Top News
5929 prikaza

Kutleša: Povučeni biskup kojeg papa Franjo želi na Kaptolu

Dražen Kutleša i Andrej Plenković
Duško Marušić/Pixsell
Brojna zemljišta su vraćena ili predana Crkvi tijekom njegovog mandata na čelu Porečko-pulske biskupije

Hrvatski biskupi završili su svoj pohod „Ad limina apostolorum“. Primio ih je zajedno i papa Franjo, a dvojicu biskupa i pojedinačno. Točnije, nadbiskupa zagrebačkog kardinala Josipa Bozanića u četvrtak 15. studenoga, a u petak porečko-pulskoga biskupa mons. Dražena Kutlešu. Naizgled ne bi bilo ništa neobično da se već mjesecima po crkvenim kuloarima ne prepričava priča o odlasku kardinala Bozanića s katedre zagrebačkog nadbiskupa, a kao najizgledniji kandidat spominje se upravo biskup Kutleša, piše Večernji

"To potvrđuje sve ono što se može čuti, tj. prije odlaska naših biskupa u Rim govorilo se da bi kardinal Bozanić mogao otići oko Uskrsa, a to je onda upravo to", kažu Večernjakovi sugovornici u Crkvi, kod kojih su pokušali doznati što se skriva iza šture agencijske informacije da je papa Franjo primio kardinala Bozanića kao člana Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata i Kongregacije za katolički odgoj te Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije te da je u razgovoru “između ostaloga, bilo riječi o blaženom Alojziju Stepincu, a kardinal je usto upoznao papu s pojedinostima Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije kao i s pripremama za Susret hrvatske katoličke mladeži koji će se održati u Zagrebu 2020.”

Josip Bozanić Kaptol ne zna učiti Top News Crkvi u Hrvata treba šamar kakav je dobio papa Franjo

Razlog navodne Bozanićeve smjene stoji u tome da je papa Franjo već dulje vremena nezadovoljan načinom na koji se vodi Crkva u Hrvatskoj - u prvom redu zbog javnog desničarenja konzervativnih biskupa ali i podilaženja poraženih ideologija.

Kutlešina biografija je doista impresivna, a posebno kad se uzme u obzir da je bio najmlađi hrvatski biskup kad ga je na tu poziciju imenovao papa Benedikt XVI. Određene stvari su se morale posložiti da bi Kutleša, inače rođen u Bosni i Hercegovini, preuzeo dužnost upravljanja crkvom u Istri. 

Dražen Kutleša | Author: Grgo Jelavić/PIXSELL Grgo Jelavić/PIXSELL
Njegov dolazak na tu dužnost obilježile su kontroverze s nekretninama župe Dajla. Naime, Kutlešin prethodnik Ivan Milovan, zalagao se da nekretnine idu u vlasništvo Republici Hrvatskoj dok je Vatikan tražio da idu talijanskim benediktincima. Priča kaže ovako; benediktinci su, temeljem međudržavnog sporazuma Jugoslavije i Italije dobili obeštećenje za te nekretnine, ali su i dalje potraživali to zemljište. Nakon godina pravnih zavrzlama, prevrata i obrata, Milovan je podržavao da zemljište ode natrag u vlasništvo RH što nije odgovaralo Vatikanu. 

Čak i aktualni kardinal Josip Bozanić je bio u povjerenstvu koje je presudilo da to zemljište treba ići Talijanima. 

Biskup Milovan je uporno odbijao na bilo koji način predati to zemljište pa je papa Benedikt XVI imenovao jednog španjolskog biskupa posebnim povjerenikom koji je u ime Porečko-pulske biskupije potpisao ugovor kojim benediktinskoj opatiji Praglia pripada pravo na odštetu u iznosu od 4,5 milijuna eura. 

Vladimir Pavlinić, osnivač "Glasa Koncila" Vladimir Pavlinić (1) Life 'Bozanića je strah ljudi, prvi potez na Kaptolu - novi alarm'

Milovan je tog srpnja 2011. godine dobio pomoćnika, koadjutora, u liku Dražena Kutleše. Kutleša je preuzeo upravljanje biskupijom sve do Milovanovog odlaska u mirovinu godinu dana kasnije. "Ne mogu govoriti o konkretnim razlozima, ali pretpostavljam da se u javnosti zna o čemu je riječ", kazao je Milovan nakon odlaska u mirovinu.

2014. godina je ipak bila ključna za Kutlešu i Milovana jer je hrvatsko pravosuđe potvrdilo da je Milovan bio u pravu. Benediktinci su dobili obeštećenje Osimskim ugovorom iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, imovina pripada Porečko-pulskoj biskupiji, a Talijani su napokon odustali od daljnjih procesa.

Kutleša je s premijerom Andrejem Plenkovićem prošle godine potpisao i Ugovor o darovanju Ville Idole Porečko-pulskoj biskupiji. Riječ je o zemljištu od 5016 četvornih metara, čija je vrijednost zajedno s nekretninom procijenjena na 19,7 milijuna kuna, prema pisanju portala TV Istre. Korisnik Vile je do tada bio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a Vila Idola - piše Istrapedia - austrougarska je vila na pulskoj Verudi. Sagrađena je 1914. godine u Ulici Veruda.

Vila je pripadala princezi Eleonori i Alfonsu von Klossu, a projektirao ju je Puljanin E. Heininger. Princeza Eleonora Maria bila je prva kći austrougarskog admirala i nadvojvode Karla Stephana von Habsburga - Lothringena i supruge Marije Therese, a Alfonso von Kloss austrougarski časnik. Nakon raspada Austro-Ugarske, 1918. godine, vilu Idolu kupio je Antonio Crljenica iz Marčane, koji je u njoj živio do 1947. godine. Kasnije je u vili bio Dom za starije.

Kutleša, kao "vjerni provoditelj vatikanskih odredbi" kako ga je jedan dnevni list opisao, radio je dosta samozatajno i nije se isticao u medijima nekakvim kontroverznim istupima. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi papa Franjo odabrao upravo ovog biskupa školovanog u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Italiji? 

Jedan od odgovora možemo potražiti u zanimljivoj koincidenciji imenovanja nadbiskupa Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za Međugorje. "Svrha je poslanja apostolskoga vizitatora osigurati čvrstu i trajnu pratnju župne zajednice u Međugorju te vjernika koji ondje dolaze na hodočašće, čije potrebe iziskuju osobitu pozornost", navodi se u priopćenju.

Kutlešu je zaredio, između ostalih, mostarski biskup Ratko Perić inače veliki protivnik priznanja ukazanja u Međugorju. Prošle godine, u veljači, Perić se oglasio priopćenjem u kojem jasno iznosi stavove o Međugorju.

Franz-Peter Tebartz-van Elst BAHATOST Top News Biskup "bling bling" spiskao milijune za dizajnerske kade

"Stajalište ovog Ordinarijata kroz sve ovo vrijeme bilo je jasno i odlučno: nije riječ o vjerodostojnim ukazanjima Blažene Djevice Marije. Iako je ponekad bilo govora o tome da bi se ukazanja mogla smatrati istinitima, a potom je nadošla "nadogradnja" drugih, ponajviše nereligioznih elemenata, ovaj je Ordinarijat promicao istinu i s obzirom na te prve dane. Nakon što su presnimljene i prepisane audiokasete koje sadržavaju razgovore pastoralnog osoblja u župnom uredu u Međugorju, u prvih tjedan dana, s dječacima i djevojčicama koji su tvrdili da im se ukazala Gospa, s uvjerenjem i odgovornošću iznosimo razloge i zaključke o nevjerodostojnosti navodnih ukazanja. A ako se prava Gospa, Isusova Majka, nije ukazala – kao što nije – onda su sve to samozvani vidioci, tobožnje poruke, tzv. vidljivi znak i navodne tajne."

Kutleša je priredio monografiju "Ogledalo Pravde – Biskupski ordinarijat Mostar o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju", izdanu u Mostaru, 2001. godine.

Osim formalno-pravne veze i suradnje na pitanju Međugorja, Kutleša je početkom dvijetisućitih radio s Perićem kako bi neposlušne hercegovačke franjevce doveli u red. Naime, Perić je tražio od devetorice franjevaca da predaju župe na upravljanje biskupiji nakon što su izbačeni iz franjevačkog reda, ali oni su se tome usprotivili. Hercegovački narod im je dao podršku i Perić se našao u teškoj situaciji. Rješavanje gordijskog čvora u Grudama gdje su trojica franjevaca odbila poslušnost Perić je povjerio, između ostalih, i Kutleši. 

Budući da je Crkva iznimno tajnovita, o mogućim razlozima Kutlešinog imenovanja tek možemo nagađati. Kad, i ako, zasjedne na vrh kaptolske piramide vlasti, vidjet ćemo po njegovim djelima zašto ga papa Franjo vidi kao idealnog nasljednika Josipu Bozaniću.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.