Radovan Fuchs trebao je postati novi šef Ekspertne radne skupine, famoznog tijela za osmišljavanje kurikularne reforme koje ne radi gotovo ništa otkako je Boris Jokić otišao s te dužnosti.
Ovih dana vodila se ekstenzivna i povremeno žučna rasprava o novom šefu ERS-a pa je dulje vrijeme bio glavni kandidat Matko Glunčić. Izrazito konzervativni kandidat premijera Andreja Plenkovića koji se javnim istupima zamjerio dobrom dijelu javnosti, a ponajviše ministrici Blaženki Divjak pa je ona sama priznala da ga ne želi na toj poziciji.
Rasprava je prijetila i raskolom vladajuće koalicije, barem se stvarao takav privid jer svima je bilo jasno da HNS neće odstupiti od vlasti koja njima život znači.
Tako se doslovno preko noći izrodio Radovan Fuchs kao novi prijedlog premijera za šefa ERS-a. Međutim, Andrej Plenković je u utorak prelomio i odlučio da od novog šefa Skupine, barem zasad neće biti ništa. Na sjednici Vlade premijer je govorio o odluci PSP-a da se odabere 12 članova ERS-a. "S obzirom da nije bilo konsenzusa oko čelne osobe, odlučeno je da se poništi taj natječaj, a ja sam izabrao posebnog koordinatora, riječ je o gospodinu Fuchsu", kazao je Plenković, a prenio N1.
Već danima se ozbiljno raspravlja o čitavoj toj situaciji jer Fuchs nije bio ni prijavljen na natječaj za izbor šefa ERS-a. Natječaj gdje je, vrijedi spomenuti, najveći broj bodova osvojio upravo kontroverzni Glunčić.
Državni tajnik Glunčić najpoznatiji je po šokantnoj izjavi kada je pokušavao opravdati loše rezultate hrvatskih učenika na međunarodnim testovima. “U nekim europskim zemljama kažu lošijim učenicima da na dan testiranja ne dođu na nastavu. Evo, kod nas su u statistiku ušla i djeca s posebnim potrebama i nacionalne manjine”. Kazao je to čovjek odgovoran za upravo to školstvo. Poznat je i kao protivnik toga da se škola koju pohađaju njegova djeca uključi u eksperimentalnu fazu reforme.
Možda i najbolji komentar čitave situacije s odabirom kandidata za voditelja ekspertne skupine, u razgovoru za Ekspress.hr dao je Ivica Puljak, ugledni znanstvenik.
"To je konačni poraz reforme obrazovanja, jer je ministrica Divjak na početku najavljivala veliku depolitizaciju i ovo je zapravo apsolutni poraz cijele reforme obrazovanja. Ja mislim da bi ministrica da ima imalo kredibiliteta trebala dati ostavku. Iako je najavljivala depolitizaciju nema veće politizacije od ovog što se danas dogodilo. Dozvolila je da premijer Plenković vodi povjerenstvo, bez obzira na manjak stručnosti, a sada je pristala da van svih normi, natječaja ili procedura i čak zdravog razuma pristala je na najgori mogući oblik trgovine. I tu ponavljam ono što sam rekao - HDZ i HNS i dalje koriste obrazovanje za svoje klijentelističke interese. Obrazovanje su tako pretvorili u sredstvo za ostvarivanje svojih najnižih interesa", naglašava Puljak.
Njega je ova odluka odabira koordinatora Fuchsa potpuno šokirala i smatra je potpunom manipulacijom.
"Oni javno potpuno besramno trguju pozicijama, obrazovanjem, dogovaraju se. Ja sam apsolutno šokiran, ja to ne razumijem, trguju budućnosšću naše dijece. Što će nama javni natječaji, bilo kome, kad oni na takav način mogu manipulirati cijelim procesom. Tko će se sada javiti na natječaj kad se znaš što će se dogoditi. Oni namještaju javni natječaj preko cijele javnosti i bez imalo straha. Ministricu vidim kao najodgovorniju za ovako nešto. Sada su postavili političkog šefa cijelog procesa reforme obrazovanja. I to preko 'žive ministrice'", naglašava Puljak.
Ali tko je Fuchs? Kakve su njegove kompetencije?
Na papiru gledano, on je jedan od najpozvanijih ljudi u Hrvatskoj za provođenje reforme školstva budući da je i sam nekad upravljao školstvom kao ministar obrazovanja u vladi Jadranke Kosor. U to vrijeme je slovio za najbogatijeg ministra, a posebno je bila impresivna njegova vila na zagrebačkim Mlinovima vrijedna, barem prema procjenama iz 2009. godine, oko pet milijuna kuna. Kako je svojedobno objavio Jutarnji, prema imovinskoj kartici vlasnik je 2/5 kuće u Zagrebu vrijedne pet milijuna kuna, zatim okućnice od dvije i pol tisuće kvadrata vrijedne milijun kuna te zemljišta od stotinu kvadrata vrijednog stotinu tisuća kuna. Vlasnik je i polovice od tri stana ukupne površine 167 četvornih metara. Imovinu, međutim, nije stekao kao novopečeni bogataš. Prekrasnu vilu sagrađenu u secesijskom stilu Fuchsu i bratu u nasljeđe je ostavio otac, a stanove očev brat koji je bio bankar, a nije imao djece.
Pogledajte galeriju.
Vjerojatno najvažnija Fuchsova reforma bila je uvođenje besplatnog studija za dobre studente koji sve ispite polažu u rokovima. Imao je planove i za promjene u srednjoškolskim programima, svojevrsna kurikularna reforma prije reforme, ali čini se da takvi ambiciozni planovi nisu pali na plodno tlo.
Vrijedi spomenuti i njegov pokušaj obračuna s podmićivanjem nastavnika prilikom odabira udžbenika za osnovne i srednje škole. Naime, odabir udžbenika trebao bi biti u isključivoj domeni škola i nastavnika, ali kako brojni domaći nakladnici žive isključivo od prodaje takvih knjiga, jasno je da na sve načine pokušavaju osigurati svoju egzistenciju. Negdje u ožujku 2010. godine je Fuchs najavio istragu u stotinjak škola gdje su se pojavile sumnje u beskrupulozno ponašanje.
Tijekom svog mandata zamjerio se i rektorskom kolegiju Sveučilišta u Zagrebu pa je dobio čak i prijavu Alekse Bjeliša i 13 članova rektorskog kolegija. Svi oni potpisali su otvoreno pismo tadašnjoj premijerki zbog nacrta triju zakona iz područja visokog školstva i znanosti nastalih pod Fuchsovom upravljačkom palicom. Prozivali su ministra Fuchsa za nesposobnost, izvrtanje činjenica, zapostavljanje standardne norme akademskog ponašanja, manipuliranje medijima te pokušaj difamiranja zagrebačkog Sveučilišta i njegovih djelatnika.
Nakon odlaska s vlasti vratio se u struku i to na Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada gdje je radio u jedinici za toksikologiju. Prošle godine je potiho najavljena ogromna investicija od tridesetak milijuna eura u izgradnju nove zgrade Instituta, a gradnja bi trebala početi ove godine i trajati čak tri godine.
Kako će njegovo imenovanje utjecati na rad na Institutu nije jasno, ali čini se da je Plenković pomalo iz zaborava izvukao pravog asa iz rukava.
