Top News
3222 prikaza

Ekstremni desničari odlučuju tko će vladati Švedskom

Švedski izbori
TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL
Lijevi i desni centar zadržali su kontrolu, unatoč valu useljenika s Bliskog istoka, Šveđani u velikoj većini nisu podlegli rasističkoj histeriji

Parlamentarni izbori u Švedskoj nisu se pretvorili u ono od čega se uoči izbora najviše strahovalo, da ta skandinavska utvrda demokracije i građanstva postane još jedna zemlja u kojoj je ekstremna desnica došla nadomak vlasti. Švedski demokrati, stranka koju većina Šveđana pamti kao otvoreno neonacističku stranku prije nego što je, mnogi će reći samo formalno potjerala ili presvukla svoje skinheadske ulične propalice, osvojili su 17,6 posto glasova.

Njihov rezultat jest rast u odnosu na prošle izbore (12,9) posto, a rast popularnosti ekstremnih desničara daleko od toga da bi bila lijepa vijest. Ali je to još uvijek jako, baš jako daleko od onih 25 posto koliko su im uoči izbora davale pojedine ankete. S tim rezultatom zaključak je da do eksplozije neonacista na ovim izborima nije došlo. Najveći blok u parlamentu u Stockholmu i dalje je lijevi crveno-zeleni blok sa 41 posto, doduše, s nešto manjom prednosti pred centrističko-desnim blokom Alijansa od 40,1 posto.

Donald Trump na političkom skupu u Floridi Lažne vijesti Top News Trump izmislio zločin u Švedskoj pa optužio Fox News

Pa koliko god rezultat značio to da po prvi put neće biti moguće sastavljanje vlade isključivo oko lijevog centra ili oko lijevog centra, savršeno je jasno da će Švedski demokrati ostati bez mogućnosti da se miješaju u vlast. Stranku su krajem 80-ih osnovali doslovno neonacistički ekstremisti, zbog čega im velika većina Šveđana dandanas apsolutno ne vjeruje, čak i nakon što su se ovi odjenuli u odijela i prestali izgledati kao prostačka, agresivna gomila.

To je bio i razlog zašto je Ulf Kristersson, predsjednik Umjerenih, glavne stranke desnog centra, govorio uoči izbora da nema šanse da ikada na bilo koji način surađuju sa Švedskim demokratima. Da ne bude zabune, to je i ponovio nakon izbora. Govorio je o „sanitarnom pojasu“ oko te neonacističke stranke, vrlo slično kao i predsjednik Socijaldemokratske stranke Stefan Löfven. Unatoč tome, unatoč stanju s migrantima u Švedskoj, zemlji koja ih je u odnosu na broj stanovnika primila najviše u EU, niti jedna niti druga stranka nisu izgubile nego samo po 2,6, odnosno 3,5 posto glasova.

Izbori u Švedskoj 2018. | Author: TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL

Najveći gubitnici i jedini pravi gubitnici izbora su Zeleni, koji su sa 25 mjesta u parlamentu pali na samo 10. Sada je jasno da će sastavljanje vlade biti komplicirano, kompliciranije nego ikad prije, Kristersson je već najavio da će tražiti da premijer Stefan Löfven pusti da se za mandatara nove vlade natječe netko drugi, ali je jasno i to da i lijevi i desni centristički blok računa na to da će se već nekako dogovoriti, pa makar bila riječ i o manjinskoj vladi, što u Švedskoj, kao i još nekim civiliziranim, visokodemokratskim zemljama u pravilu funkcionira.

U Švedskoj je nakon ovih izbora zanimljivo i to što desni centar nije napravio pogrešku, koju su činili neki njihovi kolege u nekim drugim članicama srednjeg ili istočnog dijela EU-a, pa čak i neke stranke lijevog centra, da se u strahu od gubitka glasova podilazi desničarima, što je na kraju redovito dovodilo do daljnjeg rasta desničara.

Izbori u Švedskoj 2018. | Author: TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL

Švedska je posljednjih godinu, dvije – i to je činjenica – pritisnuta problemima sve većeg broja bandi i kriminala u siromašnijim četvrtima švedskih gradova, što znači u četvrtima s velikim udjelima građana porijekla iz inozemstva, kao i sa sve učestalijim napadima ekstremnih, militantnih desničara.

Analize pokazuju da uspon Švedskih demokrata, stranke koja je još u 90-ima imala snažan neonacistički pečat, nije koincidirao toliko s useljavanjem, nego s povezivanjem sa strankama poput Nacionalnog fronta Marine Le Pen iz Francuske i austrijskom Slobodarskom strankom pokojnog Jörga Haidera, te s rastućim socijalnim raslojavanjem. Švedskom su još od 30-ih sve kroz 80-e dominirali socijaldemokrati, u pravilu s popularnošću od oko 45 posto.

Marš neonacista u Njemačkoj Nemiri u Švedskoj Life Maskirani muškarci napali migrante: "Vašoj djeci slijede kazne koje zaslužuju"

A onda, zemlja koja je uvijek bila ponosna na svoju egalitarnost, koju su često nazivali zapravo socijalističkom zemljom s pravom demokracijom, kroz 90-e se naglo raslojava. U posljednjih 15 godina Švedska je imala najveći rast klasnog raslojavanja društva od svih članica OECD-a, a usporedno s tim socijalne teme kod dijela građana ustupaju mjesto onima koje se tiču rase, nacije, vjerskog i kulturološkog porijekla.

Švedski demokrati u parlament su sa skoro šest posto glasova po prvi put ušli još 2010. godine, odnosno puno prije useljeničkog vala. Najveći skok, više nego dvostruko, zabilježili su na izborima 2014. Unatoč tome što je između tih i ovih izbora došlo do apsolutno najvećeg useljeničkog vala s Bliskog istoka, kao i do najvećih društvenih problema, bilo objektivnih ili politički poticanih, u odnosu na ove izbore, rast Švedskih demokrata nije niti izbliza onako eksplozivan kakav je bio 2010. godine u odnosu na izbore 2006.

  • vjaceslav 09:17 10.Rujan 2018.

    eppur si muove, što na hrvatskom znači "krenilo je i u švedskoj"! kao hrvatski branitelj, hrvatski nacionalist, radikal i, iznad svega, populist - iz naroda s narodom - te katolički fundamentalist, štoviše, katoliban, ne krijem zadovoljstvo zbog švedskog iskoraka u desno. :-)