Top News
209 prikaza

Jo Cox je ubio neofašist, a samo je htjela zaštiti sirijsku djecu

Ubijena politička aktivistica Jo Cox
Reuters/Pixsell
Jo Cox je na cesti ubio Thomas Meir, čovjek koji se zalagao za etnički čistu Britaniju. I to u jeku kampanje da se Britanija odvoji od EU i problema s izbjeglicama

Hajde Jo ustani, očajnički ju je pokušavala podići njezina asistentica Fazila Aswat nakon što ju je ekstremist i, po svemu sudeći, psihički bolesnik Thomas Mair uz povike: “Prvo Britanija” prošlog tjedna ranio s više uboda nožem te potom dva puta u nju pucao iz pištolja usred dana u Birstallu na sjeveru Engleske. “Ne mogu, moja bol je prevelika”, bile su zadnje riječi te laburističke zastupnice dok je ležala u lokvi krvi te je, unatoč pomoći koja je ubrzo stigla, sat kasnije preminula. Jo Cox je taj dan došla na susret s biračima u okviru kampanje kojom ih je htjela uvjeriti da daju svoj glas za ostanak Britanije u Europskoj uniji uoči referenduma koji je podijelio zemlju. Čini se kako je napadnuta ciljano, ubojica ju je čekao. 

Sve se odigralo brzo. Napao ju je nožem kad je izišla iz automobila na ulicu pred drugim prolaznicima. Potom je pucao u nju. Kći njezine asistentice pokušala je pomoći Jo. Svojom torbicom je zamahnula prema ubojici. On se malo izmaknuo i na trenutak udaljio jer su ga prolaznici pokušali savladati, a potom opet vratio nad ranjenu zastupnicu koja je liptala u krvi i ponovno pucao u nju. Kad su ga na sudu nekoliko dana kasnije pozvali da se predstavi, samo je kratko rekao: “Moje ime je smrt izdajicama, sloboda za Britaniju”. Thomas Mair (52), kako je policija kasnije objavila, pristaša je američkih neonacista. Donirao je novac (620 dolara) za njihove ekstremističke publikacije, kupovao je od njih upute kako sastaviti pištolj, branio je južnoafrički apartheid. Susjedi ga opisuju kao usamljenika koji je običavao raditi u vrtu. Jo Cox (41) bila je politička zvijezda u usponu. Britanski mediji je opisuju kao osobu koja je bila utjelovljenje pristojnosti i predanosti ciljevima koji civilizaciju razlikuju od barbarstva. Bila je također potpuna suprotnost onom trulom dijelu političkog establishmenta, koji su zvijezde novinskih kronika s korupcijom, skandalima i protuhumanističkim političkim stajalištima. Majka dvoje maloljetne djece studirala je političke znanosti i socijalni rad na Cambridgeu.

Ubijena politička aktivistica Jo Cox | Author: Reuters/Pixsell Reuters/Pixsell

Radila u tvornici, pa završila studij prava

Bila je prva iz svoje obitelji radničkog podrijetla koja je diplomirala na sveučilištu. Majka joj je bila tajnica u jednoj školi, a otac joj je radio u tvornici koja je proizvodila paste za zube. I ona je prije odlaska na studij provela jedno vrijeme u toj tvornici, i to je rado isticala. Po završetku fakulteta radila je kao savjetnica u uredima nekih zastupnika, a potom je bila voditeljica kampanje nekih proeuropskih skupina. Nakon toga se posvetila humanitarnom radu vezanom uz integraciju imigranata, a potom je prošle godine postala i zastupnica laburista u britanskom parlamentu. Tvrdila je kako je Velika Britanija s njima postala jača, bilo da je riječ o “irskim katolicima ili muslimanima iz Indije ili Pakistana”.

U svojim govorima u parlamentu slavila je “našu različitost” uporno ističući kako njezina iskustva s putovanja po izbornom okrugu govore da postoji “daleko više zajedničkih stvari koje nas povezuju”. Tražila je da Britanija, u vezi s još aktualnom imigracijskom krizom, primi u svoju zemlju tri tisuće sirijske djece, protiveći se tako odlukama vlade Davida Camerona koji im je zatvorio vrata. Ljudi iz njezina izbornog okruga opisuju je kao osobu koja je u ovom kratkom vremenu otkad je zastupnica osvojila “srce zajednice”. Posao zastupnice nije obavljala kao bilo koju drugu dužnost, nego je to za nju više bio poziv kroz koji je pokušavala provesti svoje ideale. Takvi stavovi su po svemu sudeći bili povodom Mairu, pristaši ekstremističkih grupacija, za brutalan napad. Njegove riječi tijekom ubojstva “Prvo Britanija” inače su dio naziva tamošnje protueuropske političke grupacije koja sebe predstavlja ne samo kao “patriotsku stranku”, nego i kao “uličnu organizaciju za samoobranu”.

Nakon ubojstva Jo Cox oni su otklonili bilo kakvu vezu s ubojicom. Ni policija nije pronašla da je u tom suludom činu djelovao s bilo kim drugim. Istraga zadnjih dana ide u smjeru kako je Thomas Mair psihički bolesnik koji se i ranije liječio u psihijatrijskim ustanovama. No nesumnjivo je kako je motiv ubojstva bio političke prirode, vezan uz odnos prema imigrantima te budućnost Britanije u odnosu na Europsku uniju. Britanski političari su u šoku. U toj ipak uređenoj zemlji ubojstva političara su rijetkost. Ubojstvo Jo Cox treće je u novijoj povijesti, za dva ranija odgovorna su irski republikanci. Zato su bili ujedinjeni u osudi. Premijer Cameron, konzervativac, i čelnik laburista Jeremy Corbyn zajednički su sudjelovali u bdijenju za pokojnu Jo Cox. - Tugujući za njome radit ćemo njoj u čast na ostvarenju boljeg svijeta kojem je ona posvetila svoj život - rekao je Corbyn.

Ubijena politička aktivistica Jo Cox | Author: Reuters/Pixsell Reuters/Pixsell

Svijet se ujedinio oplakajući Jo Cox

- Ovo je napad na svakoga kome je stalo do demokracije i vjeruje u nju - poručio je američki državni tajnik John Kerry. - Jo Cox moramo odati počast tako što ćemo odbaciti netrpeljivost u svim njezinim oblicima i umjesto toga prigrliti, kao što je ona uvijek činila, sve što nas povezuje - rekla je bivša američka državna tajnica Hillary Clinton. Njemačka kancelarka Angela Merkel pridužila se osudi tog ubojstva, izrazila je svoju, kako je rekla, šokiranost tim činom, ali i upozorila na radikalizaciju rasprave o mogućem Brexitu. Brendan Cox, suprug ubijene političarke, poručio je kako je “Jo vjerovala u bolji svijet i energično se borila za to svaki dan svojega života, sa žarom za život koji bi iscrpio mnoge”, pozivajući na kraju na zajedništvo “u borbi protiv mržnje koja ju je ubila”. Cox je inače bila političarka – bez dlake na jeziku. Nakon loših rezultata prošlih izbora kritizirala je svojeg stranačkog čelnika Corbyna. Nije ostala dužna ni premijeru Cameronu kojemu je prigovarala zbog protuimigracijske politike. Za američkog predsjednika Baracka Obamu rekla je kako je njegova politika u Siriji “veliko razočaranje” jer, kako je istaknula, favorizira “etičku” vojnu akciju za okončanje građanskog rata. Posebno je bila gorljiva u vezi sa žrtvama rata, imigrantima. Posebno se pamti njezin nedavni govor u parlamentu kojim je tražila prihvat nekoliko tisuća sirijske djece. - Znam da to nije lako, ali od nas se traži da donesemo odluku koja nadilazi stranačku politiku. Svaki član parlamenta koji je vidio očaj i strah na licima djece zarobljene u negostoljubivim logorima diljem Europe sigurno osjeća kako je primoran djelovati. Pozivam ih da budu hrabri i odvažni u donošenju te odluke - rekla je pozivajući svoje kolege da prihvate njezin prijedlog. Pritom se pozivala na vlastito humanitarno iskustvo koje je stekla kroz godine pomaganja.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.