Top News
3197 prikaza

Madeleine Albright: "Brine me rasulo na zapadu"

Madeleine Albright
REUTERS/Lucy Nicholson
Pamtimo je još iz vremene kasnih devedesetih, ali ona i dalje ima što za ponuditi aktualnoj politici

Mogla je odavno prestati raditi. Ima 81 godinu, uspješnu karijeru u diplomaciji, brojne knjige i uspješnu konzultantsku tvrtku. Ali, kako piše Der Spiegel, Madeleine Albright nije osoba koja može jednostavno nestati u mirovini. Ona ostaje Grande Dame američke vanjske politike, karijeru koja je započela kao veleposlanica pri UN-u u New Yorku da bi od 1997. do 2001., postala ministrica vanjskih poslova u mandatu Billa Clintona, postavši tako prva žena na toj pozicji.

Usredotočila se na sukob na Bliskom istoku, razvoj Rusije nakon raspada Sovjetskog Saveza i nuklearnog programa Sjeverne Koreje - sve su to pitanja koja nisu nestala. Čak i danas, ostaje pažljiv promatrač svjetskih događaja i iznosi svoje globalističko viđenje trendova i događaja. Najvažnije pitanje koje trenutačno muči Albright je američki predsjednik Donald Trump, koji je ozbiljno oštetio transatlantsku vezu i pokušava izmijeniti zapadni politički poredak, poredak kojeg je i Albright stvarala.

Povodm njene nove knjige "Fšizam: Upozorenje", s Albright je Der Spiegel proveo ekstenzivni intervju, a mi iznosimo samo najvažnije dijelove.

Albright: Ovdje možete vidjeti moje ime ovdje, Marie Korbelova, 11 godina. Korbelova je moje djevojačko ime. Došao sam u SAD 11. studenoga 1948. na SS America, zajedno s obitleji. Uz popis putnika možete vidjeti moje diplomatske ovlasti bivšeg predsjednika Bill Clintona i Medalju slobode od bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Rođeni ste u Pragu, pobjegli su od nacista za vrijeme Drugog svjetskog rata u London, a kasnije ste pobjegli iz komunizma u SAD. Kako vas je ovo iskustvo oblikovalo u kasnijem životu?

Vidjela sam kakvu razliku čini kada su Sjedinjene Države uključene u globalna pitanja. Münchenska konferencija 1938. godine je pravi primjer. Bio je to sporazum između Francuza i Britanaca s Nijemcima i Talijanima, bez Čehoslovačke ili Sjedinjenih Država za stolom. Hitleru je dopušteno uzeti dio Čehoslovačke. Nakon 1945. godine, kao rezultat dogovora tijekom rata, Europa je bila podijeljena na pdva dijela, a zemlja u kojoj sam rođen bila je iza željezne zavjese 40 godina. Dakle, u mom vlastitom slučaju mogu tvrditi da kada SAD nije uključen onda se loše stvari događaju.

Ako danas gledate na stanje Zapada, jeste li optimistični ili pesimistični?

Pa, ja sam optimist koji se jako brine.

U svojoj knjizi pišete da se bojite povratka međunarodnoj klimi koja je prevladavala 1920-ih i 30-ih godina. Što želite reći time?

Kad sam napisala ovu knjigu, odlučila sam da moram učiniti nešto što je bilo povijesno, a ne emocionalno. Postoje upečatljive sličnosti između tada i sada koje se odnose na podjele u društvu, osjećaj da u ekonomskom smislu postoje pobjednici i gubitnici, te političari koji iskorištavaju ove podjele. Umjesto da traže zajedničko tlo, čine sve što mogu da pogoršaju podjele. Vjerujem u patriotizam, ali zabrinuta sam zbog nacionalizma. Svi smo imali koristi od globalizacije, na mnoge načine, ali to je dvostruki mač, jer izgleda da su ljudi izgubili svoj identitet i osjećaj pripadnosti.

Naslov vaše knjige je "Fašizam: upozorenje". Nije li to malo agresivno? Postoji li doista opasnost od pada u fašizam?

Trebao bi biti alarmantan naslov. Ali posebno sam jasno rekla da ne mislim da je predsjednik Donald Trump fašist. On je antidemokratski; on ne poštuje demokratske institucije poput slobodnog tiska, koje on naziva "neprijateljima naroda". Na kraju knjige kažem: Ako ljudi misle da sam alarmantna, to je zbog vremena u kojima živimo.

Većina Amerikanaca misli da Trump ne radi dobro, a njegova osnovna baza predstavlja samo trećinu biračkog tijela. Zar ne precjenjujete moć populista?

Bolje je precijeniti nego pretpostaviti da je sve dobro kad nije. Činjenica je da Trumpove popularnost je u porastu, a ne pada. Republikanski političari se boje udaljiti se od njega. Tjedan za tjedan mijenja prirodu političke rasprave i moramo se obratiti pozornost na to. Mislim da je najbolji citat u knjizi o Mussoliniju: "Ako čupate kokoši čupate pero po pero, nitko neće zamijetiti".

Mislite li da je demokracija u padu?

Ne. I samo zato što vidim znakove fašizma, to nije nužno isti fašizam kakav smo svjedočili tijekom 20. stoljeća. Treći Reich se neće ponovno pojaviti. Demokracija se proteže čak do stare Grčke i postoje razni načini na koje se demokracija prakticirala kroz povijest. Na koncu, prevladala je liberalna demokracija. "Kompromis" je dobra riječ, ona je element demokracije. Ali postoje oni vođe koji djeluju na temelju pogoršanja podjele u društvu za vlastitu korist. Na taj način oni uništavaju mogućnost pronalaženja zajedničkih temelja. 

Zašto mislite da toliko ljudi nepovjerenje u svoje izabrane vlade? 

Uvijek postoji ovaj argument o tome što dolazi prvo - politički razvoj ili gospodarski razvoj. Jer ljudi žele glasati za svoje predstavnike i žele jesti. I na nekim je mjestima bilo osjećaja da se demokracija zapravo nije učinkovito bavila ovom rastućom podjelom između bogatih i siromašnih. Građani traže posao, funkcionalan zdravstveni sustav, obrazovanje. Populisti nude naizgled lagana rješenja, kažu "Imam jednostavan odgovor za vas", i to je ono što gledamo sada. 

  • tomislav.orlevski 07:08 14.Srpanj 2018.

    Madeleine - 500 000 mrtve Iračke djece, je opravdano i "cilj je opravdao sredstva" - Albright. Monstrumka nakon čije smrti ću obaviti happy dance, kao i za rockfellera prošle godine. Gori u paklu sotono u ljudskoj koži!