Sjeverna Koreja granicu djeli sa tri države - Južnom Korejom, Rusijom i Kinom. Upravo Federativna republika Rusija planira napraviti most koji će ju spojiti sa Sjevernom Korejom - doslovno i metaforički. Osim nedavnih diplomatskih napora SAD da popravi odnose s komunističkom zemljom s kojom ima granicu dugu samo 17 kilometara na rijeci Tumen i njezinom estuariju na sjeveroistoku države.
Postoji jedan prijelaz preko rijeke imena "most prijateljstva". Otvoren je 1959. godine kako bi se moglo putovati vlakom. Ovog su tjedna, piše Washington Post, ruski predstavnici otišli u Sjevernu Koreju kako bi predložili gradnju i otvaranje još jednog mosta. Post piše kako dvije države žele nadići odnos temeljen na tenzijama i sankcijama, posebno ako se uzme da State Department tvrdi kako je na "privremenom radu" u Rusiji barem 50.000 građana Sjeverne Koreje koji s pola milijarde dolara godišnje "podupiru" Kim Jong Una i njegov nuklearni program.
Vijeće sigurnosti donijelo je rezoluciju prema kojoj države članice mogu imati kvote za radnike iz Sjeverne Koreje no ne smiju odobravati nove radne dozvole. Prema odlukama iz najnovije runde sankcija i prema rezoluciji 2397 svi radnici iz Sjeverne Koreje moraju biti poslani kući do 2019. što će uvelike smanjiti dotok novca Pjongjangu.
Međutim nema točnih podataka o tome koliko radnika trenutno prebiva u Ruskoj federaciji niti koji će ih mehanizmi natjerati da od tamo odu. Restrikcije su donesene prošlog prosinca kada je ograničen i uvoz nafte, mašinerije i metala u Sjevernu Koreju, a do tih je regulativa došlo nakon što je Pjongjang ‘odradio’ još jednu raketnu vježbu.
Novi prijelaz omogućiti će da vozila ne trebaju putovati duljim putem preko Kine.
- Postoje 23 prijelaza za automobile između Sjeverne Koreje i Kine, i niti jedna između Sjeverne Koreje i Rusije. Kada uvozimo dobra iz Rusije, ona ne prelaze granicu s Rusijom već onu s Kinom - kaže sjevernokorejski ministar Ro Tu Chol koji je zagovarao da se proširi postojeći most, dok je ministar za razvoj ruskog krajnjeg istoka, Aleksandar Galuška, za opciju gradnje pontonskog mosta.
Nakon jednodnevnog sastanka, piše NK News, odlučeno je kako će se prihvatiti ruska ideja, a analitičar Anthony Rinna objašnjava kako je cilj "izbjeći logističke i tehničke probleme koji bi mogli usporiti ili onemogućiti željeznički promet".
- Trgovina između Sjeverne Koreje i Rusije je gotovo nepostojeća, no čini se da je plan dviju država da se "pojača". Važnost mosta je prvenstveno simbolička, a tek onda praktična - kaže Benjamin Katzeff Silberstein sa Foreign Policy Research instituta.
Rusija i Sjeverna Koreja, naglašava Katzeff Silberstein, imaju dugačku povijest trgovine. Tijekom Hladnog rata Sovjetski je Savez bio najvažniji financijski saveznik Sjeverne Koreje, te je bio direktno zaslužan za više od pola trgovine koju je Koreja ostvarivala sedamdesetih i osamdesetih. Tek nakon kraja komunizma su se Moskva i Pjongjang razišli, i to pod vodstvo novog ruskog predsjednika Borisa Jeljcina koji je htio popraviti odnose sa Seulom. Odnose sa Sjevernom Korejom, ali ne i trgovinu, popravio je Vladimir Putin koji je 2000te i posjetio Pjongjang.
Na putu su im stajale "samo" sankcije UN-a koje je podržala i Rusija, iako ih zaobilazi koliko god može.
- Kao i Sjeverna Koreja i Rusija je pod ekonomskim sankcijama no one nikada nisu utjecale na našu domaću ili vanjsku politiku – rekao je Konstantin Kosačev koji sjedi u odboru za vanjske poslove i napomenuo kako su ‘sankcije uvijek neuspjelo oružje’.
Rusiju se otvoreno optužuje kako radi sve što može da bi potkopala uspješnost pritiska UN-a i SAD-a, pa da i zapošljava građane Sjeverne Koreje i prodaje im naftu
- I unutar sankcija postoji regula koliko nafte možemo prodati Sjevernoj Koreji. Predani smo zajedničkom cilju kojeg je postavio UN – rekao je Kosačev.
- Jasno je da je radi sankcija trgovina između Sjeverne Koreje i ruskog istoka jako umanjena. Željeznička je linija nekada bila važna za transport ugljena sa Sibira, do sjevernokorejske luke Rajin gdje Moskva ima terminal. Sa tog se terminala, barem prije oštrih sankcija 2017., ugljen preusmjeravao po Aziji - kaže Artjom Lukin, profesor međunarodne politike sa sveučilišta u Vladivostoku.
Vrlo, vrlo rijetko granicu preko mosta prijeđu i neki turisti.
- Teško je zamisliti da će Rusi zaista platiti pontonski most, iako će Sjeverna Koreja sasvim sigurno očekivati da Rusija financira projekt. No, ukoliko se politički rizici vezani uz Sjevernu Koreju ne smanje, niti jedan investitor neće ući u projekt - kaže Lukin.
Jasni su, kaže Lukin, benefiti da Rusija ulaže u Sjevernu Koreju. Iako se smatra da Rajin luka gubi novac, terminal bi mogao Rusiji osigurati važan regionalni trgovački centar ukoliko se, vremenom, uklone sankcije. Postoje i nade da se Južna Koreja poveže željeznicom, što bi bila idealna trgovinska ruta od i do Europe preko Rusije, kao i temelj za trans-korejsku plinovod koji bi obje zemlje opskrbljivao ruskim plinom.
