednje četiri godine. Patrole su presrele veliki broj migranata koji su se vratili u Sjevernu Afriku. No povećao se broj poginulih. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, samo u lipnju su poginule 564 osobe - ili više od 7 posto onih koji su pokušali prijeći. To je najviši postotak u posljednje tri godine. U godinu dana, 3,4 posto onih koji su se odlučili na putovanje je umrlo, što je za 1,3 posto više od prošle godine.
Neki stručnjaci smatraju da se migracije prema Europi neprimjetno mijenjaju i to od početka 2016. godine, otkad je EU postigla dogovor s Turskom, nadajući se da će tako zatvoriti migrantske putove prema Grčkoj i dalje prema zapadnoeuropskim zemljama.
Evo i što se promijenilo: Mnogi migranti ne kreću prema Europi jer ne mogu probiti libijske teritorijalne vode zbog tamošnje patrolne flote. Obalna straža, koju je počela financirati EU i talijanski fondovi, postala je važan igrač u sprečavanju migrantskih brodova na Mediteranu
Libijska flota postoji već godinu i pol, no u međuvremenu su postali vrlo vješti u hvatanju brodica, te migrante zadržavaju unutar svojih granica.
Godine 2017. Libijska obalna straža uspjela je uhvatiti spriječiti tek jednog od devet migranata, a danas je 2 od 5. U lipnju presreli su 47 posto migranata.
No, EU im je udvostručila pomoć. Nakon summita o migraciji u lipnju, čelnici država dogovorili su se da će povećati potporu libijskoj obalnoj straži, te da ostala plovila na Mediteranu ne bi trebala 'ometati' ove operacije. Vođe su predložili stvaranje prihvatnih centara u Sjevernoj Africi gdje bi migranti mogli biti prethodno provjereni i otamo podnositi zahtjeve za azil.
Suradnja s Libijom ključni je razlog tako drastičnog smanjenja broja migranata u Italiji, naročito u odnosu na 2015. godinu kad je više od milijun izbjeglica i tražitelja azila uspjelo stići morem do Europe. Ove godine broj dolazaka u prvih pola godine, bio je 52.000.
Unatoč tome što Europa želi 'autsorsati' patrole, Libija ne udovoljava međunarodnim standardima pomorske sigurnosti u lukama. Stoga su humanitarni, komercijalni ili brodovi talijanske obalne straže, dužni migrante odvesti u neku drugu luku. Do sad je to obično bila Italija, no nakon dolaska na vlast populista, ova zemlja se tome odupire.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini - član ekstremno desne stranke - nedavno je rekao da Italija više ne želi samostalno podnositi tako veliki teret. Stoga je zatvorio talijanske luke humanitarnim brodovima, a zaustavio je i talijanske patrolne brodove.
U nekoliko slučajeva, ova zemlja je uspjela natjerati druge članice EU na ad hoc pregovore o tome kamo će poslati spašene migrante. Čak i kad pregovori završe sporazumom, nekoliko zemalja je preuzelo dio do 450 ljudi koje je spasio veliki ribarski brod. Humanitarci su stoga optužili EU koja dovodi u opasnost one najslabije igrajući se njihovim sudbinama zbog politike.
Talijanski ministar Salvini je nedavno predložio da se libijske luke jednostavno proglase sigurnima, što bi omogućilo europskim brodovima da migrante vraćaju u tu zemlju. Prema talijanskoj novinskoj agenciji ANSA, Salvini smatra licemjernim od EU što daje novac Libiji za unapređenje njihove patrolne flote, kupovinu novih brodova i treninge, a onda istovremeno njihove luke neadekvatnima za prihvat brodova.
"U međuvremenu, podaci sugeriraju da se stvara novi migrantski put na zapadnom Sredozemlju. Nije jasno je li pomak izravni odgovor krijumčara ili je riječ o kaosu. No prošli mjesec Španjolska je po prvi put postala najprometnija točka dolaska migranata morskim putem.
Maroko postaje konkurencija Libiji i najprometnije mjesto za prometovanje krijumčarskih brodova. Onima koji uspiju napustiti Maroko, izgledi da se domognu europskog kopna su znatno veći. U prvih 20-ak dana srpnja ovim je putem u Španjolsku stiglo oko 3.600 migranata što je tri puta više nego što ih je stiglo u Italiju.
Stručnjaci još uvijek ne znaju točan razlog povećane smrtnosti. Broj poginulih mijenja se iz mjeseca u mjesec, ovisno o većim pomorskim havarijama, no u lipnju srećom nije bilo ni jedne.
Jedno od donekle logičnih objašnjenja je to što je sad daleko manje humanitarnih čamaca za spašavanje koji patroliraju tim područjem. Naime, nevladine udruge prestale su patrolirati zbog sigurnosnih razloga, nakon sukoba s libijskim patrolnim odredima.
Trenutačno samo jedna nevladina organizacija iz Barcelone - Proactiva Open Arms, plovi tim vodama u posljednjih nekoliko tjedana. Kad je njihov brod nedavno isplovio u jednu od svojih misija, Salvini im je poručio da će Italiju vidjeti 'samo na razglednici'.
Analitičari ističu da Libija još uvijek nema dovoljno vješte patrolne snage koje bi potpuno samostalno nadgledale vlastite teritorijalne vode.
Federico Fossi iz rimskog ureda UN-a također kaže da ne može objasniti razloge povećane smrtnosti migranata.
"Nije lako to objasniti. Znamo da trenutačno postoji vrlo malo humanitarnih i nevladinih brodova, pa to sigurno ima veliki utjecaj. Mediteran je područje na kojem se okolnosti vrlo brzo mijenjaju i stanje je kaotično. A libijska obalna straža sigurno još uvijek nije igrač koji bi mogao samostalno odigrati rolu koja im je dodijeljena."
