Top News
1046 prikaza

Kolinda u ratu s HDZ-om: Nije htjela Oreškovića, već svoju Vladu

Kolinda Grabar Kitarović
Igor Kralj (PIXSELL)
Otkrivamo pravu istinu o planu za novu Vladu: Predsjednica je do zadnjeg trenutka držala Karamarka u neizvjesnosti. Bio je šokiran shvativši da ona možda neće prihvatiti njegove potpise...

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović 23. prosinca prošle godine, u 18 sati, izašla je pred kamere i dala mandat za sastavljanje Vlade nestranačkom čovjeku Tihomiru Oreškoviću, stručnjaku kojeg su zajedno predložili Domoljubna koalicija i Most. 

Božo Petrov i Tomislav Karamarko | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

No hrvatska javnost ni danas ne zna punu istinu o drami koja se odvijala dan ranije. Ni Tomislav Karamarko, kao prvi čovjek HDZ-a, a onda još i manje Božo Petrov na čelu Mosta, do posljednjeg su trenutka sumnjali da će predsjednica prihvatiti njihove potpise i njihova čovjeka za mandatara! 

Jer, Kolinda Gabar Kitarović za taj je dan, doznaje Express od više sugovornika bliskih predsjednici i HDZ-u, imala pripremljen sasvim drugačiji scenarij - imenovanje tehničke vlade! 

Na Pantovčaku se danima prije 23. prosinca sastavljala tehnička vlada, kandidati za ministre su intervjuirani, a kandidat Kolinde Grabar Kitarović za premijera doista je bio već spominjani Damir Vanđelić!

Njega je u svibnju prošle godine imenovala u Vijeće za domovinsku sigurnost i već je pristao na fotelju.

Predsjednicu su njezini savjetnici uvjerili da ni jedna od opcija (HDZ i SDP) neće skupiti dovoljno potpisa, odnosno da će se Most pogubiti te da će ona najvjerojatnije na kraju morati raspisati nove izbore. 

A do tada, do novih izbora, predsjednica ima pravo imenovati tehničku Vladu. 

Spinovi o novim izborima kao najboljem rješenju puštali su se u medijima, a posljednji takav dao je naslutiti da je tehnička vlada već spremna jer je njezino imenovanje najavljeno netom nakon Nove godine, naravno u slučaju da ni jedna strana ne skupi dovoljno ruku.

“Kolinda je vjerovala da je tehnička Vlada najbolje rješenje. I to ponajviše zbog toga što je vjerovala da je u njoj okupila sve najbolje stručnjake i da bi ta vlada besprijekorno upravljala zemljom”.

"Njezini motivi bili su jasni: šefica države koja je sastavila tehničku Vladu i prekinula političku krizu bila bi istinski moćna i nedodirljiva. Još kada bi ta Vlada, bar nakratko, odala dojam stručne i uspješne, bili bi to jaki poeni", govori nam sugovornik blizak HDZ-u, koji je i sam bio jedan od aktera u cijeloj ovoj priči. 

U trenutku kad je Most rekao ‘ne’ Zoranu Milanoviću i koaliciji Hrvatska raste, druga je strana- Domoljubna koalicija, imala svega nekoliko sati da dostavi najmanje 76 potpisa koliko je dovoljno za davanje mandata za sastavljanje vlade. 

Tog 22. prosinca Karamarko i Petrov na Pantovčaku su se pojavili s potpisima i pismima potpore te su Kolindu zamolili da im da još jedan dan za imenovanje mandatara. No, stvari se nisu odvijale kako su oni očekivali...

Idući dan je, kaže nam sugovornik iz vrha HDZ-a, doista bio dramatičan, ne samo za Karamarka već i za velik broj predsjednika županijskih oragnizacija stranke. 

Oni su bili zaduženi da kontaktiraju zastupnike MOST-a koji nisu bili u Zagrebu, skupe njihove potpise i što je brže moguće dostave u Zagreb.

Navodno je Branko Bačić zadnji skupio potpise MOST-ovaca s krajnjeg juga pa su Petrov i Karamarko uspjeli do 18 sati predsjednici donijeti na uvid 78 potpisa koji podržavaju mandatara Tihomira Oreškovića.

Kolinda Grabar Kitarović | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)

"Kolinda Grabar Kitarović nije bila oduševljena time, priča se i da se nećkala oko čekanja potpisa, jer je zaista žarko željela imenovati tehničku vladu, ali je na kraju dala rok od jednog dana. Ona danas može bit ljuta, može čak i misliti da bi Vanđelić bio bolji premijer od Oreškovića, ali morala je dati po ustavu mandat na raspolaganje Domoljubnoj koaliciji i MOST-u. Osim toga, u HDZ-u, ali i u MOST-u su bili brzi, skupili su potpise, a i brzo su se dogovorili oko mandatara. Orešković je već 22. prosinca, znači odmah nakon što su Petrov i Karamarko predsjednici predočili da imaju većinu, došao u prostorije MOST-a na upoznavanje", kaže nam sugovornik iz vrha HDZ-a. 

Predsjednica je tog dana i izjavila kako će, ako se u roku 24 sata Karamarko i Petrov ne dogovore oko mandatara, raspisati, u skladu s Ustavom, prijevremene izbore i formirati prijelaznu (tehničku vladu). 

A tehnička vlada na čelu s Damirom Vanđelićem već je bila spremna. Navodno je glavni savjetnik Kolinde Grabar Kitarović oko kadroviranja u tehničkoj vladi bio Mate Radeljić, savjetnik predsjednice za unutarnju politiku, koji je, kaže nam sugovornik iz HDZ-a, trebao preuzeti ministarstvo uprave. 

Dragan Primorac, bivši ministar obrazovanja, trebao je preuzeti ministarstvo vanjskih poslova. 

Boris Jokić, inače pomoćnik ministra obrazovanja u SDP-ovoj vladi i na glasu kao čovjek kojeg gura Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja u Tuđmanovo vrijeme, bio bi, naravno, ministar obrazovanja.

U igri su za ministra obrane bili general Damir Krstičević i Nikola Brzica, inače član HDZ-ova Odbora za nacionalnu sigurnost s diplomom West Pointa. 

Navodno je general Krstičević na kraju bio odabran za tu funkciju koja mu ni sada neće izmaći jer je sigurni ministar obrane u Oreškovićevoj vladi.

Što se tiče ministarstva socijalne skrbi i mladih, na čelo je trebala doći Bruna Esih, izaslanica predsjednice na prošlogodišnjoj komemoraciji u Bleiburgu, a potom u šumi Lug kod Bjelovara i Jazovki. 

Predsjednica je udruge Hrvatski križni put koja se bavi istraživanjima stradanja Hrvata tijekom II. svjetskog rata i poraća i u idućim desetljećima.

Nedavno je održan Sabor te udruge i donio se zaključak o izradi nacrta budućega zakona o lustraciji, za koji Bruna Esih smatra da je “preduvjet sazrijevanja hrvatskog društva”. 

Kolinda Grabar Kitarović | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)

Navodno je Kolinda Grabar Kitarović toliko bila oduševljena ovim kadroviranjem da je jedan od planova Pantovčaka bio da s istim timom izađe i na prijevremene izbore! 

Naime, kako nam kaže izvor blizak vrhu HDZ-a, ti kandidati bili bi na nezavisnoj listi, a predsjednica je bila uvjerena da bi tu listu građani jedva dočekali jer bi iza sebe imali “fantastične rezultate tehničke vlade”. 

Time bi Kolinda Grabar Kitarović držala sve poluge vlasti u zemlji u svojim rukama jer bi njeni ljudi bili u izvršnoj vlasti, a ona sama tijekom iduće četiri godine i dalje bi bila predsjednica države.

Nije zanemarivo da bi tim potezom zapravo zabila nož u leđa HDZ-u i Tomislavu Karamarku.

"Nas je to pogodilo jer se čini da je radila iza leđa stranci koja joj je omogućila da postane predsjednicom. Pa tako nešto ne bi palo napamet ni Ivi Josipoviću za kojeg je poznato bilo da je sve godine mandata bio u lošim odnosima s Milanovićem. No, Kolinda je na kraju dala šansu HDZ-u i Mostu, morala je zbog ustava, a i vjerujem da je svjesna da će joj ta ista stranka trebati na idućim predsjedničkim izborima na kojima se planira kandidirati. Sjetite se samo kako je Josipović prošao jer nije imao bezrezervnu podršku Milanovića", komentira naš sugovornik ideju o predsjedničinoj tehničkoj vladi.

No, bez obzira na ovaj pokušaj Kolinde Grabar Kitarović da progura tehničku vladu, ona je, kaže nam jedan drugi HDZ-ovac, ipak ključni potez povukla u korist HDZ-a. 

Na konzultacijama je, uvjeren je, sigurno nešto rekla Boži Petrovu kad je on izašao s Pantovčaka blijed i ljut te potom prekinuo pregovore s koalicijom Hrvatska raste. 

Naš sugovornik nagađa, kao što se u Hrvatskoj naveliko i spekulira, da ga je obavijestila o špijuniranju (ako se ono uopće dogodilo), ali naglašava da je riječ o špekulacijama i da najvjerojatnije javnost nikada neće saznati što se točno 22. prosinca dogodilo na konzultacijama između nje i Petrova.

"Ostaje činjenica je da je nakon tih konzultacija Petrov okrenuo leđa Milanoviću i stao uz Karamarka. Dakle, možda je baš ona, a ne Crkva, zaslužna što ćemo sada imati Vladu Domoljubne koalicije i MOST-a", nastavlja naš sugovornik.

O tehničkoj vladi govorilo se netom prije zadnjeg kruga konzultacija, a među opcijama za premijera bili su Zlatko Mateša i Mladen Vedriš.

Mateša je otvoreno rekao da bi prihvatio poziv predsjednice da pomogne domovini u ovom teškom vremenu, a Vedriš da mu komplementira kad ga se spominje kao kandidata. 

No, na kraju je izabran Damir Vanđelić o kojem se špekuliralo i kao kandidatu za mandatara Domoljubne koalicije i MOST-a. 

Damir Vanđelić | Author: Tomislav Miletic (PIXSELL) Tomislav Miletic (PIXSELL)

Vanđelić je 48-godišnji inženjer Fakulteta strojarstva i brodogradnje te investicijski direktor Adris grupe i direktor tvrtke Abilia koja upravlja nekretninama Adrisa, bio je hrvatski branitelj te je u glinskom logoru proveo 173 dana nakon što je u Hrvatskoj Kostajnici zarobljen 12. rujna 1991. U intervjuu od prije osam godina opisao je svoj ratni put. 

Vanđelić je u logoru bio zlostavljan, a razmijenjen je tek u petom pokušaju, među posljednjima.

"Tijekom šest mjeseci, koliko sam proveo u zarobljeništvu, nijednom se nisam oprao. Bio sam stalno u istoj uniformi i istim čizmama. Zamislite samo što to znači za gradsko dijete. Bio sam pun mrlja, čireva... Bio sam mršav, imunitet mi je pao, imao sam dijareju koja nije prestala, hemeroide, bio sam psihički razdražljiv, a na kraju sam dobio i upalu pluća koju puna tri tjedna nisam uspio smiriti antibioticima", govorio je u potresnoj ispovijesti 2007. godine. 

Vanđelić je studij strojarstva, koji traje devet semestara, završio u roku od četiri i pol godine, i to s prosjekom 5,0 i medaljom Fakulteta za značajno zalaganje i uspjeh na studiju.

Nakon diplome odmah je dobio posao u Plivi jer je bio njihov stipendist. No, Plivu je napustio jer se razočarao u tadašnji sustav selekcije.

Nakon otkaza prijavio se na oglas belgijske tvrtke Interbrew koja je tražila tehničkog menadžera. Potom je unaprijeđen i imenovan direktorom pivovare u gradnji, a zatim tehničkim direktorom i direktorom inženjeringa za središnju Europu.

Jedan je od deset top-menadžera u svom području, a za njega znaju i izvan granica Hrvatske. Redovno dobiva ponude za posao u inozemstvu. 

Kad ga je Kolinda Grabar Kitarović imenovala u svibnju prošle godine imenovala u Vijeće za domovinsku sigurnost, a on je tada svoj angažman objasnio željom da pomogne u što boljem funkcioniranju države:

"Ideja je bila tom Vijeću dati gospodarski moment. Domovinska sigurnost je, zbog golemih ulaganja u vojsku i opremu, uvijek gledana kao trošak. Kao dugogodišnji gospodarstvenik, smatram da vojska može imati i prihodovnu stranu, odnosno može smanjiti troškove koji se javljaju, posebno u iznimnim situacijama. Sjetite se kako država nije imala pravi odgovor kad smo imali poplave, snijeg ili ledenu kišu. U takvim situacijama vojska mora biti superiorna. Uzor bi nam trebala biti austrijska vojska", rekao je tada Vanđelić. 

Tomislav Karamarko | Author: Goran Stanzl (PIXSELL) Goran Stanzl (PIXSELL)

On na kraju nije postao mandatar, Karamarko je kao kandidata predložio Tihomira Oreškovića kojeg je prvi put kontaktirao negdje u svibnju prošle godine. 

Prvotna je ideja bila da Orešković bude ministar financija u njegovoj vladi ako HDZ dobije izbore.

No, s obzirom na odigravanje sasvim drugog scenarija, onog u kojem je Most dobio 19 mandata i o kojem je ovisilo sastavljanje vlade, Oreškoviću je ponuđeno mjesto nestranačkog premijera.

Prihvatio ga je i Most, a Vanđelić je ispao iz igre. 

Svejedno, gledajući imena Kolindinih minsitara tehnike vlade i onih koji su kandidati za ministre u Oreškovićevoj vladi, neka se imena, poput generala Damira Krstičevića poklapaju. 

Navodno će i predsjedničin savjetnik Mate Radeljić također biti dio nove vlade, kao njen glasnogovornik.

‘Kolinda cijeni Oreškovića mada bi zaista više voljela da je premijer Vanđelić’, kaže nam naš sugovornik. Napominje kako se predsjednica i Orešković poznaju, ali da nisu prijatelji.

Upoznali su se navodno za njenog mandata u Kanadi, ali nije se razvilo nikakvo posebno prijateljstvo. Također, kaže da nije točno da je ona sa suprugom išla gledati stan u Teslinoj ulici koji je obitelj Orešković namjeravala kupiti.

Poslije svega, čini se da će javnost biti suočena s dugotrajnim i mučnim pregovorima oko sastavljanja Vlade. Najprije se mislilo da je Most doista zapeo za Ministarstvo unutarnjih poslova, a njihova želja da preuzmu policiju povezivana je i sa špijunskom aferom kojoj se još ne nazire kraja, a o kojoj smo prvi pisali u Expressu prije tri tjedna.

Kolinda Grabar Kitarović | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)

Javnost je prilično zabrinuta i zbog planova koji predviđaju okrupnjivanje državnih poduzeća u jednom holding. Takva je ideja, uostalom, SDP-ov koncept iz glavnoga grada, koji je završio u velikim gubicima. 

Petrov je početkom tjedna kazao da će tek nakon formiranja Vlade raspravljati o ustrojavanju Holdinga u kojem bi bile objedinjene državne tvrtke.

"Ako se nakon analize pokaže da je to učinkovitije i racionalnije , onda će se ići prema tome", govorio je Petrov, dodavši da bez analize ne treba raspravljati o tom prijedlogu.

No, kad su novinari Petrova pitali vodi li se cijela bitka u pregovorima oko Ministarstva unutarnjih poslova, on to nije demantirao. Tek je neuvjerljivo kazao “da se ne vodi bilo kakva bitka”.

"Mislim da se ne doimam ljutim. Pregovori idu, a ja se nadam da će i javnost biti zadovoljna za otprilike tjedan dana", kazao je Petrov, dok Karamarko spušta loptu na zemlju, tvrdnjom da je “apsurdno da se u ovim vremenima u fokus stavlja MUP”.

Karamarko je rekao da razgovori idu “u jako dobrom tonu i atmosferi”. No, osim MUP-a, kamen spoticanja je i ministarstvo zdravstva. 

Kao kandidat za ministra se spominjao Trpimir Goluža, predsjednik liječničke komore koji je skandaloznim uvredama ‘častio’ hrvatske novinare.

Goluža trenutačno pohađa jednogodišnji studij za menadžera u zdravstvu koji stoji oko 20 tisuća kuna. Između ostalih profesora, predaje mu i bivši SDP-ov ministar zdravstva Siniša Varga...

Orešković je izuzetan financijaš, ali se loše snalazi u izvanrednim situacijama

Hrvatska javnost i danas relativno malo zna o internacionalnoj poslovnoj karijeri Tihomira Oreškovića. On se, posve sigurno, neće hvaliti činjenicom da je bio financijski direktor u farmaceutskoj kompanije koja je, u samo jedno danu, 2001. izgubila 32 milijarde dolara svoje tržišne vrijednosti. 

Tihomir Orešković | Author: Jurica Galoic (PIXSELL) Jurica Galoic (PIXSELL)

Zbilo se to kada je tvrtka Lili Elly izgubila patent na lijek prozac. 

Patent im je izbijen iz ruku zbog pravne bitke koju je pokrenula američka kompanija Barr. Gle čuda, Orešković kasnije postaje čovjek sjedi na čelnoj poziciji izraelske kompanije koja kupuje Barr i- Plivu. A kako su Oreškovića doživjeli u Plivi?

- U našoj kompaniji postoji krug ljudi koji Oreškovića ne smatra uspješnim menadžerom. Za njega sada govore da je, zapravo, pristao na profesionalnu degradaciju. Jer, kad jednom postaneš predsjednik uprave, CEO, onda se s tog mjesta više nikad ne skidaš, osim ako te ne smijene. Kao njega... 

Naime, Tihomir Orešković je na mjestu predsjednika Uprave Plive bio od 2012. do 2014., nakon čega je postao financijski direktor za Teve grupu za područje EMIA (Istočna Europa, Meditera, Izrael i Afrika).

- U grupaciji nisu bili zadovoljni njegovim vođenjem tvrtke, kazuje nam sugovornik, dodavši da nije “pokazivao dovoljno dobre rezultate”.

- Orešković nije čovjek koji grize, on je klasičan tip korporacijskog financijaša, sav je u excell tablicama, i teško funkcionira van toga. Ne zna se na najbolji način nositi s iznenadnim, nepredvidljivim situacijama. Njegovo znanje o financijama jest zavidno, on je izuzetan kad se govori o planiranju, slaganju izvještaja i budžeta, izračunavanja i procjeni troškova, ali, znate i sami, dodaje naš sugovornik, realan život nisu tablice. Pogotovo u Hrvatskoj...

Orešković je, karakterno, tvrd i ne može se odmah prilagoditi izvanrednim situacijama. Nije mu išlo glatko ni u komunikaciji s ljudima, probleme je rješavao držeći se uglavnom naučenih korporativnih fraza, a to u tvrtki, kaže, nije bilo baš najbolje prihvaćeno. Izbjegavao je konflikte, a naloge s vrha izvršavao bespogovorno... (re)

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • dotoresa 14:33 13.Siječanj 2016.

    Hehehehhhhh....zaradite li vi bar koju kunu na ovim izmišljotinama?