Top News
615 prikaza

Katalonci ne odustaju od rušenja EU, žele ambasadu u ZG

Quim Torra
Albert Gea/REUTERS/PIXSELL
Španjolski premijer ponudio im je referendum o većoj autonomiji, ali predsjednik Katalonije traži glasanje o suverenitetu

Autonomna vlada Katalonije najavila je ponovno otvaranje svog "veleposlanstva", odnosno delegacije u Hrvatskoj, prisilno zatvorene prije godinu dana odlukom Španjolske. Iz ureda u Zagrebu želi uspostaviti direktne političke, kulturne i gospodarske odnose sa zemljama jugoistočne Europe, u trenutku dok se nastoji odcijepiti od Madrida. Nova vlada Katalonije, pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika, inzistira i na otvaranju delegacija u drugim dijelovima svijeta, čemu se protivi središnja vlada u Madridu tvrdeći da Kataloniju već predstavljaju španjolska veleposlanstva ondje.

Taj pokušaj mogao bi dovesti do novog zatezanja odnosa Barcelone i Madrida, u trenutku u kojem počinje suđenje bivšim katalonskim liderima optuženima za pobunu protiv Španjolske. Ernest Maragall, ministar (conseller) vanjskih poslova katalonske vlade, idući tjedan namjerava ponovno otvoriti delegaciju u Washingtonu, a zatim dodatnih šest ureda, uključujući onaj u Hrvatskoj.

Prosvjedi na prvu godišnjicu ilegalnog referenduma u Kataloniji Izbili neredi Top News Barcelona u plamenu na godišnjicu 'krvavog referenduma'

Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borrell potvrdio je kako ga je katalonska vlada 17. listopada obavijestila o otvaranju delegacija u Zagrebu, Beču, Talinnu, Lisabonu, Stockholmu i Bejrutu. Katalonska delegacija u Hrvatskoj, odnosno "veleposlanstvo", kako se neslužbeno naziva, bilo je otvoreno 11. rujna 2017. godine na nacionalni dan Katalonije.

Mjesec dana kasnije održan je referendum o nezavisnosti, suprotan španjolskom ustavu, a 27. listopada katalonski parlament je izglasao samostalnu Republiku Kataloniju. Njenih 13 "veleposlanstava" trebalo je u svijetu objasniti to proglašenje i poziciju suprotnu onoj španjolskih veleposlanstava. To je trebao biti zadatak Erica Haucka, bivšeg novinara, u uredu u Ulici Andrije Hebranga u centru Zagreba.

No 28. listopada, dan nakon proglašenja nezavisnosti, španjolska vlada je aktivirala izvanredne mjere za suzbijanje pokušaja odcjepljenja. Španjolski parlament je odobrio vladi aktiviranje članka ustava prema kojem španjolska ministarstva privremeno preuzimaju kontrolu nad katalonskom administracijom. To je značilo raspuštanje "pobunjeničke" katalonske vlade te otkaze za oko 150 njenih dužnosnika. Među njima se našao i Hauck.

Quim Torra | Author: JON NAZCA/REUTERS/PIXSELL JON NAZCA/REUTERS/PIXSELL

Kao delegat otpušten je primjenom članka 155. ustava te se 2. studenog vratio u Barcelonu. Jedna od mjera španjolske vlade bilo je, naime, zatvaranje katalonskih "veleposlanstava" u Njemačkoj (Berlin), Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj (London), Francuskoj (Pariz), Italiji (Rim), Austriji (Beč), Portugalu (Lisabon), Danskoj (Kopenhagen), odakle se pokrivaju nordijske zemlje, Švicarskoj (Ženeva) te Poljskoj (Varšava), odakle se pokrivaju baltičke zemlje. Također u Washingtonu te New Yorku.

Ostavljena je jedino delegacija u Bruxellesu. S obzirom na to da je Madrid preuzeo upravljanje financijama Katalonije, uredi su prestali primati novac za najam prostora, plaće i aktivnosti. Svim tim "veleposlanstvima" upravljao je Ured za institucionalne i vanjske poslove te odnose i transparentnost sa sjedištem u Barceloni. Taj ured, dio katalonske vlade, zapravo je "katalonsko ministarstvo vanjskih poslova". Na čelu mu je bio Raül Romeva, smatran ondje "ministrom vanjskih poslova Katalonije".

On se, međutim, od ožujka nalazi u pritvoru optužen za pobunu protiv španjolske države, neposluh i korištenje javnog novca za "organiziranje nezakonitog referenduma". Državno odvjetništvo zatražilo je zatvorsku kaznu od 16 godina. Pred sucem će ga ispitati početkom iduće godine. Nakon što je Madrid raspustio katalonsku vladu, održani su prije 11 mjeseci prijevremeni parlamentarni izbori u Kataloniji, na kojima su većinu mjesta opet osvojili zagovornici nezavisnosti.

Novi španjolski premijer iz 2018., Pedro Sanchez Socijalist Sanchez Top News Clooney na čelu Španjolske? Ne, nego Pedro

Nakon višemjesečnih teških pregovora i natezanja uspostavili su novu vladu. Na mjesto Romeve došao je u lipnju Maragall. A u lipnju je Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) preuzela vlast u Španjolskoj, prvi put nakon 2011. godine, kad je u parlamentu izglasano nepovjerenje konzervativnoj Narodnoj stranci (PP), osuđenoj za korupciju.

Prilikom toga glasovanja je Pedro Sánchez, kao lider oporbe, automatski postao premijer zahvaljujući podršci stranaka koje se zalažu za nezavisnost Katalonije i Baskije, druge pokrajine sa snažnim pokretom za odcjepljenje. Nakon toga je Kataloniji vraćena potpuna autonomija, prvenstveno samostalno odlučivanje o upravljanju javnim novcem. Manjinska vlada PSOE-a i sad ovisi o glasovima tih stranaka.

One su joj prošli tjedan uskratile podršku prilikom donošenja proračuna jer je vlada zatražila višegodišnje zatvorske kazne za bivše katalonske lidere. PSOE je, osim toga, odbio zahtjev za dogovornim i međunarodno priznatima referendumom o nezavisnosti Katalonije. Španjolsko ministarstvo vanjskih poslova, na čelu kojeg je Borrell, Katalonac koji se protivi nezavisnosti, objavilo je dokument protivan otvaranju delegacija u svijetu.

U njemu se navodi kako su te delegacije ključni instrument internacionalizacije procesa odcjepljenja i da se njima nagrđuje imidž Španjolske u svijetu. Borrell je zatim najavio sudsku tužbu protiv otvaranja katalonskih delegacija. Napomenuo je da one mogu promicati kulturu, turizam i trgovinu, ali ni u kojem slučaju nemaju nadležnost za vanjske poslove.

"Aktivnosti koje se odvijaju u njima nisu zakonite", rekao je.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.