Francuski predsjednik Emmanuel Macron u prvom planu jer drži mobitel, slijeva upada bivši guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger, u donjem desnom kutu vide se naočale, dio nosa, čelo belgijskog premijera Charlesa Michela. Uz gužvu tinejdžera u pozadini. Macron je selfie s ekipom uslikao povodom međunarodno samita "One planet", još jednog svjetskog okupljanja za spas Zemlje od klimatskih promjena unatoč očitoj pronaftaškoj političkoj agendi američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Evo i što se sve izdogađalo: Svjetska banka je poručila da će od 2019. prekinuti sva sufinanciranja istraživanja za naftom i plinom, na što je do sada odlazilo dva posto ove financijske institucije. Od sljedeće godine će pak objavljivati godišnji indeks svih projekata kojima se smanjuju ispuštanja stakleničkih plinova, CO2 u prvom redu, za koje nudi novac, te će u svim narednim investicijama objavljivati i kakav utjecaj one imaju na daljnje zagađenje ili smanjenje zagađenja atmosfere.
Što se ugljena tiče, francuski osiguravateljski div Axa objavio je da će prekinuti sva financiranja u bilo koju tvrtku koja je na ikoji način uključena u izgradnju termoelektrana na ugljen, te će iz tog sektora povući 2,9 milijardi dolara. Nadalje, 700 milijuna eura koje je do sada ova tvrtka imala u projektima proizvodnje nafte iz katranskih pijesaka, povući će iz tih projekata. Istodobno će u zelene infrastrukturne investicije do 2020. godine gurnuti čak devet milijardi eura.
Skup u Parizu organiziran je na isti način kao i nedavni u Bonnu, sve kako bi svijest nastavio slijediti dogovoreno na velikom klimatskom skupu u Parizu na kojem su prije godinu i pol skoro sve nacije svijeta dogovorile Pariški klimatski sporazum. U međuvremenu je administracija Donalda Trumpa istupila iz tog sporazuma, što je u SAD-u oduševilo malo koga, a šokiralo je mnoge.
I was truly honored to meet with President @EmmanuelMacron about how we can work together for a clean energy future. He's a great leader. pic.twitter.com/MSoxjIruup
— Arnold (@Schwarzenegger) June 23, 2017
Ne samo zbog budućnosti života i čovjeka na Zemlji, nego i zato što su mnogi u tom potezu vidjeli smrtni udarac američkoj industriji i investicijama u nove tehnologije, što bi, ako se tako nastavi, ovu svjetsku ekonomsku supersilu moglo koštati toga da jako zaostane za EU i Kinom u prvom redu. Tim povodom u lipnju su Macron i Schwarzenegger snimili selfie-video.
Čovjek koji se proslavio s frazom "I'll be back" u videu je rekao: "Razgovaramo o pitanjima zaštite okoliša i zelenoj budućnosti", da bi se Macron nadovezao u očitoj pljusci Trumpu: "Sada ćemo skupa raditi na tome da naš planet ponovno učinimo velikim." Bila je to aluzija na Trumpov slogan iz kampanje: "Učinimo Ameriku ponovno velikom!"
Riječ je o tome da su, nakon prvog šoka, i industrija obnovljivih izvora energije i ekološke aktivističke organizacije i dio političara koji duboko prezire Trumpovo praktično ukidanje klimatske politike SAD-a, zaključili da, ukoliko odigraju pametno, predsjednika SAD-a uopće niti ne trebaju za pokrenuti SAD prema zelenoj ekonomiji. Vijesti s aktualnog skupa u Parizu to bi mogle i potvrditi.
Samo ovo što je navedeno u priopćenju sa skupa znači težak udarac na burzovne položaje dionica korporacija koje u pojedinim dijelovima svijeta zarađuju na fosilnim izvorima energije. U Parizu je suorganizator skupa bila Europska komisija, okupilo se 4000 uzvanika iz ekoloških organizacija, raznih komuna i regija iz 130 zemalja, kao i 50 državnika iz cijelog svijeta.
Organizatori su posebno istaknuli da su SAD zastupali tek nižerangirani službenici veleposlanstva u Parizu, a da je s druge strane u glavni grad Francuske doputovao čak i predsjednik Irana Hassan Rouhani. U tome se prepoznaje i ona druga simbolika, Trumpovog nastojanja da uništi najveći uspjeh Baracka Obame iz oba mandata – nuklearni sporazum s Iranom. Klimatsko okupljanje u Bonnu i posebno ovo u Parizu nagovještavaju pravi klimatski rat protiv najvećih zagađivača atmosfere.
Na skupu su se pojavili predstavnici 200 velikih investicijskih multinacionalnih korporacija, nikome nije promaklo da su među njima i britanski HSBC, te veliki američki mirovinski fond CalPERS, koji su svi skupa dogovorili kampanju pritiska na 100 svjetskih najodgovornijih kompanija za zagađenje atmosfere s CO2 i klimatske promjene.
Ono što su nazvali "Climate action 100+", pri čemu se "+" može shvatiti i kao vrlo oštra poruka i drugima, trebalo bi ciljati čak i takve naftne divove kao što su British Petroleum i Chevron, odnosno industrijske megakompanije Airbus i Ford, svakako i niz rudarskih multinacionalki: ArcelorMittal, BHP Billiton, Glencore...
Zaklada Billa i Melinde Gates obećala je ulaganje 600 milijuna dolara u poljoprivredna istraživanja za borbu protiv klimatskih promjena, jer poljoprivreda je jedna od pojedinačno najodgovornijih gospodarskih grana za zagađenje, a opet i jedna od najranjivijih u doba klimatskih ekstrema i nepogoda. Gatesovi će još 315 milijuna dolara poslati najsiromašnijim zemljama u Africi kako bi se prilagodili klimatskih promjenama, dok je EK obećala 318 milijuna dolara.
Koliko ovako oštar nastup ima smisla pokazuju u prvom redu posljednja znanstvena otkrića što se događa s atmosferom Zemlje. Otapanja Arktika, Grenlanda i Antarktike uzela su takvog maha da nije isključen rast razine mora od 10 metara diljem svijeta do 2100. Požari po Europi, zapadnoj obali SAD-a, Australiji i Južnoj Americi ove su godine dosegnuli nove razine pakla, što se osjetilo i u Hrvatskoj.
Uragani po Karibima i prema SAD-u ovog su ljeta divljali kao nikada u povijesti koju čovječanstvo pamti. Da se ne spominju glad, epidemije, poplave, ratovi za resurse koji se već pojavljuju, klimatske izbjeglice i već primjetan gubitak kopna u nekim oceanskim nacijama poput Tuvalua, pa i obalnim područjima nekih puno većih država svijeta.
