Top News
6212 prikaza

Kako je propao Mesićev tajkun i kralj mesa

Jerko Lijanović
1/4
Zoran Grizelj (PIXSEL)
Presuda na ukupno 52 godine zatvora sudski je epilog 30-godišnje poslovne prakse obitelji Lijanović i njihovih suradnika

Sud BiH donio je prvostupanjsku presudu kojom je osudio Jerka Ivankovića Lijanovića na ukupno 12 godina zatvora, zbog organiziranog kriminala, utaje poreza i pranja novca. Uz njega na zatvorske kazne osuđeni su još i njegov brat Slavo, te Mirsad Bahilj, član stranke Radom za boljitak, te Jozo Slišković, Željko Mikulić, Draženko Kvesić  Mirko Galić, Mirjana Šakota i Miroslav Čolak. Svi zajedno dobili su ukupno 52 godine zatvora jer su, prema presudi, oštetili proračun BiH za 13,6 milijuna konvertibilnih maraka ili oko 50 milijuna kuna. 

Sud je naredio da Jerko Ivanković Lijanović plati i kaznu od 50 tisuća konvertibilnih maraka te mu se oduzima protupravno stečena imovina u iznosu od 1.474.900 KM odnosno oko 6 milijuna kuna. 

Ivica Dačić i Milorad Dodik Uoči izbora u BiH Top News Dačić i Dodik: Glume 'velikosrbe', a kad su tu Rusi, samo kimaju

Epilog je to optužnice koja se počela sastavljati još 2007. godine nakon uhićenja i privođenja članova obitelji Lijanović. U Hrvatskoj, ova širokobriješka obitelj uglavnom je bila poznata po proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, a taj njihov biznis počeo je još u vrijeme rata. 

Biznis su pokrenuli još početkom 90-ih, kad je Republika Hrvatska proglasila osamostaljenje. Njihov sugrađanin i obiteljski prijatelj Jozo Martinović, postao je prvi hrvatski ministar financija, pa je odabrao Lijanoviće da preko njih u BiH šalje Hrvatima financijsku pomoć. Rat je Lijanovićima donio i mnogo posla, jer su postali glavni opskrbljivači Hrvatskog vijeća obrane i Hrvatske vojske u akcijama osvajanja jugozapadne Bosne. Kasnije se pisalo da su cijene njihovih proizvoda bile mnogo veće od tržišnih. Uglavnom, splet takvih okolnosti priskrbio im je znatno bogatstvo, a ratnim ukazom, sva stoka koju je vojska zatekla na terenu morala je biti prebačena u Lijanovićeve klaonice, da bi se opet prerađeno prodavalo HVO-u. 

Jerko Lijanović | Author: Zoran Grizelj (PIXSEL) Zoran Grizelj (PIXSEL)

Mesarski posao pokrenuo je stari Stipe Ivanković zvani Lijan, koji je još 80-ih godina prošlog stoljeća otvorio prvu prodavaonicu u Trnu, pa u Širokom Brijegu, a zatim i u Mostaru. Zaposlio je tamo svoje sinove Jozu i Jerka. Mesnice su imale bolju ponudu od državnih konkurenata, a onda su Lijanovići dobili i opskrbu tvornice Aluminij u Mosaru i to zahvaljujući Mirsadu Bahilju koji je bio ekonomist u mostarskoj tvornici i koji je također u ponedjeljak osuđen zajedno s Lijanovićima. Bahilj je pripomogao Lijanovićima savjetom kako da pridobiju Jolu Musu, direktora Aluminija koji im je dopustio da opskrbljuju tvornički restoran mesom, a tamo se svaki dan hranilo 3.500 ljudi. 

Posao se širio, no kako to obično biva, na biznis se nadovezala i politika jer 1999. godine počeo je njihov razlaz s HDZ-om. Obitelj je odlučila pokrenuti vlastitu stranku, Radom za boljitak. Nakon što su koalirali na razini BiH, te pokušali uz strane savjetnike istisnuti Hrvatski HDZ, srpski SDS i muslimanski SDA, postali su laka meta. U Hercegovini su postali ujedno i glavni izdajnici nacionalnih interesa, tim više jer su se priklonili SDP-ovoj vladi u Sarajevu. Ubrzo je pred njihovu kuću u Širokom bačen i eksploziv. 

Izbori u BiH, Željko Komšić na plakatu Dvostruko u ništa Top News Izbore u BiH odlučivao i 'bugarski voz', Dodik se preznojavao

Istovremeno, nisu skrivali veliko prijateljstvo s kasnijim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem, i kojem su i financirali kampanju, a u Zagrebu su ove dvije obitelji i susjedi - danas optuženi brat Slavo Lijanović ima stan u istoj zgradi u kojoj danas živi i bivši hrvatski predsjednik. No, s bivšim hrvatskim predsjednikom vežu ih i kumske veze. Potkraj 80-ih, kako je pisao Večernji list, Stipe Mesić krstio je članove obitelji u širokobriješkoj crkvi, a kumovi su bili upravo Lijanovići.

No, sve to petljanje s politikom Lijanoviće je na kraju koštalo i obiteljskog biznisa. U želji da osvoje vlast u BiH, počeli su kupovati glasove a da bi za to smogli novac, morali su pribjeći utajama i izbjegavanju poreza, a otvaranjem lanca novih tvrtki, podizali su kredite od Hypo banke, dok bi njihovo vraćanje prepuštali državi, gašenjem tvrtki."Prema službenim podacima Uprave za neizravno oporezivanje, čak 36 milijuna eura carinskih i poreznih prihoda država nikada neće moći naplatiti od Lijanovićevih kompanija.

Jerko Lijanović | Author: Zoran Grizelj (PIXSEL) Zoran Grizelj (PIXSEL)
Lijanovići su i na vrhu popisa loših kredita koje je Hypo banka plasirala u Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz banke, njima je tijekom više godina dodijeljeno 33 milijuna eura, a od toga nisu vratili gotovo ništa. Banka im je blokirala račune i pokušala namiriti dugove na temelju hipoteka, no uspjeli su prodati tek nekoliko strojeva vrijednih nekoliko stotina tisuća eura.", pisao je prije četiri godine zagrebački Večernji list.  

Od 2011. do 2015. godine proveo na mjestu ministra poljoprivrede. Jedini koji je oslobođen svih optužbi iz cijele obitelji je Jerkov brat Jozo Lijanović koji se preselio u Makarsku i tamo je vlasnik Auto-kuće Lijanovići, koja je zastupnik za njemačka luksuzna vozila.

Dragan Čović Ima se Top News Sva sumnjivo stečena imovina Dragana Čovića

Slavi Ivankoviću Lijanoviću izrečena je kazna od 10 godina zatvora, Mirsad Bahilj, također bivši ministar trgovine u Federaciji BiH dobio je 5 godina i 10 mjeseci. Njih i još sedam osoba teretilo se za ista kaznena djela -  za uništavanje ili krivotvorenje poslovne dokumentacije. 

"Prema navodima iz optužnice, Jerko, Slavo i Jozo Ivanković Lijanović su u razdoblju od 2007. do 2011. godine organizirali kriminalnu skupinu čiji su članovi osnivali tvrtke s minimalnim osnivačkim ulogom od dvije tisuće konvertibilnih maraka. Bahilj i suoptuženi Jozo Slišković su sačinjavali ugovore o zakupu prostorija, proizvodnih pogona i licence.
Takve bi tvrtke djelovale određeno vrijeme bez plaćanja poreza, potom su zatvarane, a osnivane nove na koje je prenošena imovina, sirovine i oprema, a država nikada nije mogla naplatiti dospjela dugovanja, a proračun su oštetili za najmanje 13 milijuna konvertibilnih maraka - pišu 24sata.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.