Top News
2953 prikaza

Kardinal je malo skratio listu ubijenih u Jasenovcu

Josip Bozanić
Jurica Galoic (PIXSELL)
Bozanićeva zakašnjela sućut nije bez značenja, ali je taj logor smrti sveo na Holokaust i zaboravio sve ostale

Krajem veljače bit će punih 29 godina od onoga Općeg sabora Hrvatske demokratske zajednice na kojem je prvi predsjednik te stranke i neovisne Hrvatske, dr. Franjo Tuđman, rekao:

"Pobornici hegemonističko-unitarističkih ili jugoslavensko-velikodržavnih shvaćanja vide u programskim ciljevima HDZ-a ništa drugo do zahtjev za obnovom ustaške NDH. Pri tom zaboravljaju da NDH nije bila samo puka 'kvislinška' tvorba i 'fašistički zločin' već i izraz kako političkih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom, tako i spoznaja međunarodnih čimbenika, a u ovom slučaju vlade Hitlerove Njemačke, koja je na ruševinama versailleskoga krojila 'novi europski poredak'. Prema tome, NDH nije bila samo puki hir osovinskih sila već je bila posljedak posve određenih povijesnih čimbenika".

Josip Bozanić S riječi na djela Top News Što se krije iza Bozanićevog napada na NDH?

I tako je, eto, sve počelo. Pod tim "sve" misli se na procese u neprekidnom trajanju, duge i duboke toliko da je krajem siječnja 2019. godine kao važan, povijesni i dugo čekani govor percipiran onaj kardinala Josipa Bozanića o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i genocidu nad Židovima u njoj.

Iz spomenutog Tuđmanova istupa najčešće citirani dio je, zapravo druga polovica jedne rečenice, one što u cjelini glasi: "Pri tom zaboravljaju da NDH nije bila samo puka 'kvislinška' tvorba i 'fašistički zločin' već i izraz (...) političkih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom".

Zanimljivo je da su njen prvi dio uporno prešućivali i kritičari Tuđmanova režima i njegovi apologeti. Drugi jer su u navodnicima nad pojmom kvislinška i sintagmom fašistički zločin vidjeli Tuđmanovo neslaganje s dotadašnjim mišljenjem o NDH i njenim tehnikama promjene strukture stanovništva, a prvi jer su, pokazali su i vrijeme i ljudi u crnom, dobro prepoznali da je bit problema u tezi o izrazu "političkih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom", ma kakva ona bila.

Da biste uništili neku državu, trebaju ili vanjska oružana sila ili unutrašnja volja. Za stvaranje nove država mora dobiti oblik kulta, kojeg nema bez pratećeg mita. U hrvatskom slučaju mit je famozni tisućljetni san čije trajanje podrazumijeva oblike nekritičkog obožavanja države kao forme koja mane vlastitog sadržaja relativizira do točke njihova negiranja.

Državni vrh odao počast žrtvama logora u Jasenovcu | Author: Marko Lukunić (PIXSELL) Marko Lukunić (PIXSELL)

Drukčije rečeno, sve ako je NDH i bila "kvislinška" tvorevina u kojoj su sustavno činjeni "fašistički zločini", ipak je bila ostvarenje hrvatskog sna o vlastitoj, neovisnoj državi, pa se zastranjenja u bunovnom stanju mogu pripisati malo duhu vremena, a malo početnom, pa tako višegodišnjem nesnalaženju u konačno doživljenoj samostalnosti.

Ta se postavka, revizionistička u svom korijenu, pokazala poticajnom za juriš na povijesne činjenice, nerijetko pod zastavama onih što ih upravo povijest pamti kao gubitnike, no ne zbog onoga što su sanjali nego zbog jave u kojoj se živjelo i – to posebice - umiralo u NDH.

"Za Dan sjećanja na žrtve holokausta izabran je 27. siječnja, dan oslobođenja Auschwitza, simbola stradanja šest milijuna Židova, simbola svih nacističkih i fašističkih logora širom Europe, pri čemu mi trebamo dati posebnu pozornost onome što se događalo u našoj sredini, u Hrvatskoj, bez ikakve zadrške ističući istinu o strahotama Jasenovca i drugih logora, stratišta nevinih ljudi", rekao je kardinal Bozanić gotovo tri desetljeća nakon Tuđmanova istupa sa zadrškom.

Biskupi Vjekoslav Huzjak i Vlado Košić Obijest ili svetost? Top News Lovac-biskup doslovno shvatio Isusov poziv u "lov na ljude"

"Ako povijest Drugog svjetskog rata predajemo prije svega – a ponekad i isključivo – kroz prizmu holokausta, možda ne predajemo uvijek dobru povijest. Teško nam je prihvatiti da holokaust u našem životu ima važniju ulogu od one koju je imao u ratnim doživljajima okupiranih teritorija. Ali ako želimo shvatiti pravo značenje zla – ono što je Hannah Arendt imala na umu kad ga je nazvala 'banalnim' – onda moramo zapamtiti: kad je riječ o našem odnosu prema uništavanju Židova, nije strašno to što je ono bilo tako važno nego to što nije bilo tako važno", rekao je američki profesor europske povijesti Tony Judt 2007. godine primajući u Njemačkoj Nagradu "Hannah Arendt".

U prirodi ustaškog režima i zakonima NDH nije bilo samo istrebljenje Židova nego i Srba, Roma i svih drugih - dakle i Hrvata komunista i članova HSS-a... - kojima ostvarenje "težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom" nije opravdavalo uporabu svih mogućih sredstava za njeno pročišćenje provođeno sukladno rasnim zakonima.

Parada zakašnjele sućuti s kardinalom na njenom čelu nije bez ikakvog značenja, ali bi mogla biti bez ikakvih posljedica jer ignorira važnost hrvatskog antifašističkog pokreta, različite i živahne oblike blagonaklonosti prema umanjivanju ili potpunog negiranja broja ustaških žrtava te prešućuje kako je odnos prema nekima od ubijenih još jednak onome kakav je bio u vrijeme masovnih deportacija i likvidacija.

Komemoracija Jasenovac | Author: Marko Lukunić/PIXSELL Marko Lukunić/PIXSELL

Parafrazirajući Judta: ako mračni dio naše povijesti u Drugom svjetskom ratu promatramo isključivo kroz prizmu holokausta, sigurno ne sagledavamo cjeloviti dio te mračne prošlosti. Ako želimo shvatiti pravo značenje zla, onda moramo zapamtiti: kad je riječ o našem odnosu prema uništavanju drugih naroda i dijelova naroda, a ne samo Židova, nije strašno to što je ono bilo tako važno nego je strašno što se i dalje tretira kao nevažno.

Inače, u NDH je u postocima najveće gubitke doživjela židovska, ali brojčano najveće srpska zajednica u Hrvatskoj, dok su treći u lancu smrti u logorima NDH, tom krvavom buđenju iz dugog sna, bili Hrvati - kojima je ta država bila isključivo kvislinška tvorevina utemeljena na fašističkim zločinima. Bez znakova navoda i bez zadrške.

  • Zuko_Saraybosna 09:32 07.Travanj 2019.

    Nije tačno. Treći, ili možda čak i drugi po broju stradalih, su Romi. Njih je važnije pomenuti kao narod nego Hrvate(bilo da se radi o današnjim Bošnjacima ili današnjim Hrvatima), tim pre jer su Romi stradali samo zato što su ... prikaži još! Romi, kao i Srbi ili Jevreji, zbog krvnih zrnaca, a Hrvati i Bošnjaci su stradali jer su neistomišljenici, a najmanje zbog krvnih zrnaca.

  • vjaceslav 06:27 06.Veljača 2019.

    kako ustaše mogu biti kvislinzi u "hrvatskoj nezavisnoj državi" koja nije postojala prije njih?

  • BESTpartizan 17:33 05.Veljača 2019.

    prvi put da crkva kritizira ndh