Kanadski premijer Justin Trudeau najavio je ovog mjeseca u parlamentu da bi se u ime svih Kanađana mogao ispričati za događaj iz 1939. za koji odavno više nije živ nitko od odgovornih. Bio je svibanj 1939., objašnjava The Washington Post, četiri mjeseca prije nego što će u Europi izbiti Drugi svjetski rat kada je luksuzni transatlantski brod M. S. St. Louis isplovio iz Njemačke sa 900 putnika Židova. Kanada je u to vrijeme imala politiku potpunog prihvaćanja Židova, a ipak ovaj brod odbila je primiti.
St. Louis je sreću potom okušao u još nekoliko zemalja i na kraju se morao vratiti u Europu. Koliko je poznato, 254 putnika s tog broda ubijena su u Holokaustu. "Nismo zgriješili samo prema tim putnicima, nego i prema njihovim potomcima i njihovoj zajednici", kazao je Trudeau u parlamentu. Rekao je i to da se nada bi isprika pomogla Kanađanima da spoznaju ovu tešku istinu, da bi mogli naučiti iz povijesti i nastaviti se svakodnevno boriti protiv antisemitizma.
Ako do ove isprike dođe, bila bi to već peta isprika Trudeaua otkako je postao premijer 2015. zbog grijeha ove nacije u povijesti. Njegova najava u Kanadi je dovela do vrlo neobične rasprave za naciju koja je inače sklona ispričavati se. "Mislim da se vrijedi ispričavati, ali to može dovesti do razvodnjavanju ako se počinjete ispričavati, ispričavati, ispričavati", kazala je za medije konzervativna parlamentarka Marilyn Gladu. "To onda ispada manje posebno."
Ona je rekla da se boji da premijerove isprike postaju šou, te da su njeni birači sve skeptičniji oko iskrenosti takvog vala "samobičevanja nacije". Neki drugi konzervativni parlamentarci rekli su da su zabrinuti da bi ovakav trend mogao narušiti sliku nacije i nepotrebno omalovažiti sve njene uspjehe.
Prošle godine Trudeau je u UN-u u govoru o povijesti Kanade govorio o "poniženju, zanemarivanju i zlostavljanju" urođeničkih naroda, na što je Konzervativna stranka poslala svojim simpatizerima e-mail s pitanjem: "Jeste li se umorili od isprika zbog bogate povijesti naše zemlje?"
Tada su poručili i to da liberali "vide samo mrlje iz naše prošlosti, a ne veliku zemlju koja se stalno poboljšava za buduće generacije", objavio je tada CBC. Čak i kanadske nacionalne novine Globe i Mail na najavu isprike za St. Louis u uredničkim komentarima zaključili su da, iako ovaj slučaj jest zaslužio ispriku Kanade, "većina nas iz osobnog iskustva zna da netko tko prečesto govori 'žao mi je', prečesto to i ne misli".
Uredništva tih dviju novina predložila su Trudeauu da svoje isprike rasporedi tako da između njih budu smisleniji razmaci, sve kako "bi se u središtu isprika našla suština teme, a manje on". Trudeauova prva isprika za povijesnu nepravdu uslijedila je šest mjeseci nakon što je postao premijer, u svibnju 2016., kada je rekao da žali zbog incidenta u kojem je 1914. kanadska vlada odbila primiti brod koji je prevozio uglavnom Sikhe iz Indije.
Otada se ispričao zbog postupanja škola u Newfoundlandu i na Labradoru, zbog desetljeća vladinog diskriminiranja LGBT javnih službenika, te zbog vješanja šestorice poglavica plemena Tsilhqot u Britanskoj Kolumbiji koje su osudili zbog ubojstva samo zato što su tražili da se prestane s upadima naseljenika na njihov tradicionalni teritorij. Njegove isprike njegova stranka prima jako dobro.
Ali, političke isprike, otkako su postale uobičajene krajem 20. stoljeća, postale su predmetom kritike. Jean Bethke Elshtain, profesor i etičar, objavio je 2011. u profesionalnom listu članak u kojem se pita kako razlučiti smislen i ozbiljan čin javnog ispričavanja od pomodnog kajanja, od situacije u kojoj se svjetski vođe ispričavaju za grijehe svojih prethodnika kako bi zadobili simpatije birača, pa čak i oprost "krijumčarenjem nečijeg statusa žrtve ili zlostavljača".
Neki upozoravaju da bi ovakva praksa mogla dovesti i do zahtjeva za odštetom. Jedan od najtvrđih kritičara ispričavanja bio je – Trudeaov otac, Pierre Elliott Trudeau koji se uporno odbijao ispričati japanskim Kanađanima za nepošteno postupanje i interniranje u logore tijekom Drugog svjetskog rata. "Ne mislim da je zadaća vlade da ispravlja prošlost... To ne može promijeniti našu povijest. Zadaća joj je da bude pravedna u sadašnjosti", kazao je Trudeau stariji u parlamentu 1984.
Za ispriku za slučaj broda St. Louis dio parlamentaraca i židovskih grupa koji su godinama lobirali za to, smatraju da bi isprika bila korisna. Drugi, međutim, smatraju drugačije. "Isprika toliko desetljeća poslije ne bi bila ništa osim plitkog, praznog, besmislenog čina", smatra Sally Zerker, profesorica emeritus na Sveučilištu York u Torontu. Ona je rekla i to da bi ova isprika bila samo pranje vlade koja nije pomogla Židovima koji su bježali pred nacistima i koja je ignorirala endemski antisemitizam u Kanadi koji je vladao sve do 70-ih.
