Top News
5841 prikaza

I Srbi žele arbitražu o granici s Hrvatskom

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić
1/3
Srđan Ilić/PIXSELL
Beograd i Zagreb imaju jako puno toga za riješiti, a neke stvaru su doista hitne

Tek za nekoliko mjeseci znat će se hoće li dolazak hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na inauguraciju Aleksandra Vučića označiti zatopljenje odnosa između dviju država. Kako pišu srpski mediji, očekuje se pomaka na najmanje pet polja, a većina ih je iznimno osjetljiva.

Najosjetljivije je pitanje nestalih osoba i Hrvatska stalno inzistira na rješavanju tog problema. NA jednom od nedavnih sastanaka međudržavne komisije utvrđena je zajednička lista na kojoj se našlo ukupno 2.036 nestalih osoba, ali Srbija sada planira izmjene popisa i žele dodati 629 osoba. "Njihov nestanak obitelji nisu prijavile Crvenom križu Hrvatske ili Međunarodnom odboru Crvenog križa, nego Crvenom križu Srbije", izjavio je Veljko Odalović, predsjednik Komisije za nestala lica.

Aleksandar Popov, iz Centra za regionalizam, smatra da pitanje nestalih otvara ogroman prostor za manipulaciju, kao i da obje strane povećavaju broj svojih žrtava, a pokušavaju smanjiti one druge.

Drugo bitno pitanje je problem granice na Dunavu u duljini 145 kilometara. Srbija želi crtu razgraničenja po srediti trenutačnog toka Dunava, ali Hrvatska želi održavanje stanja iz katastra još iz doba Austrougarske. "To znači da bi hrvatski teritorij sa srpske strane Dunava dolazio gotovo do Apatina, dok bi manji dio s hrvatske strane pripao Srbiji. Zanimljivo je da prijašnja vlada nije ništa uradila po ovom pitanju, misleći da će to pitanje ulaskom Hrvatske u EU biti relativizirano", kaže Popov. Međudržavna komisija za utvrđivanje granice Srbije i Hrvatske formirana je prije 13 godina, ali osim stavova o tome kako odrediti granicu ništa nije urađeno.

Kolinda Grabar Kitarović i Aleksandar Vučić | Author: Srđan Ilić/PIXSELL Srđan Ilić/PIXSELL

Negdje u isto vrijeme potpisan je i sporazum o zaštiti manjina. Dok se pitanje udžbenika na hrvatskom polako rješava, ostao je otvoren problem zajamčenog mjesta u Skupštini Srbije za predstavnika hrvatskog naroda, kao što je slučaj sa Srbima u Hrvatskoj. "Problem je što je to u Srbiji regulirano kroz prirodni prag, dok je broj predstavnika Srba u Hrvatskoj riješen kroz ustavni zakon. Srbija će morati to pitanje riješiti pogotovo zato što je otvoreno poglavlje 23 pregovora s EU koje se tiče ljudskih i manjinskih prava", uvjeren je Popov. 

Pitanje podjele jugoslavenske imovine, a riječ je o staroj deviznoj štednji, podjeli veleposlanstava i rezidencija, ali i problema mješovitih banaka. Prije godinu dana, tijekom potpisivanja deklaracije o unaprjeđenju odnosa Srbije i Hrvatske, oboje državnih čelnika složilo da se treba ubrzati primjenu Sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine. Srbija se zalaže za odvojeno rješavanje pitanja imovine društvenih poduzeća kao i stanarskih prava, dok Hrvatskoj smeta što nije riješeno pitanje reciprociteta za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama.

Hrvatskoj možda i najviše smeta zakon o regionalnoj jurisdikciji prema kojem Srbija uzima sebi za pravo da procesuira ratne zločine počinjene bilo gdje na teritoriju bivše Jugoslavije bez obzira na državljanstvo žrtve i počinitelja te mjesto počinjenja zločina.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.