Slavoj Žižek nije imao dlake na jeziku, kao što je nema niti inače, pa je objasnio da je u američkoj priči "problem Clinton, a ne Trump". Mislio je na Hillary i na Donalda, ne zato što bi naglo prolupao i skrenuo u alt-right, nego zato što je do jačanja desnice po cijelom svijetu došlo raspadom konsenzusa o "državi blagostanja" na lijevom centru. A to onda znači da se danas najvažnija bitka u SAD-u uopće ne vodi na liniji Demokratska stranka protiv Trumpa, nego unutar Demokratske stranke.
Globalno slavni slovenski kritičar i filozof objašnjavao je što se u SAD-u događa Guardianovom Owenu Jonesu. U razgovoru o mijenjaju suštine prirode kapitalizma, Žižek nije ostao dužan niti ljevici. Rekao je da je moderna ljevica podbacila zato što su se liberali previše fokusirali na društvena pitanja poput prava LGBT skupina i rasizma.
Žižek pritom nije htio reći da to nisu pitanja na koja bi ljevica i liberali inače trebali reagirati, ali je ljevica pritom zakazala, zaboravila je na temeljni dio svog tradicionalnog političkog naslijeđa, na radničku klasu. Glasači iz redova radnika odjednom su se našli u situaciji da se više nisu mogli direktno prepoznati u ničemu što je dopiralo s lijevog centra.
"Krucijalni događaj danas nije uspon nove desnice. Krucijalan je raspad konsenzusa o državi blagostanja na lijevom centru. Zbog toga je u SAD-u danas krucijalna bitka ne protiv Trumpa, nego ona koja se odvija u Demokratskoj stranci", rekao je.
Nastavio je da je Hillary Clinton i njeno politički inzistiranje na status quo kapitalizma kakav je danas, glavni problem tamošnje ljevice koja je odustala od propitivanja temeljnih postavki takvog sustava.
"Kapitalizam s mijenja, a mi ne primjećujemo ono što nam se odvija pred očima. Najvažnije je stalno imati na umu da je Trump samo reakcija, posljedica tih novih procesa u globalnom kapitalizmu koji je donio raspad konsenzusa o državi blagostanja, liberalnog kapitalističkog konsenzusa", kazao je.
Očito imajući u vidu isključivo američke političke odnose, Žižek je rekao i to da se ljude koji su prepoznatljivi kao socijalni demokrati, označava radikalima. Ništa ne može biti dalje od toga jer napredni političari u SAD-u, poput senatora Bernieja Sandersa iz Vermonta, još su i blagi u odnosu na mainstream u demokratskim zemljama Zapadne Europe sredinom 20. stoljeća.
Zanimljivo je što je Žižek spomenuo baš Sandersa, drugačije zapravo nije niti mogao, jer upravo u trenutku kad je Demokratska stranka izabrala Hillary Clinton kao svoju predsjedničku kandidatkinju, a ne Bernieja Sandersa, bio je trenutak u kojem se stala nazirati mogućnost da Trump doista bude onaj koji će pobijediti. Odavno je procurilo u javnost da je Trump u izbornoj noći bio šokiran pobjedom. Pojedini njegovi suradnici su pričali o tome da nisu davali "pet para" da bi on mogao pobijediti.
No, onda se dogodila Clinton. Bernie Sanders nakon predizbora u Demokratskoj stranci naknadno nije htio povlačiti to pitanje kako ne bi puhao u jedra Trumpu, no poznato je da je administracija Demokratske stranke minirala Sandersovu kampanju. Istodobno su sve ankete pokazivale da u slučaju izbora između Trumpa i Clinton onaj prvi ima možda i malu prednost, dok u slučaju izbora između Trumpa i Sandersa sadašnji predsjednik nema šanse.
Sandersova kampanja slomila se, međutim, na stepenici prije, na predizborima u Demokratskoj stranci. Žižek smatra da u svemu tome možda postoji i nada. Ranije, prije tih izbora, pojavio se i zamro pokret Occupy Wall Street. Ali ne bez određenih posljedica. Tim pokretom probili su se određeni politički tabui u SAD-u, socijalna pravda prestala je biti prostački izraz, kapitalizam 21. stoljeća više nije imun na preispitivanje čak i u mainstream medijima.
"Ja vidim da Trump ima i pozitivan utjecaj. Sa svoje pogrešne strane on je uznemirio liberalni konsenzus i otvori prostor za radikalniju ljevicu. Moja ideja je da, na jednoj dubljoj razini, nema Bernieja Sandersa bez Trumpa", kazao je.
Možda ne tim redoslijedom, ali to se u SAD-u pokazuje kao sasvim točno. Nakon Sandersa, na američkoj političkoj sceni kao više se niti ne pamti od kada, pojavila se cijela nova generacija socijaldemokratskih kandidata, koji su nerijetko i pravi hit. Najistaknutiji slučaj je 28-godišnja kandidatkinja za Kongres Alexandria Ocasio-Cortez, mlada žena koja bi se savršeno uklopila u progresivnije redove, primjerice, njemačkog SPD-a ili Zelenih, koja je usto latinoameričkih korijena, koja je radila u restoranu i školovala se, koja je u javni diskurs gurnula "revolucionarne" pojmove poput plaćenog porodiljnog, zdravstvene zaštite za sve...
Tom retorikom na predizborima Demokratske stranke za kandidata za Kongres uništila je dotad neprikosnovenog Joea Crowleyja, parlamentarca u četiri mandata. Vrlo slična je situacija s kandidatkinjom Demokratske stranke iz Novog Meksika Deb Haaland koja će, ako pobijedi, postati prva američka Indijanka koja je ušla u parlament SAD-a. Nakon poraza od Clinton, a potom i poraza Clinton od Trumpa,
Sanders je kratko vrijeme pred šokiranom nacijom razmatrao da li da se kandidira na još jednim izborima, onima 2020. No, onda je u jednom trenutku rekao da neće, da se u Americi rađa jedna nova generacija političara koja će biti kadra izboriti se za sebe. Sada ispada da Amerikanci doista prepoznaju da Alexandria Ocasio-Cortez, Deb Haaland i mnogi drugi kandidati govore o stvarima koji su dijelom njihovog života, a dolaze s demokratske ljevice.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za svku pobjedu HDZ-a od 2000. do danas je zaslužan samo i jedino SDP. HDZ ni kriv ni dužan je dobio zadnje izbore iako nisu učinili ništa da ih dobiju. U zemlji gdje ljudi traže posao aoni sretnici koji rade ... prikaži još! ne mogu ni bicikl kupiti na kredit SDP gura kao najviši interes države i nacije prava LGBT zajednice i pravo na njihovo "ponašanje" na javnim mjestima. Stvarno vrlo mudro i odgovorno. Ne niječem prava LGBT zajednici ali kada bi gledali po listi prioriteta bilo bi 10-tak stvari ispred.
zato šta je kapitalizam