Top News
6328 prikaza

Ljilja Vokić: Afere Pave Barišića nisu priče, nego istina

Pavo Barišić
Robert Anić (PIXSELL)
Ako ga je ministar smijenio, zbog nagomilanih afera, onda bi javnost trebala biti informirana koje su to afere, kaže filozof Jure Zovko

Imenovanje prof. dr. Pave Barišića za ministra znanosti i obrazovanja izazvalo je žestoke rasprave u javnosti, a posebno u akademskoj zajednici čiji jedan dio tvrdi da je Barišić zapravo Plenkovićev Crnoja. 

Tu asocijaciju stvorile su im afere koje se vezuju uz bivšeg pomoćnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kojeg je smijenio tadašnji ministar prof. dr. Dragan Primorac. 

Dragan Primorac | Author: Miranda Čikotić/ PIXSELL Miranda Čikotić/ PIXSELL
U medijima su tada osvanule priče da je ministrov pomoćnik Barišić uzeo dvostruke dnevnice i putne troškove za jedan skup u Dubrovniku, a u Dnevniku HRT-a prozvan je i zato što je u časopisu Filozofska istraživanja, čiji je u to vrijeme bio urednik, dopustio srpskim autorima da cjelokupnu hrvatsku znanstvenu i kulturnu elitu optuže za progon Srba.

Zbog toga mnogi iz akademske zajednice smatraju da je Barišić loš izbor. 

Akademiku Vlatku Silobrčiću nejasno je zašto se Ministarstvo znanosti i obrazovanja popunjavalo među zadnjima, kao da su drugi resori važniji od toga. 

"Za svaku funkciju trebalo bi izabrati ljude koji nemaju nikakvih repova. Kako se i ja sjećam nekih repova gospodina Barišića, mislim da on nije sretan izbor", upozorava Silobrčić. 

Čudi ga što u vrijeme kad sve zemlje u svom razvoju inzistiraju na STEM području, hrvatski premijer za prvog čovjeka obrazovanja postavlja nekog iz društveno-humanističkog.

Slično govori i prof. dr. Slavko Krajcar s FER-a, dok bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Branko Jeren smatra da sastav Vlade u kojoj nema inženjera nije dobar. 

Za Barišića ima samo riječi hvale jer “ima puno iskustva, poznaje sustav i zna kako funkcionira”.

Ljilja Vokić | Author: Davor Visnjic (PIXSELL) Davor Visnjic (PIXSELL)
No bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić misli drukčije. 

"Može biti dobar za znanost, ali za osnovno i srednje školstvo sigurno nije dobar izbor. Afere koje se spominju nisu samo priča, nego istina. A sjetimo se samo zašto je švedska ministrica obrazovanja dala ostavku. Zbog 0,5 promila alkohola u krvi", podsjeća Vokić naglašavajući da obrazovanje mora biti primarno pitanje. 

I njegovi kolege s Instituta za filozofiju smatraju da Barišić ne bi trebao biti ministar.

"Ako ga je ministar smijenio poslije nepune dvije godine, zbog, kako je kazao, nagomilanih afera, onda bi javnost trebala biti informirana koje su to afere. To je prevelik balast koji ga diskreditira i sumnjam da s takvim teretom može provesti sve projekte koji ga čekaju u resoru", kaže Jure Zovko.

S njim se slaže i Stipe Kutleša, znanstveni savjetnik Instituta.

"Bilo tko tko je izbačen iz Ministarstva ne može biti ministar u tom resoru. Ali u Hrvatskoj očito može. To je kao da lopova postavite za ministra policije", ogorčeno kaže Kutleša, dodajući da se time šalje poruka da se isplati raditi neregularno jer će se kadtad za to dobiti nagrada.

  • mladen 07:39 21.Listopad 2016.

    Kutleša "nije u pravu "....Da!Za ministra policije treba postaviti " bivšeg lopova "...jer taj zna sve cake podzemlja ...hahaha.. mada su mu kontakti " nehigijenski " ...hahaha...