Luka Modrić je pod istragom Državnog odvjetništva zbog sumnji u davanje lažnog iskaza, a prema slovu zakona, prijeti mu do pet godina zatvora. Međutim, nije to jedini visokoprofilni slučaj promjene iskaza, ili barem pokušaja prisile davanja drukčijih informacija. Prije Modrića bila je Vida Demarin, ugledna i svjetski priznata stručnjakinja za cerebrovaskularne bolesti te nekadašnja bliska suradnica novog-starog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.
"Milan Bandić objasnio mi je da on kao gradonačelnik nije smio primiti umjetnine jer bi ga poreznici zbog toga mogli kazniti. Rekao mi je da bih zbog toga umjetnine trebala prikazati kao vlasništvo Zaklade. Odgovorila sam mu da sam već dala iskaz u kojem sam rekla da Zaklada nema nikakve umjetnine. No on mi je kazao da mogu promijeniti iskaz i reći da sam zaboravila te umjetnine. Događalo se to u prosincu lani ili siječnju ove godine. A nakon toga mi je odvjetnica koja je bila s njim s USB sticka isprintala potvrdu s popisom umjetnina i to mi je dala na potpis", ispričala je prije dvije godine istražiteljima Uskoka ova ugledna liječnica.
U međuvremenu je dugogodišnja suradnja Demarin i Bandića završena, ali ostalo je upamćeno da je upravo njena udruga omogućila Bandiću antidatiranje ugovorima kojima se spomenute umjetnine daju udruzi. Ona i dan danas tvrdi da nije znala ništa o tome, a sudski procesi protiv Bandića su odgađani po nekoliko puta tako da još uvijek nije imala priliku promijeniti ili ponoviti svoj iskaz iz ožujka 2015. godine.
Međutim, iako je lažni iskaz ogroman moralni problem, ne predstavlja veliku opasnost optuženiku. Kako je Novi list pokazao prošle godine, lažni iskaz je jako teško dokazati. "Provjerila sam osobno kod kolega, u posljednjih pet godina niti jedan predmet nije pravomoćno završen na ovom sudu, za kazneno djelo davanja lažnog iskaza. Ja osobno imam samo jedan slučaj, ali je potpuno irelevantan", procijenila je sutkinja Gordana Denona Kusijanović s riječkog Općinskog suda.
Općinski sud u Splitu uopće ne vodi statističke podatke o specifičnim kaznenim djelima pa ni oni nisu znali koliko je pravomoćnih presuda izrečeno u razdoblju od 2011. do 2016. godine.
S druge strane, Jutarnji list navodi podatke da je od 2013. godine 20. studenog 2016. godine za davanje lažnog iskaza ukupno je optuženo 237 osoba u 198 predmeta. Po podacima koji su im bili dostupni (zaključno sa studenim 2016) donesena je bila presuda za 126 osoba u 115 predmeta, a od toga je za 113 osoba donesena osuđujuća presuda. Dakle, gotovo 90 posto slučajeva u kojima DORH tereti svjedoke za davanje promijenjenog iskaza završi loše po svjedoke.
Ali sudska praksa kažnjavanja ide Modriću na ruku zbog općenito blage kazne za lažno svjedočenje. Ključne riječi nalaze se u trećem stavku gdje piše da se kažnjava lažni iskaz samo ako se na njemu temelji konačna odluka u postupku. Pregledavanjem raznih sudskih spisa naišli smo na primjere gdje je sud odlučio da se nije na nekom specifičnom iskazu temeljila presuda. Čak i kad sud presudi nekom optuženiku za davanje lažnog iskaza, kazne se svode na uvjetne. Spomenimo samo jedan slučaj iz svibnja 2017. godine sa Županijskog suda u Puli gdje je čovjek osuđen za davanje lažnog iskaza na šest mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine. "Izrečena mu je uvjetna osuda, te je određeno da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko okrivljeni u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo", stoji u presudi.
