Koji su na kraju bili rezultati Škegrinih fondova? Godinu dana nakon osnivanja fondova stigla su prva otkrića da je država preko HBOR-a dala pola novca u pet fondova, uključujući Škegrin Quaestus. Fondovi nisu investirali taj novac pravdajući se kompliciranim procedurama i “traženjem prilika”. Ali su naplatili 16 milijuna kuna naknada samo za upravljanje tim istim novcem! I sljedeće, 2012. godine, uzimaju isti iznos naknade sa zanemarivim ulaganjima. No nakon promjene vlasti SDP odlučuje sasjeći naknade.
Bivši ministar poduzetništva Gordan Maras kaže nam da se upravo kod Fondova za gospodarsku suradnju prvi put susreo s pojedincima koji su sad poznati kao grupa Borg. Tek nakon mnogo muke uspio je ograničiti spomenute lukrativne naknade za fondove koje su dobivali, bez obzira na to jesu li novac igdje ulagali i oplođivali ili ne.
- Kad sam vidio izvješća, shvatio sam da fondovi ostvaruju veliku dobit na naknadi za upravljanje tim novcem, iako novac uopće nisu ulagali. Premda su Borislav Škegro i ostali davali i pravna mišljenja, tvrdili da je sve u skladu s međunarodnim investicijskim standardima, nije nam bilo normalno da im je u startu osigurana zarada iako baš ništa ne ulažu - kaže nam Maras.
Na kraju je i cijela Vlada preuzela takav stav. Fondovima su dva puta smanjili naknade za upravljanje i više nisu mogli dobiti naknade za obično čuvanje novca na računu nego se naknada vodila samo za uložena sredstva. Od tog trenutka i zarada im je znatno pala, a više se puno i ne spominju kao važno sredstvo za gospodarski posrnule tvrtke. U prve tri godine su za naknade samo od države uzeli 40,6 milijuna kuna! Osim države, u Škegrine fondove su ulagale privatne tvrtke, a među njima i one iz sustava Agrokora. Međutim, pod privatne ulagače spadaju i mirovinski fondovi, koji se teško mogu okarakterizirati kao posve privatni. Na kraju, Fondovi za gospodarsku suradnju nisu donijeli nikakav procvat gospodarstva nego su često služili kao bankomati.
Fondovi su lani ponovno privukli pozornost kad je Uskok otvorio istragu protiv odgovornih u najvećem od njih: Nexusu. Pod istragom je i čovjek koji je sa Škegrom pisao pravilnik u vrijeme Jadranke Kosor. Ukratko, grupu se tereti da je novac namijenjen ulaganju u Zagrebmontažu, više od 115 milijuna kuna, posudila - Agrokoru!
Dio novca Agrokor je vratio, ali gotovo 50 milijuna kuna je izgubljeno, smatraju tužitelji. Osim što su propisi o fondovima za gospodarsku suradnju pripremani na isti način, mailovima i uz sukob interesa, doznali smo još nevjerojatnih detalja o angažmanu u ovoj vladi. I to znatno prije nego što je itko sanjao da će se zakotrljati kriza u Agrokoru. Ante Ramljak i Tomislav Matić su radili na pripremi prodaje HEP-a, a Nacional je objavio da je cijeli model privatizacije za prodaju 25 posto kroz javnu ponudu osmislio upravo Ramljak. Međutim, sugovornik blizak HDZ-u otkriva nam kako se ta ideja pokušala progurati u javnosti.
- Sjećate se kad smo krajem 2016. izgubili arbitražu s MOL-om oko Ine, a premijer je najavio otkup dionica od Mađara i rekao da ima gotov model? Pa kad je arbitraža izgubljena, to je poslužilo tek kao povod da se proda HEP i progura taj već pripremljeni model. Zbog toga je premijer pod utjecajem Martine Dalić najavio otkup dionica Ine, iako stvarne želje za tim nije bilo. Prava ideja je bila prodati HEP - objašnjava nam pozadinu naš sugovornik.
I zaista, ako se prisjetimo tih vremena, premijer je na Badnjak 2016. godine najavio otkup dionica, tvrdeći da ima pripremljen model. Već 3. siječnja je Martina Dalić najavila da će se to obaviti prodajom dijela HEP-a. Slučajnost? Ili je model već bio pripremljen prije nego se znalo da ćemo izgubiti arbitražu? Čini se ipak ovo drugo.
Da su upravo Ante Ramljak i Tomislav Matić već u prvim danima siječnja, dakle, odmah nakon najave otkupa Ine, prezentirali model IPO-a HEP-a, potvrdio nam je i Ante Čikotić, bivši Mostov državni tajnik za energetiku u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike:
- Njih dvojica su došli kod nas u ministarstvo i prezentirali model prodaje HEP-a. Poslala ih je Martina Dalić. Već i prije nego što su došli, mi smo između Božića i Nove godine obaviješteni da se Ina planira otkupiti i dijelom od prodaje HEP-a. Taj plan je postojao očito i prije nego što je najavljen otkup Ine. Nemoguće je da su ga razradili u dva dana - kaže nam Čikotić.
Objašnjava da se Most protivio prodaji udjela u HEP-u i zato su razradili model koji ne uključuje povećanje javnog duga niti prodaju HEP-a. Čikotić kaže da je Ramljak bio upoznat s analizom Morgan Stanleya, koji je već istražio mogućnost prodaje 25 posto dionica HEP-a u vrijeme Milanovićeve vlade. Podsjetimo, Nacional je objavio da je upravo Texo Managment za Morgan Stanley kao podizvođač izradio cijeli model IPO-a HEP-a.
- Morgan Stanley je ostavio niz ograda u tom poslu, od koncesija do prijenosa vlasništva, ali to HDZ nije zabrinjavalo. Nakon što smo prezentirali naš model otkupa Ine, koji nije uključivao prodaju HEP-a, bili smo pod strahovitim pritiskom. Kad i dalje nismo pristajali na to jer smo smatrali neprovedivim i štetnim, odnosi su zahladili i prije nego što je izbila kriza u Agrokoru - kaže Čikotić.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Nije još gotovo možda i uspiju
Boli Putina ona stvar za Agrokor,ima on igrače koji će vas srediti.
volio bi samo jedno da znam imali ista da da hdze nije umjesao svoje prste