Top News
1610 prikaza

Macron i Schwarzenegger: Klimu ćemo spasiti i bez Trumpa!

Emmanuel Macron, Arnold Schwarzenegger
Emmanuel Macron/ Facebook
U Parizu se okupio cijeli svijet i milijardama dolara i eura krenuo u rat protiv "ubojica klime"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u prvom planu jer drži mobitel, slijeva upada bivši guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger, u donjem desnom kutu vide se naočale, dio nosa, čelo belgijskog premijera Charlesa Michela. Uz gužvu tinejdžera u pozadini. Macron je selfie s ekipom uslikao povodom međunarodno samita "One planet", još jednog svjetskog okupljanja za spas Zemlje od klimatskih promjena unatoč očitoj pronaftaškoj političkoj agendi američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Metković, poplava 2010. Klimatske promjene Top News More će rasti do 10 metara, pogledajte Jadran 2100.

Evo i što se sve izdogađalo: Svjetska banka je poručila da će od 2019. prekinuti sva sufinanciranja istraživanja za naftom i plinom, na što je do sada odlazilo dva posto ove financijske institucije. Od sljedeće godine će pak objavljivati godišnji indeks svih projekata kojima se smanjuju ispuštanja stakleničkih plinova, CO2 u prvom redu, za koje nudi novac, te će u svim narednim investicijama objavljivati i kakav utjecaj one imaju na daljnje zagađenje ili smanjenje zagađenja atmosfere.

Što se ugljena tiče, francuski osiguravateljski div Axa objavio je da će prekinuti sva financiranja u bilo koju tvrtku koja je na ikoji način uključena u izgradnju termoelektrana na ugljen, te će iz tog sektora povući 2,9 milijardi dolara. Nadalje, 700 milijuna eura koje je do sada ova tvrtka imala u projektima proizvodnje nafte iz katranskih pijesaka, povući će iz tih projekata. Istodobno će u zelene infrastrukturne investicije do 2020. godine gurnuti čak devet milijardi eura.

Skup u Parizu organiziran je na isti način kao i nedavni u Bonnu, sve kako bi svijest nastavio slijediti dogovoreno na velikom klimatskom skupu u Parizu na kojem su prije godinu i pol skoro sve nacije svijeta dogovorile Pariški klimatski sporazum. U međuvremenu je administracija Donalda Trumpa istupila iz tog sporazuma, što je u SAD-u oduševilo malo koga, a šokiralo je mnoge.

 

Ne samo zbog budućnosti života i čovjeka na Zemlji, nego i zato što su mnogi u tom potezu vidjeli smrtni udarac američkoj industriji i investicijama u nove tehnologije, što bi, ako se tako nastavi, ovu svjetsku ekonomsku supersilu moglo koštati toga da jako zaostane za EU i Kinom u prvom redu. Tim povodom u lipnju su Macron i Schwarzenegger snimili selfie-video.

Čovjek koji se proslavio s frazom "I'll be back" u videu je rekao: "Razgovaramo o pitanjima zaštite okoliša i zelenoj budućnosti", da bi se Macron nadovezao u očitoj pljusci Trumpu: "Sada ćemo skupa raditi na tome da naš planet ponovno učinimo velikim." Bila je to aluzija na Trumpov slogan iz kampanje: "Učinimo Ameriku ponovno velikom!"

Riječ je o tome da su, nakon prvog šoka, i industrija obnovljivih izvora energije i ekološke aktivističke organizacije i dio političara koji duboko prezire Trumpovo praktično ukidanje klimatske politike SAD-a, zaključili da, ukoliko odigraju pametno, predsjednika SAD-a uopće niti ne trebaju za pokrenuti SAD prema zelenoj ekonomiji. Vijesti s aktualnog skupa u Parizu to bi mogle i potvrditi.

Požari u Dalmaciji MRAČNA PREDVIĐANJA Znanost Toplinski val Lucifer u Hrvatskoj će biti sve češći

Samo ovo što je navedeno u priopćenju sa skupa znači težak udarac na burzovne položaje dionica korporacija koje u pojedinim dijelovima svijeta zarađuju na fosilnim izvorima energije. U Parizu je suorganizator skupa bila Europska komisija, okupilo se 4000 uzvanika iz ekoloških organizacija, raznih komuna i regija iz 130 zemalja, kao i 50 državnika iz cijelog svijeta.

Organizatori su posebno istaknuli da su SAD zastupali tek nižerangirani službenici veleposlanstva u Parizu, a da je s druge strane u glavni grad Francuske doputovao čak i predsjednik Irana Hassan Rouhani. U tome se prepoznaje i ona druga simbolika, Trumpovog nastojanja da uništi najveći uspjeh Baracka Obame iz oba mandata – nuklearni sporazum s Iranom. Klimatsko okupljanje u Bonnu i posebno ovo u Parizu nagovještavaju pravi klimatski rat protiv najvećih zagađivača atmosfere.

Na skupu su se pojavili predstavnici 200 velikih investicijskih multinacionalnih korporacija, nikome nije promaklo da su među njima i britanski HSBC, te veliki američki mirovinski fond CalPERS, koji su svi skupa dogovorili kampanju pritiska na 100 svjetskih najodgovornijih kompanija za zagađenje atmosfere s CO2 i klimatske promjene.

Deepwater Horizon, 2010. | Author: US Coast Guard/ public domain US Coast Guard/ public domain

Ono što su nazvali "Climate action 100+", pri čemu se "+" može shvatiti i kao vrlo oštra poruka i drugima, trebalo bi ciljati čak i takve naftne divove kao što su British Petroleum i Chevron, odnosno industrijske megakompanije Airbus i Ford, svakako i niz rudarskih multinacionalki: ArcelorMittal, BHP Billiton, Glencore...

Zaklada Billa i Melinde Gates obećala je ulaganje 600 milijuna dolara u poljoprivredna istraživanja za borbu protiv klimatskih promjena, jer poljoprivreda je jedna od pojedinačno najodgovornijih gospodarskih grana za zagađenje, a opet i jedna od najranjivijih u doba klimatskih ekstrema i nepogoda. Gatesovi će još 315 milijuna dolara poslati najsiromašnijim zemljama u Africi kako bi se prilagodili klimatskih promjenama, dok je EK obećala 318 milijuna dolara.

Koliko ovako oštar nastup ima smisla pokazuju u prvom redu posljednja znanstvena otkrića što se događa s atmosferom Zemlje. Otapanja Arktika, Grenlanda i Antarktike uzela su takvog maha da nije isključen rast razine mora od 10 metara diljem svijeta do 2100. Požari po Europi, zapadnoj obali SAD-a, Australiji i Južnoj Americi ove su godine dosegnuli nove razine pakla, što se osjetilo i u Hrvatskoj.

Kiša poplavila Zadar Alarm Znanost Klimatski udar: Zadar je samo početak, moguća su i tornada

Uragani po Karibima i prema SAD-u ovog su ljeta divljali kao nikada u povijesti koju čovječanstvo pamti. Da se ne spominju glad, epidemije, poplave, ratovi za resurse koji se već pojavljuju, klimatske izbjeglice i već primjetan gubitak kopna u nekim oceanskim nacijama poput Tuvalua, pa i obalnim područjima nekih puno većih država svijeta.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.