Top News
1137 prikaza

'Masovni lažni potpisi bili bi organizirano kazneno djelo'

Zagreb: Okupljanje GI "Narod odlučuje" uoči predaje Zahtjeva za raspisivanje referenduma Saboru
Patrik Macek (PIXSELL)
Utvrde li previše potpisa mrtvih, izmišljanja osoba, kopiranja lista starih 5 godina, Ustavni sud o pitanjima neće niti odlučivati

O navodnoj aferi s krivotvorenjem potpisa za dvije referendumske inicijative, Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje, morali smo s odvjetnicom Jadrankom Sloković i stručnjakom za ustavno pravo Matom Palićem razgovarati hipotetski. Jer, informacija o tome da je provjeravanjem potpisa utvrđeno da su obje inicijative imale manje pravovaljanih potpisa, još uvijek je neslužbena. Ono što je sigurno jest to da, ako bi se doista pokazalo da inicijative nemaju dovoljno potpisa, značilo bi da je krivotvorenje po svoj prilici bilo sustavno.

"Koliko je meni poznato, nikada u nijednoj referendumskoj inicijativi nije bilo pojave da se kopiraju liste s nekih drugih referendumskih inicijativa. Mada, ne mogu to tvrditi sa sigurnošću", kazala je za Express Jadranka Sloković.

Prikupljanje potpisa za konzervativne inicijative za referendume 2018., Ladislav Ilčić | Author: Dalibor Urukalović/PIXSELL Dalibor Urukalović/PIXSELL

Ona primjećuje da su obje inicijative predale puno više od potrebnog broja potpisa. Narod odlučuje za prvo pitanje predao je 405.352 potpisa, za drugo 407.469 potpisa. Inicijativa koja pak napada Europsku konvenciju o borbi protiv nasilja u obitelji, "Istanbulsku", predala je 377.635 potpisa. A zakonski minimum je 374.740 potpisa.

"Ako bi se pokazalo, govorimo hipotetski, da niti jedna inicijativa nema dovoljno pravovaljanih potpisa, to bi značilo da nepravovaljanih ima zbilja dosta. To onda očito ne bi više bila tek sporadična pojava s tu i tamo nekim potpisom", kazala je Sloković.

O krivotvorenju službene isprave u tom slučaju, odgovorila nam je potom na pitanje, rekla je da bi predavanje potpisa nepostojeće ili umrle osobe svakako bilo krivotvorenje. No, u tom slučaju trebalo bi utvrditi tko je taj potpis točno naveo na listi.

"To može biti i posljedica nesavjesnog rada, u tom slučaju nema umišljaja. Odgovorna osoba mora provjeriti dokumente, što se može pokazati kao ne baš jednostavno, da netko kaže da će osobne dokumente donijeti kasnije, a to ne učini, pa upiše nekoga drugoga. Bio bi problem ako bi se pokazalo da su takve stvari masovnija pojava, onda bi to ukazivalo na postojanje nekog sustava. Ali, s obzirom na to koliko je ljudi prikupljalo potpise... Sigurno je da uzimanje podataka osobe koja je umrla, koja to nije potpisala, čiji podaci su netočni ukazuju, ako je toga više, na to da se sustavno nije radilo kako treba", rekla je dalje.

Narod odlučuje Nedovoljan broj Top News Propali referendum: Lažirali potpise, stavljali mrtve...

Za činjenicu da su referendumske inicijative potpisivali i državljani BiH rekla je da samo po sebi nije problematično tako dugo dok je riječ o nekome tko ima OIB, što znači da ima državljanstvo.

"A ne znam i što su oni u tom dijelu doista trebali kontrolirati, ima li osoba prebivalište ovdje ili tamo, na koji način se to gledalo."

U svakom slučaju, rekla je, odluka Ustavnog suda je konačna jer to je najviše tijelo koje o tim stvarima odlučuje u Republici Hrvatskoj. Isto to rekao je i stručnjak za ustavno pravo Mato Palić. On se osvrnuo na navodno otkriće dodavanja lista ovim referendumskim inicijativama s inicijative za referendum o uvođenju braka u Ustav iz 2013.

Riječ je bila o tome da su, navodno, na listama za referendum iz ove godine, kontrolori pronašli niz potpisa žena za koje se ispostavilo, prvo, da su navedena prezimena koja ne odgovaraju njihovim OIB-ima, a drugo da je riječ o njihovim djevojačkim prezimenima.

"To bi značilo da su se žene koje su se u međuvremenu udale, na novim potpisnim listama potpisivale djevojačkim prezimenom. Koja je logika da netko potpiše sebe krivim prezimenom?", postavio je retoričko pitanje Palić.

Odgovor je jasan, takvo što po logici stvari moguće je samo da je netko unosio potpise žena stare pet godina, ne vodeći računa da su one, ako su se u međuvremenu udale, lako moguće mijenjale prezimena. Palić je objasnio da je procedura sada takva da Ministarstvo uprave prvo treba poslati rezultate Ustavnom sudu, znači gole brojke s objašnjenjem tih brojki. Ustavni sud potom daje svoj zaključak o tim brojkama i to je ustanova i trenutak u kojem se daje pravorijek o tome je li broj potpisa dovoljan ili nije, kao i to zašto su otpali i u kojem broju su otpali nepravovaljani potpisi.

Prikupljanje potpisa za konzervativne inicijative za referendume 2018. | Author: Dalibor Urukalović/PIXSELL Dalibor Urukalović/PIXSELL

"Ako bi se pokazalo da referendumske inicijative nisu udovoljile tom uvjetu, onda se o valjanosti referendumskih pitanja niti ne odlučuje. Ne, nakon odluke Ustavnog suda više nema instance na kojoj se bilo tko može žaliti", kazao je.

On je već ranije govorio za Express da smatra da pitanja inicijative Narod odlučuje nisu neustavna, ali da inicijativa koja cilja Istanbulsku konvenciju jest. Za obje inicijative ustavna stručnjakinja Sanja Barić govorila je da su neustavne.

Mate Uzinić Kontra katolibaniji Top News Biskup Uzinić podsjeća: Kršćani ne moraju biti militantni

"Zaključivanje i sklapanje međunarodnih ugovora prema Ustavu je u isključivoj nadležnosti državnih tijela. Drugo, ta konvencija regulira ljudska prava. Ravnopravnost spada u ljudska prava i u kategoriju temeljnih ustavnih vrednota. Ravnopravnost spolova iz članka 3. temeljna je ustavna vrednota. Kad su u pitanju ljudska prava, ne može se referendumom ukidati, odnosno smanjivati postojeća razina ljudskih prava. Zbog ova dva razloga ta je inicijativa neustavna. Što se tiče referendumske inicijative o izbornom zakonu, upitno je već to da li je uopće potrebno izdvajati izbornu materiju iz izbornog zakona i stavljati je u Ustav. A ako se to već i radi, onda bi to trebalo činiti sveobuhvatno. Ovdje se međutim regulira samo nekoliko elemenata, a ne sveobuhvatno. Čak i ako bismo prihvatili da je to i dobro i moguće, tamo ima nekoliko elemenata koji su ili neprovedivi ili suprotni cilju zbog kojih se navodno uvode", objasnila je, uvjerena da Ustavni sud nikako ne može prihvatiti takva referendumska pitanja.

Istog stava je i Jadranka Sloković.

"Što se tiče Istanbulske konvencije, o tome se uopće ne može razgovarati. Radi se o međunarodnom sporazumu koji je usvojen, ratificiran, prošao je Sabor. Referendumski se to ne može rušiti. Što se tiče volje glasačkog tijela po tom pitanju, za nju se smatra da je izražena trenutkom donošenja odluke u Saboru preko demokratski izabranih predstavnika u Saboru. Što se tiče ograničavanja srpske manjine, ja inače jesam za to da sve bude po zakonu, ali oduzimanje nekome bilo kakvog stečenog prava, smatram da bi bilo vrlo ružni i mislim da to neće proći."

  • aurelio63 23:21 11.Listopad 2018.

    pa zna se da ovi crkvenjaci igraju grdo vidi se tko ih vodi sve lopovi na ne bore se da mirovine budu minimalno 3500 ili za minimalnu plaći od 5500

  • Srebrni 17:17 11.Listopad 2018.

    Tko je BiHancima dao OIB?? Tko im je uopće dao pravo da odlučuju za nešto što se događa u u tudjoj državi. RH ima 350 000 više ljudi na popisu HZZO-A nego stanovnika RH. Do kada će nam sisati krv ti BiHanci ???