Lista srama: Borasov mandat je potpuni debakl

Rektor Zagrebačkog sveučilišta Damir Boras navodno planira, donosi Tportal, stotim po redu počasnim doktoratom sveučilišta ovjenčati zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Ljetos je dodijelio počasni doktorat tadašnjem hrvatskom članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću, čiji, kada se usporedi s drugim dobitnicima, intelektualni i akademski dosezi nisu na istom nivou. Nije niti Bandić na istom nivou kao Tadija Smičiklas, Margaret Thatcher ili Stanko Lasić, no to za ovu vrlo politiziranu titulu nije niti važno. Bandiću možda Zagreb malo klizi iz šaka, ali on postaje sve veći i jači politički faktor, s 11 zastupnika u svom klubu, a ruka moći ruku moći mije. Posebno kada je u pitanju, po rezultatima i skandalima, vjerojatno najgori rektor u povijesti sveučilišta. 

Svake godine kad vidimo podatke o kvaliteti hrvatskih sveučilišta moramo se stalno pitati kad ćemo već jednom napredovati. Na ovih dana objavljenoj ljestvici The World University Rankings vidimo da se Sveučilište u Zagrebu zadržalo u istom rangu jer se nalazi između 800. i 1000. pozicije. Bolje su rangirana sveučilišta u Splitu i Ljubljani što je samo po sebi poražavajuće jer splitsko sveučilište zasigurno raspolaže sa znatno manje novca od našeg najvećeg sveučilišta u našem najvećem gradu.  Usporedbe s drugim državama ne treba ni spominjati jer je posve jasno gdje stojimo, ali smatramo da vrijedi povući paralelu s Estonijom, baltičkim divom koji nam može biti uzor u gotovo svim metrikama. Njihovo sveučilište u Tartuu nalazi se između 301. i 350. mjesta po spomenutoj ljestvici. Bio bi red da se rektor Damir Boras zapita je li on pravi čovjek za upravljanje najvećom obrazovnom ustanovom u Hrvatskoj kad ne ostvaruje nikakve zamjetne rezultate. Ali ne možemo to očekivati od rektora kad vidimo kako ministrica Blaženka Divjak ignorira probleme u ostatku obrazovnog sustava.

Još i prije nego što je stupio na dužnost Boras je izjavio kako je Sveučilište potrebno vratiti biblijskim vrijednostima. Bilo bi zanimljivo rektora koji se u svome mandatu istaknuo mnogobrojnim aferama, pitati smatra li da je u tome uspio. Sam je sebi isplatio iznos više od 68.500 kuna potpore za znanstveni projekt. Točnije, rektor Damir Boras potpisao je odluku kojom Sveučilište profesoru Damiru Borasu daje taj iznos. Za lošu komunikaciju s medijima 2017. godine Hrvatska udruga za odnose s javnošću dodijelila mu je "nagradu" za antikomunikatora, takozvani "Šipak godine". Osim što ne odgovara na pitanja novinara, Boras je protekle dvije godine odbio odgovoriti i na 20-ak upita pučke pravobraniteljice. Umjesto njega, s novinarima se često vide zaposlenici privatnog Odvjetničkog društva Mihočević&Bajs i to na sudovima, jer aktualni rektor, tvrdeći da štiti ugled Sveučilišta, redovito tuži novinare.

Povijest će Borasa pamtiti prvenstveno po činjenici da je vjerojatno prvi rektor u povijesti koji je tužio svoga studenta. Protiv Luke Kovača, studenta Hrvatskih studija, podnio je tužbu je zbog izjave koju je rekao za HINA-u. Nakon što su se mediji raspisali o tužbi, ucijenio je studenta - poručio mu je da će tužbu povući, ako se student javno ispriča. Na kraju je, ipak, tužbu pod pritiskom javnosti povukao. Na upite o trošenju javnog novca, također nije odgovarao, tvrdeći kako zbog autonomije sveučilišta to nije dužan objaviti. Famoznu autonomiju Sveučilišta tri je puta branio ustavnom tužbom. Nakon što je ministrica Blaženka Divjak pokrenula tri upravna nadzora nad Sveučilištem, Boras je od Ustavnog suda zatražio ukidanje odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti koje se tiču nadležnosti ministarstva nad sveučilištima, kako bi te nadzore onemogućilo.

 

Putem Ustavnog suda rušio je i Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, smatrajući kako se prema Ustavu stručne studije ne može izjednačavati sa sveučilišnim, čime je 45.000 studenata stručnih studija doveo u nepovoljan položaj. Zakon o HKO-u kasnije je, ipak, ponovno donesen. Kako je nedavno navršio 65 godina, Boras je trebao u mirovinu. Da bi ostao rektor, trebao je dobiti potporu Vijeća Filozofskog fakulteta na kojem je radio, a koju je izgubio zbog nametanja spornih ugovora s Katoličkim-bogoslovnim fakultetom. Igrom slučaja, na Odsjeku u Petrinji Učiteljskog fakulteta pojavio se natječaj za radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informacijski sustavi, što je odgovaralo upravo Borasovim kvalifikacijama. Naravno, javio se na natječaj i kao jedini kandidat dobio to radno mjesto te tako postao prvi rektor u hrvatskoj povijesti koji je promijenio matični fakultet.

Damir Boras završio je 1974. godine Elektrotehnički fakultetu u Zagrebu, nakon čega je do 1984. radio kao računarski i informacijski stručnjak u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu. Te godine upisuje doktorski studij na Odsjeku za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu, gdje dobiva mjesto asistenta. Iako asistenti obično rade 5-6 godina, dok ne završe doktorat, Borasu je za pisanje doktorata bilo potrebno čak 14 godina. Nakon što je 1998. doktorirao karijeru nastavlja strelovitom brzinom. Uskoro postaje docent, izvanredni pa redovni profesor te, uz to, prodekan pa zatim dekan Filozofskog fakulteta. Funkciju dekana napustio je kada je postao rektor. Svoju protukandidatkinju Blaženku Divjak pobijedio je za svega par glasova, a nedugo nakon izbora Mate Damić, tadašnji predsjednik Studentskog zbora, koji ima svoje predstavnike u Senatu s pravom glasa na rektorskim izborima, postao je asistent na Ekonomskom fakultetu i to na Katedri za trgovinu na kojoj radi Borasov prorektor Tonći Lazibat.

Za svoga oca Milu Borasa, Damir je jednom prilikom izjavio kako je "bio legenda rimskoga prava na Sveučilištu u Zagrebu", a njegov djed bio je prvi biskup Hrvatske starokatoličke crkve. Damir Boras trenutno je i predstavnik te crkve. I znanstveni opus aktualnog rektora ima zanimljivih detalja. U časopisu "Studia lexicographica" s profesorom Bulcsú Lászlóm objavio je članak "Tuđinština u jeziku hrvatskome". Umjesto klasičnim, rad je napisan Laszlovim pravopisom punim znakovima preuzetih iz mađarskog jezika, a u njemu, između ostalog, objašnjavaju kako srpsku riječ "pička" prevesti na hrvatski jezik. "Dėvōjka se u Beogradu prėdstavļā priateļu svojega dėčka ‒ Jā sam ńegova pička. Tō isto u Zāgrebu glāsī ‒ Jā sam c'ura ńegova. Rěč je cura postānkom ‘spolovilo ženskō’ od cūriti u smīslu 'mokrilo'. Kajkāvski je tō, da prostīte, cuca", objašnjavaju u radu. Boras je s Lászlóm surađivao i na izradnji na tzv. Hrvatsko-Englezkog rječnika obavijestničkoga nazivlja u kojem kažu kako se matematika prevodi kao oloslovlje, psihologija kao živcoslovlje, a interpretacija kao ovrjèdnotba ili òsmislitba. U tom rječniku iznad Borasova imena stoji napisana neobična titula - "orječni uobličitelj". Nekoliko godina nakon objave rječnika, Boras se založio i za povratak ćirilice i glagoljice u škole.

"Mislim da bi učenje ćirilice trebalo vratiti u škole, kao što bi trebalo glagoljicu ponuditi kao izborni predmet. To su starohrvatska pisma i bilo bi lijepo nanovo ih vidjeti u nastavi", rekao je Boras 2016. godine kada je pitanje ćirilice u Vukovaru bilo aktualno. Osim starih pisama, Boras voli i stare jezike. Centralni događaj proslave 240. obljetnice osnutka Pravnog fakulteta neplanirano je postao Borasov govor. Aktualni rektor, tada se okupljenima, posebno pozdravivši predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović i tadašnjeg predsjednika Sabora Božu Petrova, obratio se na latinskom jeziku te izazvao podsmijeh javnosti. U životopisu je naglasio kako se, uz žive jezike, služi i starogrčkim. Da voli mističnost, Boras pokazuje i svojim članstvom u Družbi braće Hrvatskog zmaja. Zmaj od svetog Križa u Zagrebu, kako glasi titula koju je dobio u Družbi, na svoju je inauguraciju za rektora u zagrebačkom HNK-u potrošio više od 20.000 kuna javnog novca. Hranu na inauguraciji osigurao je Studentski centar, a vino je bilo poklon Agronomskog fakulteta. Njegova krunidba, kako je neki nazivaju, trajala je preko sat vremena, čime je prestigao i trajanje inauguracija za predsjednika Republike.

"Ostavlja nam prilično mnogo nemira, prijepora i problema na Sveučilištu, lošu atmosferu opterećenu unutrašnjim problemima, a malo posvećenu unaprjeđenju znanstveno-istraživačkog radu. Ostavlja nam i okrnjen ugled Sveučilišta s lošom slikom u javnosti. Moramo puno učiti da vratimo ugled našem sveučilištu i pozivu", kazao je u razgovoru za Express njegov nekadašnji protukandidat na rektorskim izborima, profesor Damir Bakić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.