Top News
14919 prikaza

Ljut na Most: Što se mene tiče, mogu i novi izbori!

Andrej Plenković
Petar Glebov (PIXSELL)
Čitav niz Mostovih poteza u HDZ-u su protumačili kao grube pljuske, koje ‘zbog korektnosti ne zaslužuju’

Što se mene tiče, mogu ići i novi izbori. Ili preslagivanje... Tu je rečenicu, kažu, prije desetak dana pred ljudima od najvećeg povjerenja izgovorio predsjednik Vlade i šef HDZ-a Andrej Plenković!

Ta je izjava bila reakcija na Mostove javne kritike zbog porezne reforme i na najavu Mosta da će poslati amandmane u Sabor. 

Zbog prvih velikih nesuglasica između partnera u Vladi organizirana su i dva sastanka šefa HDZ-a Plenkovića s najbližim suradnicima, jedan u nedjelju u poslijepodnevnim satima, a drugi tijekom tjedna.

Božo Petrov i Andrej Plenković | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)
"Trebala se dogovoriti taktika. Naime, HDZ je u svemu ispao fer prema Mostu. Kad su iz Mosta tražili da porezna reforma ne ide cjelovita, s čime se ministar financija Zdravko Marić nije slagao, predsjednik Vlade i HDZ-a rekao je “OK”. Popustio je, eto. A onda je izašao Petrov u javnost, pa i Grmoja, govoreći kako je Most spriječio pljačku najsiromašnijeg dijela pučanstva... I potom su najavili amandman koji zaustavlja rast dužnosničkih plaća. Zamislite se samo u Plenkovićevoj koži nakon tih izjava. To zaista nije očekivao, takvu pljusku... Zaključio je da Most na HDZ-u želi graditi popularnost i naravno da je tad poludio", kaže nam sugovornik izuzetno blizak Plenkoviću te nastavlja kako je premijer i šef HDZ-a upravo tad rekao rečenicu s početka ovog teksta, koja će se na kraju možda pokazati sudbinskom.

"Znate, ovo sve pokazuje da je Vlada na putu da bude nestabilna. Partneri moraju razgovarati, donositi zajedničke odluke, s tim da je HDZ ipak stariji partner, koji ima puno više mandata i kao takvoga ga se treba uvažavati", objašnjava nam naš sugovornik. 

Na pitanje tko bi mogao podržati HDZ u preslagivanju, ako kojim slučajem dođe do istog scenarija kao prošle godine, odgovara da je to HNS. 

Šef HNS-a Ivan Vrdoljak ovo bi sigurno sada demantirao, ali predugo slušamo o povezanosti HNS-a i HDZ-a da u tome svemu ne bi bilo barem malo istine.

Nije se Plenković dobro snašao ni prilikom reakcije na najavu Mostova amandmana da se zamrznu plaće dužnosnika (od čega, čini se, ipak neće biti ništa, osobito ako će Most samostalno u saborsku proceduru uputiti taj prijedlog, za što će trebati podršku oporbe). 

Šef HDZ-a odgovorio je da nije populist.

"Bit ću jasan i čvrst, ja sam protiv demagogije i populizma. Protiv sam tog amandmana", rekao je nedavno Plenković, očito ne shvaćajući da upravo na tome poentira Most. 

Jer, iako to doista jest populistički čin, biračko tijelo u Hrvatskoj takve stvari gotovo uvijek honorira. 

Zapravo, Plenkovićev odgovor na Mostov amandman, čega možda šef HDZ-a nije ni svjestan, podsjetio je građane na bivšeg premijera Zorana Milanovića. 

Andrej Plenković | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)
On je, kad god je mogao, na slične prijedloge uzvraćao riječima da nije populist i demagog, štoviše zgražao se nad tim pojmovima.

Shvatio je očito i Plenković da je “upao u kašetu brokava”. Posljednjih dana u političkim kuloarima govori se da Most podupire Davora Bernardića za šefa SDP-a i da se jedino s njim na čelu te stranke može vidjeti u koaliciji s SDP-om.

"Čujte, govori se da im je sad meta Plenković jer im je želja u roku od godinu dana doći na vlast s Bernardićem. Tako govore kuloari, a pitanje je što je istina. Oni su zapravo katolički socijalisti, a meta prije napada na samog Plenkovića bit će Zdravko Marić. Most je sad jači i od HDZ-a i od SDP-a. Nikako ih se ne smije podcijeniti. Ne rade, zapravo, nikakve kardinalne pogreške. I ostavljaju dojam da su za malog, običnog čovjeka, što je danas izuzetno važno", objašnjava nam sugovornik blizak strukturama Mosta, ali ipak kritički nastrojen spram njihova vrha.

U HDZ-u navodno znaju za Mostove napade i planove. Uostalom, stvari su isplivale, u medijima odzvanjaju članci koji kritiziraju poreznu reformu i u kojima se Most prikazuje kao spasitelj.

Možda Most to i jest, jer reforma nije cjelovita i nije dobro artikulirana u javnosti, što na kraju ide na dušu samom Plenkoviću kao šefu vladajuće stranke. 

Prije svega trebalo je dogovoriti detaljan program Vlade, zatim koalicijski sporazum, a na kraju sastav Vlade. No tim redom stvari nisu išle i polako se obijaju Plenkoviću o glavu.

Nakon svega postavlja se logično pitanje: Zašto bi Most ponovno htio rušiti Vladu u kojoj sjedi?

Odgovor, tvrdi nam sugovornik, leži u stvarnoj strategiji Mosta, koja se nakon rušenja Milanovića i Karamarka, o čemu smo prvi pisali upravo u Expressu, nastavlja s novim ciljem: potpunom destrukcijom prema dvjema najjačim strankama, kako bi Most nastavio rasti u glavnu političku silu!

U jednom ne tako davnom razgovoru, u užem društvu, jedan viđeniji konzervativni aktivist, bivši pripadnik Hrasta blizak Ivici Relkoviću, ideologu Mosta s kojim je osnivao Grozd, Hrast i U ime obitelji, rekao je:

"Još s njim povremeno popijem kavu, ali ne družimo se intenzivno kao nekad. Edmund (tako Relkovića zovemo zbog povezanosti s Edmundom Burkeom, ocem modernoga konzervativizma) je inteligentan, ali nažalost jako destruktivan. Već prilikom predzadnjih izbora, u vrijeme Karamarka na čelu HDZ-a i neočekivanog rezultata Mosta - 19 osvojenih mandata, rekao mi je da Most ne smije pogriješiti. Objasnio mi je da Hrvatska još od Tuđmana čeka novog vođu, kad će Most u roku od šest mjeseci isprovocirati nove izbore, jer se moraju potvrditi kao treća struja. Njemu je, zapravo, rast Mosta jedini prioritet jer, kako kaže, ako je narod čekao reforme dvadeset godina od rata, može izdržati još nekoliko godina.

Ivica Relković | Author: Boris Scitar/PIXSELL Boris Scitar/PIXSELL
"Posljednji put kad sam ga vidio, nazvao je Plenkovića opasnim i proračunatim. Smatra da Most mora kontinuirano biti usmjeren na rušenje Plenkovićeve vjerodostojnosti u narodu. Uvjeren sam da su ova dva najavljena amandmana tek početak Mostove opstrukcije rada zajedničke Vlade s HDZ-om. Očekujem da će Most čekati pravi trenutak da izazove krizu vlasti. Nakon Karamarka i Milanovića rušit će i Plenkovića. Bojim se da se sve više ponašaju kao radikalna sekta te da im interes Hrvatske nije u prvom planu", kazuje nam sugovornik uvjeravajući nas da proces neće stati, da uz Relkovića u svemu važnu ulogu igraju i neke konzervativne udruge, osobito Vice Batarelo i udruga Vigilare.

"Čudno je sve to. Ispada da Most traži Mesiju hrvatskog naroda, a ne može ga pronaći. Jer to im nije ni Plenković, nije bio ni Karamarko, ni Milanović, a očito nije ni Petrov. Možda je najbliži tom njihovom idealu zapravo bio Orešković", kaže nam naš sugovornik.

A u HDZ-u navodno sve znaju o spomenutome. Ali očito ne znaju kako se postaviti iako Plenkovića to mora mučiti.

Naime, na Klubu zastupnika HDZ-a u ponedjeljak bio je loše volje, nervozan, a cijela atmosfera bila je komorna.

"Sigurno mu nije lako, ali zato ima primjer Karamarka i na njegovim greškama može učiti. Jer sad ispada da Karamarko i nije bio sasvim u krivu, na stranu njegovi poslovi s MOL-om", kaže nam jedan sugovornik iz HDZ-a, a drugi ima oprečno mišljenje:

"Plenkovića dugo poznajem, uvjeravam vas da on nije ni Karamarko ni Milanović, iako je iznimno korektan, neće dopustiti da ga nitko, ponavljam, nitko, povlači za nos. Plenković je europska verzija Tuđmana ili, ako hoćete, poštena verzija Sanadera. Uistinu od svih političara na sceni jedino se Plenkoviću ne bih htio zamjeriti", kaže nam sugovornik iz HDZ-a.

No bez obzira na spomenute kvalitete premijera, činjenica je da je medeni mjesec Mosta i HDZ-a trajao tek dvadeset dana. Plus-minus. 

Ispada da je toliko potrebno Mostu da se, iako je dio Vlade, krene ponašati kontra ideja svojih partnera, HDZ-a. 

To smo imali prilike vidjeti u vrijeme Oreškovića (prvi sukob bio je između njega i Mosta s jedne strane te Karamarka i predsjednice s druge strane, samo dva tjedna nakon sastavljanja Vlade, a u pitanju je bila smjena šefa SOA-e Lozančića, zatim su uslijedili sukobi Petrova i Karamarka o kadroviranju u ministarstvima, posebice MUP-u, a potom i mnogi drugi), da bi na kraju pala Vlada. 

Danas je situacija slična. Most i HDZ sukobili su se nakon samo dvadeset dana, a razlog je porezna reforma. Plenkovića je sukob s Mostom itekako uzdrmao.

"U priči o Mostu važan je još jedan detalj, koji je promaknuo mnogim analitičarima. Prva ekipa te stranke nedavno se pojavila na premijeri filma ‘Gazda’, koji govori o Ivici Todoriću. Jasno, to je bilo puno značajnije kao politička poruka nego kao akt podrške neovisnoj produkciji. Mostovci su, naime, prva hrvatska garnitura iz vlasti koja ne misli da je interes Hrvatske isto što i interes Ivice Todorića, ili obrnuto, kako vam drago! Možemo bez problema navesti pet-šest izjava raznih hrvatskih čelnika, od Stipe Mesića, preko Ratka Čačića do Ive Sanadera, koje kazuju isto: kad se Todorić prehladi, cijela Hrvatska kiše; on je gospodarska kičma države (što ni ne čudi jer ima 45.000 zaposlenih).

Službeni početak izborne kampanje Mosta nezavisnih lista | Author: Grgo Jelavic (PIXSELL) Grgo Jelavic (PIXSELL)
"Most je time pokazao da jaše na valu koji preplavljuje čitav svijet, onom istom koji je srušio dinastiju Clinton, koji je Britaniju izveo iz Europe, a proizvest će još žrtava, među ostalima, čini se da će otpuhati i Angelu Merkel. To je trend rušenja bogatih i moćnih na izborima - to je revolucija demokratskim sredstvima. Zdravko Marić njihova je iduća meta. Oni poručuju da je skup poreznih zakona doveo na udar one grane gospodarstva u kojima Gazda nema osobit udio, a poštedio one u kojima ima.

S druge strane, ukidanje Poreznog Uskoka, to jest njegova eutanazija, odgovaraju ne samo braći Mamić (koje je Porezni Uskok prvi fatalno nagazio) nego svim drugim trulim bogatašima koji novac deponiraju na Kajmanske Otoke, u Švicarsku ili druge porezne rajeve. 

Naša porezna uprava nema, naime, ni ljudi ni novca ući im u trag, ali samostalni Porezni Uskok, s ljudima školovanima u Americi, te s podrškom FBI-ja i drugih američkih i zapadnih službi, to čini s lakoćom: njima je cijeli svijet dostupan kao i našim poreznicima Strizivojna ili Vrpolje, i zato ih je trebalo učiniti bezopasnima, a upravo je to Most prepoznao kao pogodovanje bogatašima, pa je Orepić povukao jak potez - ponudio je Poreznom Uskoku utočište pod svojim krovom, u MUP-u. Teško da će od te ideje odustati - Porezni Uskok je najjača toljaga za bogate prijestupnike.

"Učinit ću sve da se korigira prijedlog Općeg poreznog zakona u dijelu koji predviđa ukidanje postojećih ovlasti za djelatnike Poreznog Uskoka. Ako će se iz meni neobjašnjivih i posve neopravdanih razloga i dalje na tome ustrajati, predložit ću da se ti ljudi angažiraju u policiji, gdje ću im otvoriti maksimalan prostor da nastave s radom još jače nego dosad", izjavio je Orepić za Nacional.

"Plenković ponavlja Karamarkove greške", kaže naš sugovornik pa nastavlja:

"On ne shvaća da je Marić trebao biti Karamarkov premijer, i da on odrađuje posao za bogatu elitu, a upravo su oni meta glasačkoga gnjeva širom svijeta, i ta će ga pogreška skupo stajati.

A koji su Mostovi daljnji potezi? Imaju listu ljudi koje žele smijeniti. Visoko je pozicioniran i Zdravko Zrinušić, ravnatelj Porezne uprave. I tamo Most želi svog čovjeka.

Vlaho Orepić | Author: Ivo Cagalj (PIXSELL) Ivo Cagalj (PIXSELL)
"Zrinušić je u sukobu s Orepićem. Most zapravo želi maknuti Karamakova čovjeka iz Porezne - govori nam sugovornik iz HDZ-a te nastavlja kako je njegovo mišljenje da Most želi ovladati represivnim aparatom (zbog toga su se sukobljavali i s Karamarkom). Ističe kako nije teško prognozirati da će Mostov zadnji korak biti odbijanje izvješća DORH-a u Saboru te traženje ostavke glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.

"Cvitanu zamjeraju tobožnju neprofesionalnost u istrazi protiv Milanovića u aferi Madison. Čuo sam i da imaju svoga kandidata za Županijski sud u Zagrebu, a to je Krešimir Devčić. S druge strane, diplomacija ih ne zanima, to smatraju političkim sinekurama", objašnjava nam naš sugovornik.

I taj se izostanak interesa za diplomaciju, odnosno vanjsku politiku, uklapa u sliku Mosta kao desne, konzervativne partije, vrlo nalik na političke angažmane koji upravljaju Mađarskom, a sad i SAD-om. 

Uostalom, i Trump je jasno poručio da ga ne zanima hoće li se u Siriji poštovati humanitarni aspekti rata ni tko će mu u uništenju ISIL-a biti saveznik. 

Vrlo su to slični obrasci razmišljanja, s jednakom dozom prijezira prema establišmentu, prema dosadašnjim političkim regulama i normama koje, očito, više neće vrijediti.

  • EGREG 08:14 25.Studeni 2016.

    PLENKI, ŠTO JE TO TEBI TREBALO. SADA SI U BARI SA PUNO KROKODILA.