Iako se u Hrvatskoj dosadašnji modeli oprosta dugova i nisu pokazali previše uspješnima, sve stranke u kampanji su krenule u velike najave pomoći blokiranim i zaduženim građanima. Na prošlim izborima je za otpis dugova siromašnima bio Živi zid, a tadašnja udruga Blokirani za promjene Ovršnog zakona. Sad su dobili jaku konkurenciju u borbi za glasove 329.000 blokiranih građana.
Najdalje je otišao Most koji je osmislio model koji se na prvi pogled čini idealnim. Ali samo na prvi pogled. Oni bi osnovali posebnu instituciju, odnosno banku koja bi preuzela loše, nenaplative kredite od komercijalnih banaka.
Nazvali su je Loša banka (eng. bad bank). U Mostu su uvjereni da bi komercijalne banke takve kredite prodale toj novoj Lošoj banci i za pola vrijednosti. Dakle, ako netko ima kredit od 100.000 kuna glavnice, Loša banka bi kupila za 50 ili čak 40 tisuća kuna.
Građaninu bi ubuduće samo taj iznos bio glavnica, dobio bi nove uvjete, dulju otplatu i nove kamate. Otkud novac za otkup? Most je uvjeren da bi mirovinski fondovi u kojemu su naše mirovine rado dali novac, ali i drugi ulagači. Vjeruju da bi čak i zaradili ako građani budu vraćali kredite, a imaju i vrijednu imovinu kojom ih pokrivaju.
Prvi problem je da ova mjera ne obuhvaća dugovanja telekomima i komunalnim poduzećima koja uz banke čine većinu duga građana s više od 30 milijardi kuna. Drugi problem je da je analitičari ne smatraju realnim.
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu kaže da banke već prodaju svoja potraživanja specijaliziranim tvrtkama, pa takva banka i nije potrebna.
Zatim, ističe Vizek, trebalo bi razraditi socijalne kriterije jer nije isto ako netko ima imovinu i ne želi je prodati da bi vratio dugove. Veliki problem je sama ideja financiranja preko mirovinskih fondova.
"Što su više mirovinski fondovi izloženi hrvatskom sistemskom riziku, to su ugroženije i naše mirovine. Svatko od nas tko uplaćuje novac u drugi i/ili treći mirovinski stup očekuje da se njima dobro upravlja, a ne da se ti fondovi sve više izlažu sistemskom riziku koji se ne može umanjiti diversifikacijom portfelja jer je većina fondovske imovine vezana za hrvatske vrijednosnice", kaže Vizek.
HDZ je obećao da će otpisati blokiranim građanima dugove u visini prosječne plaće, a to je oko 5700 kuna. Sve uvećano za kamate. Neće biti i ovrhe nad prvom nekretninom, a povećat će i dio plaće izuzet od ovrhe. SDP je već predlagao otpis dugova, ali je to lani moglo iskoristiti tek 30.000 građana. SDP sad najavljuje bolju zaštitu i izmjenu Ovršnog zakona.
Zbog iznosa manjih od 20.000 kuna više se neće moći plijeniti nekretnina. Milan Bandić oproste je također uvrstio u program, a jučer je ponovno pozvao Zagrepčane da iskoriste godinu dana staru mogućnost otpisa dijela dugova.
Milan Bandić - staru mjeru upakirao u novo ruho pred izbore
Ne otpisuje svima, nego po imovinskom cenzusu dugove za smeće, vodu i pričuvu. Bandić je uzeo lanjsku mjeru i opet pozvao građane da se ponovno prijave.
HDZ - obećali otpis i za ono nad čim nemaju nikakve nadležnosti
HDZ će odmah otpisati blokiranima dugove u visini prosječne plaće od 5700 kuna prema državi i komunalnim poduzećima. Ali oni ne mogu narediti otpis komunalcima...
SDP - stvorili su inflaciju blokiranih, a sad obećavaju lakši život
SDP je izmijenio zakon da nema zastare i olakšao ovrhe. Sad obećavaju izuzetke od ovrhe, zabranu ovrha nekretnina i zabranu ovrhe dijela primanja.
Most - otpis kredita novcem mirovina
Osnovali bi Lošu banku koja bi preuzela kredite od banaka u pola cijene. Novac za tu operaciju našli bi u drugom mirovinskom stupu, u koji radnici uplaćuju za mirovine.
