Top News
288 prikaza

"I mene zanima zašto je HDZ-u smetao porezni Uskok"

Boris Lalovac
Boris Scitar/PIXSELL
HDZ je više puta obećao smanjenje PDV-a, pa je umjesto toga, neka se ljudi sjete, uveo krizni porez i uzeo građanima iz džepa tri milijarde kuna", kaže Lalovac

Popularni bivši ministar financija Boris Lalovac u kratkoj političkoj karijeri susreo se zbog svojeg djelovanja s prijetnjama bankara, života pod policijskom zaštitom, raznih kleveti i sličnog te mu je to, pričao je često prije, zgadilo politiku.

Već godinu dana pokušava otići iz politike, nastaviti tamo gdje je stao sa životom u realnom biznisu, no nasreću SDP-a – neuspješno.

Ponovno je među glavnim jurišnicima te stranke u izborima, ovaj put na čelu X. izborne jedinice.

U intervjuu za Express koji smo vodili u utorak Lalovac šalje poruku Mostu kako smatra da su oni puno kompatibilniji u fiskalnoj i gospodarskoj politici, objašnjava koji su mu glavni planovi ako se vrati na poziciju ministra financija te najavljuje daljnji obračun s bankama.

Najveća specifičnost ovih izbora jest da su gospodarski programi ono čime se borite za naklonost birača, a ne sukob ideologije. Jeste li onda vi osobno došli na svoje?

Da. (zadovoljni osmijeh)

Što mislite, koliko uopće ljudi čitaju programe, mogu li oni njih uopće doživjeti?

Mislim da se malo čitaju, ali to je tako, nažalost, zbog prakse u povijesti da se programima što više dodvori svima, a kad se dođe na vlast, situacija je tada potpuno drugačija. Međutim, kako smo do prije osam mjeseci četiri godine obnašali vlast, znamo kakva je situacija bila i kakva je sad, što smo zatekli i što smo napravili, pa je program Narodne koalicije puno realniji. Ne dajemo neostvariva obećanja kao naši konkurenti, naš je program puno realniji, ostvariv i zato je siguran smjer za Hrvatsku.

Ali tko jamči da će se, ako dođete na vlast, taj vaš program provesti?

Boris Lalovac | Author: Boris Scitar/PIXSELL Boris Scitar/PIXSELL

Jamče znanje, iskustvo i naše odluke iz prošloga mandata kad smo promjenama poreza na dohodak povećali neoporezivi dio plaća, riješili problem građana s kreditima u švicarskim francima, podigli granicu za ulazak u sustav PDV-a za male poduzetnike te uveli plaćanje PDV-a po naplaćenim, a ne izdanim računima. To su konkretne mjere samo u fiskalnoj politici za koju sam bio odgovoran i to je jamstvo da ćemo i dalje nastaviti s takvim mjerama: dodatno ćemo porezno rasteretiti plaće i neoporezivi dio povećati na 3000 kuna, a primjenu najviše porezne stope pomaknuti s 13.200 kuna na više od 19.000 kuna. HDZ je više puta obećao smanjenje PDV-a, pa je umjesto toga, neka se ljudi sjete, uveo krizni poraz i uzeo građanima iz džepa tri milijarde kuna. Po pitanju kredita u švicarskim francima nisu ništa učinili, dok mi nismo riješili taj problem. Građani mogu vjerovati u program Narodne koalicije jer iza nas stoje rezultati i konkretne stvari.

No profesor Puhovski je čitajući programe ocijenio da je vaš program više kapitalistički od HDZ-ova, da se više prilagođava poduzetnicima nego radnicima.

SDP-ova vlada smanjila je porez na rad 2015. i sad opet to planiramo napraviti, bili smo prva vlada koja je srednjem sloju smanjila oporezivanje dohotka i povećala tako plaće. Uveli smo oporezivanje dividende i kapitala na štednju, dakle kapital smo oporezivali. Našim politikama rasterećenja rada, kao primjerice povećanjem minimalne plaće na 3017 kuna, išli smo kontra poduzetnika, a u korist radnika. Kad smo to radili, oni su govorili da će početi otpuštati, a vidimo da nisu. Našim programom ćemo opet povećati minimalnu cijenu rada, odnosno povećati minimalnu plaću. Mislim da su to mjere koje svakako idu u korist rada.

U redu, ali zašto onda svoj početak kampanje u Splitu koristite za razgovor s hotelijerima i menadžerima, a ne s radnicima u tim sustavima? Zar ne bi socijaldemokrati trebali biti oni koji se obraćaju tetama čistačicama i kuharicama, a ne njihovim šefovima?

Najveću brigu za radnike pokazat ćemo ako stvorimo uvjete za otvaranje novih radnih mjesta, i to kvalitetnih, temeljenih na znanju i novim tehnologijama. Razgovaramo s poduzećima koja zapošljavaju o tome kako im olakšati da počnu još više zapošljavati. Poduzetnici zapošljavaju i ako njima osiguramo bolje uvjete, od toga će korist imati i radnici koji traže posao.

Kad smo već na temi turizma, koliko se u svojem gospodarskom programu oslanjate na turizam?

Turizam je negdje na 20 posto BDP-a, ali što je važnije - kvaliteta turističkih proizvoda je puno viša tako da ta grana snažno utječe na zapošljavanje, ali i potrošnju. Sjetite se da smo putem fiskalizacije izmjerili da je najveća potrošnja negdje oko blagdana Velike Gospe, kad se samo na taj dan vrti oko sto milijuna eura potrošnje. U našem programu oslanjamo se na izvoznu industriju, modernu poljoprivrednu proizvodnju, inovativno malo i srednje poduzetništvo, ali na prvome mjestu su ulaganja u znanje i ljude.

Je li to previše oslanjanja? Jedno loše ljeto zbog kišne sezone ili nekih nemilih scena i nama je izvršenje proračuna, pa i BDP u problemima.

Slažem se da je turizam najosjetljivija djelatnost. Nešto slično imali smo kada se gospodarski rast oslanjao od 2003. do 2010. na javnim investicijama i kada je građevinski sektor pao, pao je i BDP. Ali nama sada i građevina raste, ali i izvoz roba, a ne usluga, dakle industrijska, farmaceutska, energetska prozivodnja isto i nismo više isključivo oslonjeni na turizam.

Ali međustopu PDV-a mislite smanjivati i u turizmu. HDZ-u prigovarate da oni ne bi mogli nadoknaditi smanjenje PDV-a za jedan posto. Gdje vi u turizmu mislite nadoknaditi smanjenje međustope u turizmu?

Boris Lalovac | Author: Marko Prpić (PIXSELL) Marko Prpić (PIXSELL)

Mi govorimo ono što je realno, jer njihovo smanjene PDV-a prvo za jedan, a onda za dva posto bi napravilo rupu u proračunu od osam do deset milijardi kuna u četiri godine mandata. A to smanjenje PDV-a ne bi osjetili građani, nego bi novac ostao trgovcima. HDZ-ov bi prijedlog još k tome doveo u pitanje redovitu isplatu mirovina i socijalnih prava. Ono na što smo se mi usmjerili donosi manjak od 500 do 600 milijuna kuna, za koji se mjesta u proračunu može naći. Zato što turizam raste po duplo ili trostruko većim stopama nego gospodarstvo. Ako gospodarstvo raste tri posto, turizam sigurno raste šest, sedam, osam posto. Puno brže se, dakle, nadoknadi taj manjak.

Osim u toj grani, gdje biste još smanjivali međustope PDV-a?

Na određeni dio domaćeg voća i povrća, kao što su mandarine i krumpir, zatim na svježu ribu, med, dakle na one proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj. Tako bismo poticali poljoprivrednike da budu konkuretniji.

Nitko u programima ne priča previše o korupciji i njezinu daljnjem iskorijenjavanju. Veliki udarac joj je ipak zadalo osnivanje poreznog Uskoka koji se spominjao i kao nešto što bi se moglo ukinuti. Kakvi su vam planovi oko tog tijela u slučaju povratka na vlast?

Mi smo gradili taj sustav s ljudima i procedurama, a politika se nije miješala u pojedine procese. A HDZ je želio ugasiti jedan sustav koji je donosio rezultate.

Što mislite zašto?

I mene zanima zašto je HDZ-u smetao efikasan porezni Uskok. Moram priznati da me je jako iznenadila odluka gospodina Marića, kojega cijenim kao stručnjaka, što se on upleo u takve stvari i što je očito po nečijem nalogu to želio ugasiti.

Što onda planirate u borbi protiv korupcije što se fiskalnog dijela tiče?

Mislimo i dalje surađivati s drugim državama, povezati baze podataka s europskim sustavima. Tražit ćemo i dalje pomoć SAD-a. Oni su nam bili glavni nositelji u pomoći traženja off shore računa jer mi kao mala zemlja se sami s time ne možemo boriti. Mislimo još više pojačati suradnju našeg sektora za sprečavanje pranja novca i službe za utaju poreza s američkim, ali i europskim službama.

Vaš obračun s bankama je stao?

Nije stao, kao oporbeni zastupnik nemam više instrumente za borbu. Zaboravljate da su zadnjih osam mjeseci na vlasti HDZ i Most. Žao mi je što je stao ministar Marić i ova eksperimentalna vlada koja je sve jednostavno maknula sa strane.

U prošloj kampanji ste HDZ nazvali agentima banaka, da idu u Klagenfurt po svoje mišljenje. Mislite li to i dalje?

Zar to nije bilo tako? To su oni i javno pokazali. Smijenjenom premijeru Oreškoviću je prvi sastanak bio s guvernerom Vujčićem baš u Klagenfurtu s bankama. Tamo je išao po svoje mišljenje.

Ali premijer Orešković nije dio HDZ-a.Vjerujte mi, on je bio i jest dio HDZ-a, HDZ ga je doveo. Express: Što je onda s kreditima u švicarcima?

Boris Lalovac | Author: Sanjin Strukić (PIXSELL) Sanjin Strukić (PIXSELL)

Ako Narodna koalicija dođe na vlast nakon 11. rujna, građani ne trebaju više brinuti. Naša zadaća i odgovornost će biti da spriječimo arbitražu, da napravimo ono što je u proteklih osam mjeseci propustila učiniti ova HDZova vlada i tako još jednom pokazala da je HDZ zaista agent banaka. Podsjećam da je SDP proljetos kao oporba u saborsku proceduru poslao interpelaciju u kojoj smo jasno rekli što treba raditi, jer Europska komisija jedno preporučuje na arbitražama u Washintognu, a drugo govori nama što da radimo sa svojim zakonima. Mi ćemo se znati postaviti i ako do arbitraže dođe, Narodna koalicija će zaštititi interese države kao što je zaštitila dužnike u francima.

Što mogu od vas očekivati korisnici kredita u eurima? Obećavali ste nakon slučaja švicaraca riješiti i to pitanje u kampanji, a sad o tome ima malo spomena.

Da je SDP ostao na vlasti, riješili bismo i taj problem. Jasno smo upozoravali na problem visokih kamatnih stopa te se pritiskom javnosti i tržišta pokazalo da ima prostora i za manje kamate i za kunske kredite s povoljnim kamatama. O tome smo mi javno počeli govoriti, Milanović je kao premijer najavljivao razgovore s bankama o toj temi, ali HDZ-ova vlada je zaustavila tu temu. No mislimo da ima još prostora i vremena da se riješi i taj problem, a ako banke pokušaju dignuti kamatne stope na kredite u eurima i kunama, znat ćemo zaštititi građane kao što smo to učinili u slučaju švicarskog franka.

Ponovno govorite o tom rasterećenju plaća. Koliko tu država gubi po vašim projekcijama smanjenim porezom na dohodak?

Mi smo dali realnu projekciju od milijardu i pol kuna koje bi nedostajale lokalnim zajednicama. Jedan dio ćemo sigurno kompenzirati projektima i mislimo da je to iznos koji je podnošljiv da ga država i lokalna zajednica podijeli kao teret kako bi građani dobili više novca. Imamo mehanizme kako ih rasteretiti.

Ali imat ćete i lokalne načelnike i gradonačelnike protiv sebe.

Znam, pa to je jedan od najtežih zakona za proći u Saboru. Taj zakon je meni puno teže prošao nego proračun, pa i unutar vlastitih redova je bilo protivljenja tom zakonu. A u konačnici danas nitko ne može reći riječ protiv tog zakona jer je generirao rast, ljudi su počeli više trošiti, a na kraju je i lokalna zajednica išla prema svojoj pravoj fiskalnoj konsolidaciji.

Iduće godine na naplatu dolazi golemi iznos kamata za kredite. O toj temi se u kampanji nerado govori jer nije tako lijepa i obećavajuća. Odakle novac za to mislite naći?

Ako Hrvatska dobije stabilnu vlast, ako na izborima prekinemo ovaj štetni eksperiment, puno lakše će se naći rješenje. Meni nije problem o tome govoriti, jer je program Narodne koalicije realan. Ali ako se opet dogodi ovakva nestabilna vlada, Hrvatska će se naći u velikim problemima. Zato je važno da građani izaberu siguran smjer i stabilnost za Hrvatsku. Na tržištu postoje još jeftine kamate, ali ako nema stabilnosti, onda od toga ništa. Rejting agencije su znale puno prije, dva mjeseca prije nego što je vlada pala, u kojem smjeru ide država i nisu dale novo zaduženje po povoljnim uvjetima zbog nestabilnosti.

Pustimo prošlu vladu, pitam vas kako riješiti taj problem i pronaći te novce.

To je sadašnja, smijenjena vlada koja se i dalje ponaša kao da je sve u redu, kao da nije kriva za kaos i nestabilnost koju je stvorila u zadnjih osam mjseci. Mi znamo kako riješiti problem - refinanciranjem. Ali to je moguće samo ako Narodna koalicija formira stabilnu vladu. Ako bude nestabilnosti, poklopit će nas većim kamatama. Ako bude političke sigurnosti i stabilnosti, te kamate se mogu naći po dva ili tri posto, kao što smo se mi zadužili. A obveznice koje sada imamo su one po pet, šest posto, kao što je HDZ zaduživao držvu prije deset godina.

Kad govorimo o političkoj stabilnosti, najveću stabilnost nudi velika koalicija koju priželjkuju i mnoge financijske institucije.

Milanovićeva vlada je bila najstabilnija vlada te zato vjerujemo da će građani prepoznati da stabilnost i siguran smjer nudi Narodna koalicija.

U slučaju velike koalicije, tko bi bio ministar financija, vi ili Zdravko Marić?

Neće biti velike koalicije. Ali sami nećete moći sastaviti vladu. S kime biste radili stabilnu vladu? Očekujemo da će građani prepoznati koliko je važna stabilnost i da će Narodna koalicija zajedno s tradicionalnim partnerima, kao što je IDS, moći formirati stabilnu vladu. Moje je mišljenje da nam partner za postizanje stabilnosti može biti i Most, ako mu je stalo da Hrvatska ide u sigurnom smjeru. Mislim da su oni po programskom, ekonomskom dijelu puno bliže nama nego HDZ-u. Mislim da ne bismo imali puno razmimoilaženja oko rješavanja gospodarskih pitanja.

Evo još jedne nepopularne teme. Što ćete onda s autocestama? Koncesija je propala priča, koji su tu scenariji s financijske strane najbolji?

Ono što smo prvobitno govorili je razgovor s mirovinskim fondovima. Postoji zainteresiranost mirovinskih fondova da uđu u jedan dio duga. To je novac koji ostaje u Hrvatskoj, autoceste ostaju u Hrvatskoj. A tako mirovinski fondovi pojačavaju svoj portfelj zbog ozbiljnog dugoročnog ulaganja. To je jedan od sigurnih načina kako refinancirati i smanjiti javni dug, a autoceste ostaje u našem vlasništvu jer su građani oni koji upravljaju novcem u fondovima.

Bili ste protivnik izdvajanja HZZO-a iz državne riznice, mislite li da je to ipak bio dobar potez?

Kao financijaš sam se tu slagao s nekim kolegama ministrima bivših HDZ-ovih vlada jer sam smatrao da je dobro bio uspostavljen sustav koji je olakšavao likvidnost sustava državne riznice. Vidimo da sustav zdravstva grca, da su se dugovi nagomilali, da reformi nema, prvenstveno zbog dijela politike. Treba za taj odgovor dati vremena.

Zdravstvo je velika rak rana našeg sustava, ali i tema koja se tiče svakog građanina. Kako vi, s financijske strane, vidite održivost i budućnost zdravstvenog sustava?

Boris Lalovac | Author: Miranda Čikotić/ PIXSELL Miranda Čikotić/ PIXSELL

Prije svega, zdravstvo mora biti jednako dostupno svima. A ova eksperimentalna vlada pokušala je provesti naglu privatizaciju zdravstva. SDP i Narodna koalicija to neće dopustiti. Ne možete imati ovdje sustav zdravstva kao u SAD-u jer je sustav drugačiji, ljudi su drugačije navikli. Nagla privatizacija zdravstva koju je HDZ na mala vrata htio napraviti išla je na štetu pacijenata, oni žele skuplje dopunsko osiguranje i skuplju participaciju, žele uvesti plaćanje hitnog prijama. Nevjerojatno je da sada u kampanji govore drugačije, a samo prije dva mjeseca su na silu pokušavali u Saboru progurati te štetne zakone. Ista ova vlada, isti ministar. Je li to ta vjerodostojnost HDZ-a?

No novca nema, odbijate dignuti cijenu dopunskog, naprotiv govorite da biste je smanjivali. Gdje naći novac za zdravstveni sustav ili je sve to populizam u kojem onda vi kao potencijalni ministar financija morate nalaziti rješenje?

Zdravstvo dostupno svima jedan je od stupova socijalne države i rješenja se ne mogu tražiti preko leđa pacijenata. To je problem za koji treba dugoročno rješnje, a novce se može naći dijelom kroz imovinske poreze, porez na kapital i štednju. Sigurno u budućnosti treba razmišljati, kao i vani, da oni koji su bogatiji i imaju više nekretnina participiraju više u sustavu zdravstva. Za mene je neprihvatljivo da na Jadranu imate brojne vile i da stranci koji su sagradili nekretnine žive tu dva mjeseca, napravila im se cijela infrastruktura i onda ta lokalna samouprava ne može osigurati liječnika, a mjesto ima nekretnine u vrijednosti nekoliko stotina milijuna eura.

Pa onda vi govorite o porezu na nekretnine?

Ne, u programu Narodne koalicije nema novih poreza. Govorim o nečemu u budućnosti jer to se sad ne može uvesti zato što nisu usklađeni katastar i zemljišne knjige. Ali svakako u budućnosti oni koji budu imali više neiskorištenih nekretnina taj novac moramo koristiti u zdravstvu jer to će biti lokalni porezi, a zdravstvo mora financirati lokalna samouprava. I tu govorimo o decentralizaciji koju zagovaramo, ali ne da se samo dobivaju sredstva, nego i obveze, kao što je jačanje zdravstvenog sustava.

Nekoliko ste puta dali naznačiti da je politika za vas priča pred krajem, ali opet ste u njoj, sad i u kampanji. Realni biznis vam ipak nije toliko izgledna opcija?

Nisam očekivao da ćemo dobiti ovaj eksperiment od vlade koji se srušio nakon šest mjeseci. Sad vidimo koliko se može lošeg napraviti u šest mjeseci. Ako građani izaberu siguran smjer za Hrvatsku i Narodnu koaliciju, ja sam tu da nastavim raditi ono što smo počeli, provoditi dobre politike za Hrvatsku.

U slučaju gubitka izbora za očekivati je da Zoran Milanović napusti poziciju predsjednika SDP-a. Što ćete onda vi? Pitam vas to jer ste ipak jako povezani, ne prijateljski, nego ste uz njega kao političar.

Ako građani žele stabilnu vlast i sigurnost za Hrvatsku, nadam se da će izabrati Narodnu koaliciju i da će Milanović opet biti premijer. Što se mene tiče, kad god me SDP bude trebao, ja ću pomoći jer nisam vezan uz jednog predsjednika, nego za stranku. Uvijek sam iskreno vjerovao u mjere i poteze koje smo u SDP-u vodili.

Zašto ste tek sad prvi u X. izbornoj jedinici, odakle ste i podrijetlom? Lani ste otišli u VI. izbornu jedinicu, mislite li da je to tada bila pogreška?

Nije, pa vidite da smo u šestoj jedinici pobijedili. To je bila odluka predsjedništva i tada i sada. Ali nadam se ovaj put i boljem rezultatu u X. izbornoj jedinici, dakle sigurno mandat više nego zadnji put.

Tamo vam je, osim HDZ-a, izraženi protivnik i Most.

Bit će to prava muška borba.

Ipak, neki mi na Ibleru kažu da niste toliko aktivni na terenu kao prije, sa strahom gledaju na rezultate u toj jedinici.

Nisam? Prije pet dana sam se vozio 200 kilometara do Dubrovnika i tamo odradio konferenciju za medije, pa zatim otišao u Zagreb na intervju i TV sučeljavanje, poslije toga dao još jedan intervju, vratio se drugi dan u Split, pa išao u Trogir, onda obišao u jednom danu Mljet, Lastovo i Ston. Danas sam već tu u Zagrebu, pa sutra već u Splitu, a onda nastavljam dalje.

Kako bi uopće ocijenili Zdravka Marića kao ministra u ovih zadnjih nekoliko mjeseci?

Kao stručnjaka ga cijenim, ali njegove posljednje izjave da je konsolidirao javni dug u samo šest mjeseci su mi smiješne. Malo previše služe politikanstvu i nisu odgovorne.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.