Top News
2946 prikaza

Hrvatski užas: Odbijamo milijune besplatnih eura

Poderana hrvatska zastava
Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Poražavajući podaci povlačenja novca iz europskih fondova tek su manji dio veće slike

U razdoblju od 2014. do 2020. Europska unija je za reformu javne uprave u Hrvatskoj samo u okviru Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali", koji je za Hrvatsku u razdoblju od 2014. do 2020. jedan od ključnih instrumenata za korištenje sredstava iz europskih strukturnih fondova, odobrila 225,031.699 eura. U četvrtak, 6. prosinca 2018. godine sastao se Odbor za praćenje Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali", a među njegovim zaključcima ističe se zloguka najava: "Rizik od proglašenja ‘neuspješnom’ vezan je uz Prioritetnu os 4 - Dobro upravljanje". Do kraja 2018. godine napokon su dovršena prva dva projekta reforme javne uprave, od kojih je jedan provela povjerenica za informiranje. 

Europska komisija će, prema uobičajenom tijeku stvari, tijekom jeseni 2019. dati službenu ocjenu smatra li doista da je Hrvatska neuspješna u korištenju ESF sredstava za reformu javnog upravljanja ili ne. Vrijedi dodati da je hrvatski Izvještaj za 2016. pokazao da za tu namjenu “postotak financijske implementacije iznosi 0%, a postotak ostvarenosti pokazatelja iznosi 0%”.

Djeca su prve žrtve siromaštva Cijena globalizacije Top News Svijet sve bogatiji, a ljudi siromašniji - u svijetu je sve više nejednakosti

Stvarno ohrabrujuće. Izvještaj za 2017. pokazao je da se počelo nešto od namijenjenih sredstava ugovarati, a više je predviđeno za 2018. Izvještaja još nema, ali se zna da je nekih pomaka nabolje bilo. No ostaje bojazan čak i našeg vlastitog službenog tijela, Odbora za praćenje OP-a “Učinkoviti ljudski potencijali”, hoće li s tim biti zadovoljna Europska komisija. 

Ministarstvo uprave se brani time da se navedena sredstva mogu iskoristiti do 2023. Premda je to istina, jasno je da u drugim područjima nekog napretka u korištenju EU sredstava ima (iskorišteno je dosad 1/5 sredstava), dok javna uprava tek počinje s pripremom i ugovaranjem projekata te je kašnjenje, a vjerojatno i krajnje slab uspjeh u korištenju tih sredstava za reformu koja je nasušno potrebna gotovo izvjestan.

Ako ne koristimo sredstva koja su nam dostupna, kako bismo mogli vjerovati da su priče političara o tome kako nam javna uprava iz dana u dan napreduje i sve je bliža građanima - točne?

Da je stanje hrvatske javne uprave, unatoč takvim pričama, loše potvrdio je i nedavno objavljeni indeks učinkovitosti javne uprave u 38 zemalja svijeta, InCiSe. On je prvi put uključio i mjerenje funkcija i svojstava hrvatske javne uprave te njezinu usporedbu s ostalima. InCiSe je projekt koji je pokrenula the Blavatnik School of Government sa Sveučilišta Oxford. Taj projekt daje zbirni indeks uspješnosti javnih uprava pogodan za jednostavnu usporedbu među zemljama. InCiSe Indeks se bazira na nizu dosad već etabliranih indikatora uspješnosti i kvalitete koji su nešto uži i više usmjereni na pojedine aspekte ili dimenzije rangiranja javnih uprava, a pripremaju ih Svjetska banka, OECD, UN, EU, Transparency International, Bertelsmann Stiftung, Svjetski ekonomski forum te druge renomirane organizacije i projekti. 

Sve zajedno, Hrvatska je na 35. mjestu od 38 obuhvaćenih zemalja. Najbolje su rangirani Velika Britanija, Novi Zeland, Kanada, Finska i Australija, a najslabije Bugarska, Hrvatska, Rumunjska, Grčka i Mađarska. 

Radnici Svjetska banka Ekonomix Ovo su zemlje u kojima 'rastu' najproduktivniji ljudi

U ovogodišnjem su izvještaju ocijenjene sljedeće upravne funkcije (u zagradi je plasman Hrvatske): javne politike (36.), fiskalni i financijski menadžment (32.), kvaliteta procesa oblikovanja propisa (regulacija - 24. mjesto), upravljanje krizama i rizicima (34.), javna nabava (31.), upravljanje ljudskim potencijalima u javnoj upravi (24.), porezna služba (23.), digitalizirane usluge, informatizacija i financiranje javne uprave (38.). Ocjenjuju se i upravne karakteristike, i to: javni integritet i etika službenika (29.), otvorenost (35.), kapacitet i sposobnosti službenika (26.), te inkluzivnost (reprezentativnost, tj. koliko sastav službenika odražava zastupljenost pojedinih skupina u društvu - primjerice, nacionalnih manjina i sl. - 27. mjesto). 

Izvještaj je posebno ocijenio kvalitetu podataka o javnoj upravi. Na toj ljestvici Hrvatska je uvjerljivo najlošija, zauzima mjesto na začelju. I tu je možda ključ razumijevanja ovog indeksa. Pojavile su se, naime, posprdne tvrdnje da nas Porezna uprava “najbolje dere” i sl. Nema mjesta takvim zaključcima. Riječ je o tome da je porezna služba dobro organizirana, jer se mjeri “efikasnost i učinkovitost prikupljanja poreza na centralnoj i lokalnoj razini”. Ne mjeri se porezno opterećenje ni koliko nas “Porezna uprava dere”. Slično je i s drugim indikatorima, koji su u Izvještaju dobro definirani i razloženi na dijelove s prikazom ocjena za svaki takav dio posebno koji se može vidjeti na internetskoj stranici https://www.bsg.ox.ac.uk/about/partnerships/international-civil-service-effectiveness-index-2019. 

Ovo je drugi po redu izvještaj s vrijednostima InCiSe indeksa koju je pripremila Blavatnik School kao dio Sveučilišta u Oxfordu. Prvi je indeks objavljen 2017., a ovaj novi je unaprijeđen nakon niza stručnih rasprava eminentnih znanstvenika i stručnjaka iz svijeta. Osobno nisam sudjelovao i nemam razloga biti subjektivan prema ovom Izvještaju. Neke bih indikatore rado nešto drugačije složio da sam u prilici. Mislim da smo predobro ocijenjeni u upravljanju ljudskim potencijalima, jer dobro znam probleme od uhljebljivanja do politizacije.

Slično je i s pripremom propisa, jer tu se ocjena ovog Izvještaja rukovodila formalnim. a ne stvarnim stanjem, stanjem u propisima, a ne u praksi. Neki se čude zbog slabog rangiranja digitalnih usluga, ali - zapitajte poduzetnike i građane, udruge i strance, svi će vam reći da tu Hrvatska izrazito zaostaje. Sami znamo za probleme javnih registara, nepostojanja podataka koji bi bili dostupni, mali broj korisnika e-usluga, petljanje s e-potpisom i e-pečatom (ovjerom) dokumenata i slično. 

Poplava u Hamburgu Ekonomska studija Znanost Klimatske promjene će nas koštati najmanje 2500 milijardi dolara

Sve u svemu, ovaj Izvještaj cijenim jer nam je dao još jedan uvid u nelijepo lice naše javne uprave. Dobro je da je naša javna uprava uspoređena s važnim svjetskim i europskim zemljama. Neke zemlje još nisu uključene, a sigurno će biti u nekim od sljedećih izdanja ovog indeksa. Ne znači da bi te koje sad nisu obuhvaćene imale slabiju javnu upravu od naše. Dapače, može se pretpostaviti da će neke biti rangirane i puno više od naše, kad ih se obuhvati. Uz probleme koje ovaj Izvještaj otkriva o pojedinim aspektima organizacije, funkcioniranja i karakteristika hrvatske javne uprave, možda je najvažnije istaknuti neambicioznost koju hrvatska Vlada i napose Ministarstvo uprave pokazuju u pogledu reforme javne uprave.

Mnoge zemlje danas uzimaju ovakve izvještaje i rangiranja te ostala međunarodna mjerenja stanja i svojstava svojih javnih uprava kao temelj za postavljanje reformskih ciljeva te planiraju mjere kako da pojedine od tih dimenzija, pitanja i svojstava unaprijede u razdoblju do sljedećeg izvještaja. I neke od zemalja članica EU to vrlo dobro i sustavno rade. 

Volio bih kad bi i Hrvatska napokon počela tako rezonirati, a ne plakati kako nas nepravedno loše ocjenjuju po ovoj ili onoj dimenziji. No kako se vidi iz podataka s početka ovoga teksta, o neshvatljivo lošoj, katastrofalnoj iskorištenosti EU sredstava za reformu javne uprave, naše dužnosnike na nužne reforme ne mogu motivirati ni veće količine potpuno besplatnog novca, a kamoli bi ih mogli motivirati “nekakvi” međunarodni izvještaji i indeksi učinkovitosti javne uprave. Čarobno ogledalce možda im i dalje govori da su najljepši na svijetu. Za to vrijeme građanima, bojim se, ne preostaje drugo nego da se pokušaju snaći po onoj “kud koji, mili moji”.