Top News
8076 prikaza

Marjan su sadili nacionalisti, talijanaši i budući četnici

Pogled na Split s Marjana
Ivo Cagalj (PIXSELL)
Šumu su njegovali bez razlike i komunisti i ribari, težaci, gospoda... a 150 godina poslije posjeći će je i razrovati, pustiti da umre

Nije Marjan, nego Merjan! 'en ti gospu vlašku!, po tko zna koji put poludio je vječni mizantrop Picaferaj na svog prijatelja Jozu Škovacina... Anegdota iz Smojine "Kronike Velog mista" bila je fiktivna, ali više nego povijesno smislena, jer stari Splićani govorili su za svoj šumoviti poluotok "Merjan" i današnji naziv užasno im je išao na živce, kao još jedna od tolikih novotarija 20. stoljeća i došljaka koji su kontaminirali gradske svetinje tim groznim izričajem. A Marjan je Splitu bio svetinja puno prije Hajduka.

Njegovih skoro 200 hektara pod šumom, s pogledom na more i otoke s jedne, odnosno Kaštelanski zaljev s druge strane, opjevano je bezbroj puta i danas, 167 godina otkako su zasađeni prvi borovi na 500 godina starom Židovskom groblju, Split juri ravno u budućnost 21. stoljeća u kojem će mu se šuma sasvim sasušiti. Razlog je epidemija potkornjaka zbog kojega se sasušilo već svako treće stablo alepskog bora.

Frane Matošić 100. godina Matošića Life Ovako je 1957. trener Hajduka kažnjavao igrače

Prije samo nešto malo više od jedne godine stradalo je bilo tek 13 posto stabala i savršeno je jasno da će još jedna godina katastrofalne nebrige i diletantizma značiti kraj za marjansko zelenilo.

"Tako je, potkornjak. Svako treće stablo je zbog njega narančasto i suši se. A oni žele u užasno kratkom vremenu ta stabla posjeći i ukloniti ih prije proljeća, prije nego što se potkornjak probudi, jer će onda epidemija nastaviti", objasnio je za Express Jurica Pavičić, književnik, kolumnist, filmski kritičar, ali i donedavno višegodišnji aktivist "Inicijative za Marjan".

Proljeće je, znači, trenutak do kojega, ako se problem potkornjaka ne riješi, Split ostaje bez zelenog Marjana. A oni "oni" o kojima Pavičić govori, nadležni su iz "Javne ustanove za upravljanje park šumom Marjan – Split".

Desetljećima, još od 1990., pa i desetljećima još i odranije, gradski oci nisu vodili računa o "plućima Splita" i sada se došlo do toga da "Javna ustanova" planira probiti 14 kilometara puteva po Marjanu kako bi traktorima izvlačili s Marjana svako treće stablo koje posijeku. Do proljeća je još manje od dva mjeseca, usto na Mediteranu ono dolazi i puno ranije, povijesna katastrofa je na pomolu.

"Sad bi oni tu htjeli ući s mehanizacijom kako bi to išlo brže. Njima je u firmi najveći problem kako nositi ta stabla. Najlakše ih je sasjeći, ali ih potom treba odvući do kamiona kroz neprohodni gustiš. Jako su izgubili kad se ukinuo civilni vojni rok, inače bi imali ročnike. Ili bi zatvorenici s Bilica dva dana uživali na svježem zraku...", pričao nam je dalje o problemu Pavičić.

Kao i veliki dio od dvjestotinjak tisuća stanovnika Splita, pa i šire, Pavičić je ogorčen ovime što se događa. Da stvar bude gora, nema nikakvog jamstva da bi sječa, potom i probijanje 14 kilometara zemljanih cesta po Marjanu, doista riješili problem potkornjaka. Posebno zato što se najveći broj zaraženih stabala na hrbatu Marjana nalazi tamo gdje strojevi uopće ne mogu doseći. Prije dva tjedna na Facebooku se pojavila grupa "Naš Marjan" s prijedlogom koji je već u prvih 24 sata prikupio oko 300 lajkova.

"Mislimo da samo ljudi mogu to iznijeti. Ako ne postoji novac za toliku ljudsku snagu mi predlažemo da se pozove građane, vojsku, vatrogasce, Torcidu, tvrtke i ostale organizacije da se pod stručnim vodstvom uhvate ovog posla. Mi smo spremni...", napisali su, zgroženi idejom dovlačenja "bagera na Marjan".

Talijanska fašistička okupacija Splita 1941. Stari Splićani Life Bez Židova, Split bi danas bio 'malo misto' na Jadranu

Cijela ova gužva u doslovno "pet do 12", još malo pa na pragu proljeća, odnosno izbor između dodatnog upropaštavanja Marjana teškim strojevima i poziva Splićanima da masovnim odazivom svojim rukama idu spašavati svoju šumu, događa se usto a da se nije kako spada uzelo u obzir da se potkornjaka možda može riješiti "feromonskim zamkama", metodi uništavanja nametnika, između ostalog, i u šumarstvu.

Konačno, problem Marjana koji umire otišao je još i korak dalje, debelo u domenu cirkusa, onog trenutka kad je DORH zatražio od Grada Splita da izvoli Marjan prepustiti državi. Njihov rezon je slovo Zakona o šumama po kojem su sve šume koje su 1990. bile "društveno vlasništvo", sada mora biti državno. Činjenica jest da je Split užasno zapustio Marjan, čega je sve ovo direktna posljedica.

Primjerice, tamo ima stabala starih i 120 godina, iako bi se borovi trebali obnavljati nakon 60 ili 80 godina, zbog čega su se stabla stala sušiti, lomiti, trunuti, pojavila se i gljivica koja je stala uništavati stabla. Sve to pobrojali su posljednjih godinu, dvije u Slobodnoj Dalmaciji šumarski stručnjaci dr. Šime Maštrović i dr. Danko Diminić, uz konačni zaključak: "Marjanom se nije gospodarilo kako je trebalo u posljednja dva, tri desetljeća."

Marjan | Author: Davor Puklavec/PIXSELL Davor Puklavec/PIXSELL

No, pozvati državu da sve to preuzme, da Marjan preuzmu Hrvatske šume, kako je predlagala stranka Most u splitskom gradskom vijeću, mnogima u Splitu djelovalo je kao žestoka pljuska, prava srednjodalmatinska "triska". Svakako Pavičiću koji je u Jutarnjem konstatirao da je Marjan simbol komunalnog identiteta i da on mora pripasti Gradu. To itekako stoji.

Kako bi Marjan bio zeleno brdo na poluotoku praktično u gradu, mnoštvo starih splitskih obitelji darovalo je svoje posjede, u Marjan su ulagale tvrtke, razne zajednice, pa i vjerske, primjerice Židovska općina, jer na Marjanu se nalazi najstarije židovsko groblje na svijetu. Takvo što oduzeti Splitu i Splićanima u još jednom pretvorbenom ukazanju, a znamo do čega je pretvorba dovela od 1990. naovamo...

"Cijela priča o toj epidemiji se svodi na medijski rat dvije grupe podjednakih nestručnjaka, a pritom ne čujemo niti se javljaju ljudi iz šumarske struke, uključujući one koji bi tu operaciju trebali provesti", kazao nam je Pavičić

On je već ranije pisao da bi tim potezom "Marjan bio prepušten na gospodarenje trgovačkom poduzeću iz Zagreba čiji direktor će biti u prilici autsorsati marjanske lugarnice, pretvoriti prostor Bena u kamp ili inicirati golf na Bambinoj glavici". Radije tako nego da se natjera sustav da funkcionira, jer to i jest prvi i jedini razlog zašto marjanska šuma danas umire. O tome zašto se inzistira na probijanju strojeva po Marjanu, na šumarstvu u velikom stilu i sličnim stvarima, a ne pokušava se nešto tako neinvazivno kao što su "feromonske klopke" za nametnike, intrigantna objašnjenja mogu se čuti i u ekološkim aktivističkim krugovima u Zagrebu.

Toma Bebić Bio je genij Kultura 'Hrvatski Tom Waits' danas bi slavio 83. rođendan

"Rješavati problem s marjanskom šumom mehanizacijom, plus probijanje putova, to je posao na kojem se može obrnuti pristojan novac. A na feromonskim klopkama nema zarade za nikoga", kazao je za Express ekološki stručnjak koji je htio ostati anoniman.

Kad se sve sagleda, ispada da je i do sada biznis, profit određenih krugova bila glavna točka i nefunkcioniranja sustava zaštite i devastacije Marjana. Prvi koji je na svojoj koži osjetio buđenje građanske svijesti Splićana zbog Marjana bio je Željko Kerum, kojemu se, još kao gradonačelniku, dogodio narod, i to masovan, kada se početkom 2011. okupilo 3000 ljudi kako bi spriječilo gradnju kafića među borovima popularne plaže Prva voda na Marjanu.

On je tri godine ranije tamo kupio denacionalizirano zemljište i, došavši na vlast, krenuo u akciju. Bila je riječ o građevinskim zonama koje zapravo nisu bile građevinske, o prostoru za servisne objekte za plažu, što se onda napuhalo do duboko u šumu. Ali mu nije prošlo, Splićani su se pobunili, što je kroz cijelu povijest Splita za svaku vlast bila situacija u kojoj se gadno provela.

"Mi smo tu Kerumovu priču sasjekli nakon duge povijesti, a u istom laufu smo uspjeli još nekoliko stvari. Dobili smo zaštitu Marjana ne samo kao park šume, nego i kao kulturnog krajolika", kazao nam je Pavičić.

Uvala Bene na Marjanu, Željko Kerum | Author: Ivo Čagalj/PIXSELL Ivo Čagalj/PIXSELL

Jedna od posljedica bila je i "Javna ustanova". Doduše, bilo je to na vrat, na nos...

"Nju su napravili tako što su spojili 20 šumara koji su i inače radili na Marjanu u Parkovima i nasadima, spojili su ih sa zaštitarima koji su čuvali rampu i s tri čistačice, tako je nastala firma. Ona je u startu imala 40 zaposlenih, sada ih ima 50, a nije imala diplomiranog šumara, paradoksalno, nego agronoma iz 'Parkova i nasada', inženjera hortikulture, parkovne agronomije", objasnio je Pavičić i tu situaciju.

Samo, i puno prije toga, šteta s gradnjom na Marjanu, legalnom i ilegalnom, već je bila učinjena, najviše u prvih 12 godina samostalnosti Republike Hrvatske. Ulica Pod kosom, primjerice, proteže se s južne strane Marjana do više od pola širine poluotoka. Sa sjeverne strane ulice red je kuća za koje su Expressovi sugovornici uvjereni da su redom bez dozvole. Drugo mjesto na kojem je gradnja prodrla na Marjan su braniteljske kuće oko vile Tudor na Spinutu.

"Ako biste usporedili fotografije iz 1990. i danas, vidjeli biste da je na južnim padinama Marjana širina dva bloka kuća otišla prema gore, prema šetnici od prve do druge vidilice", komentirao nam je Dragan Markovina.

Svašta je pretrpio opjevani Marjan kroz 90-e i prve godine 21. stoljeća. Sa sugovornicima smo pretresli sve građevinske incidente, legalne i ilegalne, u posljednjih nešto manje od tri desetljeća.

Nadbiskup Josip Bozanić HRVATSKA CRKVA Top News Slučaj Split: 'Pedofila' treba istražiti DORH, a ne crkva

Bivši hrvatski "vatreni" Aljoša Asanović posjekao je 2002. 30-ak stabala na nešto više od 2000 metara četvornih, a onda krenuo tražiti arhitekta. Pa ga je u tome zaustavio Jerko Rošin. Rekao je da je to Marjanska šuma i ništa se nije sagradilo. Pa Toni Kukoč...

"On je nekim čudom za neku kuću koja izgleda kao da će iz nje izaći Scarlet O'Hara, dobio građevinsku dozvolu u 90-ima u zoni koja je bila pod zaštitom park šume", prisjetio se Pavičić.

On pamti i to da je posljednja kuća koja je unutar park-šume dobila građevinsku dozvolu bila kuća "Berilus".

"Nju je izgradila tvrtka žene koja je danas u gradskom urbanizmu, Branke Mimice. To vam je 2005. godina."

Markovina se sjetio da je Goran Ivanišević u svoje doba izgradio vilu na Mejama pa je prodao. Da je Nadan Vidošević na Kašteletu kupio je zemljište, "kućicu koja uopće nije smjela biti u zoni gradnje", pa je i on to prodao.

"Znam da Pletikosa gradi kod Ivice Ivaniševića u susjedstvu, da ga je ovaj već prijavljivao. Sjećaš li se prije par godina, onaj Vicenzo Blagaić je tamo predlagao 'Manhattan' na južnim padinama Marjana, hahaha! Čak je radio kompjuterske simulacije kako bi to izgledalo...", smijao se Markovina na tragikomičnu sudbinu Marjana i Splita.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
  • skid 15:57 30.Siječanj 2019.

    Šta bi spličo da mu Tito nije napravio,Hajduk,poljud ,Marjan, sreća da ih je Pavelić prodao talijanima vlaški poltroni

  • BESTpartizan 19:49 29.Siječanj 2019.

    desničari su sadili

  • C.I.Bajamonti 13:07 29.Siječanj 2019.

    Kud će suza neg' nalijevo!? Ne spominjete da je značajan dio Marjana u privatnom vlasništvu vaših konkretnih sugrađana koje također treba štogod pitati!? Ili biste vi opet eksproprirali!?