Top News
1229 prikaza

Macron želi spasiti EU na leđima tigra od papira

Sastanak Angela Mercel i Emmanuel Macron
Hannibal Hanschke/REUTERS/PIXSELL
Europu sigurno neće spasiti Trump s "America first", niti Putin, niti AfD, ali će bez problema podržati bilo kojeg autokrata

U Parizu se nedavno, povodom 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata, okupio impozantan broj političkih čelnika europskih i svjetskih zemalja, na inicijativu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je taj skup i obilježio svojim izjavama, ponajviše onom o porastu neofašističkih i populističkih trendova širom Europe, kojoj se nema što dodati niti oduzeti: "Nacionalizam je suprotan patriotizmu, nacionalizam je izdaja patriotizma!".

Slična izjava na jednom skupu posvećenom završetku Velikog rata od iznimnog je značaja, prije svega stoga jer je na svoj način, doduše poprilično kasno, na velika zvona upalila alarm širom Europe i svijeta te upozorila na ključni problem Europske unije koji će ponajviše odrediti njezinu budućnost.

Dragan Marković Palma i Milan Bandić Vlak otišao Top News Hrvati neće spoznati dobre strane demokracije i kapitalizma

U kontekstu ovoga treba promatrati i Macronovu inicijativu o stvaranju europske vojske, jer NATO, sveden na vanjskopolitičku batinu Trumpove administracije, ne može biti garant sigurnosti današnje Europe, s čime se teško ne složiti. Međutim, svi su izgledi da će ove Macronove riječi ostati na ispraznoj retorici, odnosno da se radi o nekoj vrsti njegova pozicioniranja kao ključne figure europske politike nakon najavljenog povlačenja njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sama retorika bez konkretnih poteza koji bi išli uz nju nije dovoljna. U Macronovu slučaju možemo govoriti čak i tome kako je njegova retorika u suprotnosti s politikom koju promovira, koja gura Francuze u ralje sve opasnijih i beskrupuloznijih populista, o čemu na najbolji način govore nedavne demonstracije širom Francuske zbog poskupljenja goriva, te one s početka Macronova mandata, kad su izbile demonstracije zbog liberalizacije tržišta rada, što pokazuje Macrona u jednom potpuno drugačijem svjetlu, kao jednog od brojnih političkih beskičmenjaka, jednog od onih koji iz prošlosti nisu ništa naučili niti to žele.

Priča drumom, a rješenja šumom, rekli bismo. Stoga mi se čini kako krajnji dometi Macronova govora nisu bog zna kakvi. Ako stvari krenu u krivom smjeru, Macron bi mogao ostati upamćen kao ovovremeni Nevill Chamberlain, bivši britanski premijer, koji je postao paradigma političke neodlučnosti i kalkulanstva, što je u mnogome pridonijelo krvavoj ekspanziji Hitlerova nacional-socijalizma.

Vladimir Putin | Author: Philippe Wojazer/REUTERS/PIXSELL Philippe Wojazer/REUTERS/PIXSELL

Pokušajmo barem donekle prenijeti današnju situaciju na vrijeme uoči Prvog ili Drugog svjetskog rata, svejedno, i zapitajmo se postoji li unutarnja snaga u Europi koja bi to mogla spriječiti. Ne postoji, niti je, što je još poraznije, ikad u povijesti i postojala. Za razliku od tih vremena, danas nema ni neke izvanjske sile koja bi spasila Europu od nje same: SAD s Trumpovom "America first filozofijom" to nije, a niti je Putinova Rusija, koja će bez sumnje s bilo kojim autokratskim režimom u Europi vrlo brzo pronaći zajedničku riječ.

Nedavno je gost HTV-ove emisije "1 na 1" Romana Bolkovića bio Hugh Bronson, suosnivač berlinske AfD. U emisiji se mnogo govorilo o Europskoj uniji i Njemačkoj nakon povlačenja Angele Merkel s kancelarske i pozicije predsjednice CDU-a te o politici AfD-a u tom razdoblju.

Ukratko, ta politika se svodi na preslikanu politiku administracije Donalda Trumpa, "America first", odnosno "Deutschland first", ili, još točnije, na politiku "Deutschland über alles". Što će u tom slučaju ostati od Europske unije, ne treba posebno naglašavati, ako znamo da je Njemačka temeljni kamen na kojemu ona počiva.

Oleg Deripaska Kad novac buši Top News Putinov oligarh koji voli Hrvatsku želi izbjeći sankcije

Da je Europska unija tigar od papira, na najbolji način svjedoči nedavni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU sazvan na zahtjev Hrvatske, na kojemu se govorilo o stanju u BiH nakon nedavno održanih izbora. Jedan od govornika na tom skupu bio je i Miroslav Lajčak, ministar vanjskih poslova Slovačke, koji može poslužiti kao idealan indikator, jer je jedan od onih za kojeg se može pretpostaviti da mnogo bolje poznaje situaciju u BiH od ostalih, zbog toga jer je dvije godine, od 2007. do 2009., obnašao funkciju visokog predstavnika u BiH, bez obzira na to što je ostao upamćen kao visoki predstavnik kojemu se nema što posebno prigovoriti niti je ostao zapamćen po bilo čemu značajnijem, odnosno, da pojednostavim, nije se bogzna kako petljao u vlastiti posao.

Tom prilikom Lajčak je rekao: "Jasno je da imamo dvije realnosti u Bosni i Hercegovini. Imamo daytonsku realnost, koja je izgrađena na etničkom principu, i imamo europsku koja je izgrađena na građanskom principu. Trebali bismo sad ići nekako od jedne prema drugoj, ali trenutačno imamo obje ove realnosti i to nam stvara niz problema". Lajčakova izjava je u prvom redu prvorazredni eskapizam, jer je rekao "mnogo", a nije zapravo rekao ništa, odnosno nije se nikome zamjerio, što mu je očito bio i cilj, tako da bez bojazni može otići na ćevape i u Sarajevo, u "Želju", i u Mostar, i Banja Luku, "Kod Muje", na najbolje ćevape u BiH.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2