U Omišlju na otoku Krku LNG Hrvatska gradi pristan za budući plutajući LNG terminal, koji će zapravo biti brod za ponovno pretvaranje tekućeg plina u plinovito stanje (FSRU). Brod bi na pristan trebao stići krajem iduće godine, nakon čega bi, početkom 2021., terminal trebao početi s radom.
Za gradnju pristana angažirana je zajednica ponuđača koju čine Pomgrad, GP Krk i STS Integrirani servisi. Iako su natječajna dokumentacija, odnosno za nju provedene studije, zatim glavni projekt i studija utjecaja na okoliš pokazali da pristan treba graditi na masivnim betonskim kockama, tzv. kesonima, izvođač radova je LNG-u Hrvatska ponudio graditi armirano-betonske pilote pa je na kraju odlučeno da se tako i gradi. Ispod budućeg pristana se, međutim, na tom krškom terenu, proteže velika pukotina, rasjed koji prijeti urušavanju kompletne konstrukcije u slučaju neke akcidentne situacije.
Nakon što je ponuđač radova na pristanu predložio pilote kao rješenje, i dao za njih računske provjere, LNG Hrvatska na čelu s Barbarom Dorić je od Građevinskog fakulteta naručio recenziju tog rješenja. U njoj, kako doznajemo, stoji da je riječ o jednakovrijednom tehničkom rješenju, ali uz jedno veliko “ali”.
Alternativno rješenje na pilotima je, kažu stručnjaci u svojoj recenziji, manje robusno, a time i ranjivije od konstrukcije na kesonima. Robusnost je, kažu, poželjna kod akcidentnih događaja, primjerice udara broda koji dovozi plin na terminal.
Dodaju da će konstrukcija pristana biti “zaštićena” samim FSRU-om, dakle usidrenim terminalom. Akcidentni udar broda na FSRU, navode stručnjaci koji su pisali recenziju, ne bi trebao biti fatalan zbog amortizacije. Samo “ne bi trebao”.
Metan na brodu je bez boje, okusa i mirisa, izuzetno dobro se miješa sa zrakom, i munjevito širi. Bilo kakav izvor topline ili vatre može dovesti do plamene kugle, alarmiraju naši sugovornici. Podsjećaju na kolaps kad je lani brod od samo 27.000 kubika spremnika oštetio pristan na betonskim pilotima u Pločama, dok će FSRU na Krku imati kapacitet od 140.000 kubika, 270 metara dužine i 45 metara širine, a betonski piloti neće, kao u Pločama, biti oslonjeni na kopno nego će stajati samostalno u moru, na krškom i ispucanom morskom dnu.
"Rješenje na kesonima se samo uvjetno može nazvati robusnijim. Robusnost je s tehničkog aspekta nebitna, bitna je nosivost za sile/djelovanja na konstrukciju tijekom perioda eksploatacije" - kažu u LNG-u Hrvatska.
Rješenje na pilotima je, nastavljaju, podvrgnuto proračunskim provjerama sukladnima strogom standardu, i dodatno provjereno na Građevinskom fakultetu. FSRU brod predstavlja “amortizaciju” između pristana i LNG tankera u slučaju udara, odnosno nesreće, nastavljaju. FSRU je spona između LNG tankera i pristana, neovisno o tehničkom rješenju izvedbe temelja pristana. Udar broda u praksi, navodi LNG Hrvatska, nije moguć jer LNG tanker ne može samostalno ući u Riječki zaljev i pristati uz FSRU brod nego ga dočekuju četiri tegljača na ulazu u zaljev.
Dodaju da, čak i ako se nađe dovoljno netaknutih stijena u koje će se ugraditi pilot, pitanje je kakva je rupa, kaverna, kras ili spužvasti materijal ispod, odnosno oko te čvrste stijene. Zato i jesu predloženi kesoni. Njihov masivni blok trpi sile guranja, i neće se pomaknuti. Piloti, kažu upućeni, trpe do jedne granice, a ako sila i dalje raste, pucaju zbog krutosti betona. U ranije napravljenim studijama čak ni čelični, savitljiviji piloti nisu bili prihvatljivi.
Na pitanje zbog čega je, ako je sva ranija dokumentacija predviđala gradnju kesona, kao i natječaji, odabranim izvođačima prepušteno graditi betonske pilote, iz LNG-a Hrvatska odgovaraju kako je ulazni parametar bio najkompleksniji scenarij - FSRU najvećih dimenzija, a time onda i pristan na kesonima.
Odlučeno je da će se nabaviti manji brod, što je smanjilo i troškove projekta. Zato je natječajem za radove na pristanu dana mogućnost nuđenja optimalnog rješenja pristana u skladu s projektnim rješenjem, studijom utjecaja na okoliš i lokacijskom dozvolom. Piloti su prihvatljiviji i za morski okoliš, tvrde u LNG-u Hrvatska. Izvođač je, kažu, napravio izmjene glavnog projekta i predao zahtjev za izmjenu građevinske dozvole.
